Osam sati u stolici pred kompjuterom, pet dana u tjednu, može značajno utjecati na naše zdravlje. Od svakodnevnog naprezanja očiju i sindroma napetosti vrata do dodatnih kalorija koje želimo izbjeći, pronašli smo savjete koji će nam pomoći da ostanemo zdravi i u formi čak i za vrijeme posla.

Važno je biti svjestan činjenice da nažalost ovaj vid posla može naštetiti zdravlju, ali dobra vijest je da ne treba puno vremena ili napora da se ti štetni učinci smanje. Više kretanja, održavanje radnog prostora čistim, za doručak zdrava hrana i odmaranje očiju može spriječiti puno negativnih učinaka povezanih sa poslom koji zahtijeva cjelodnevno sjedenje za kompjuterom.

Zato napravite ove male korake kako biste bili sigurni da ćete izgledati i osjećati se bolje i produktivnije.

ŠETNJA DO POSLA

Jednostavna aktivnost poput šetnje može vam pomoći voditi zdraviji život. Ako se vaš ured nalazi na pješačkoj udaljenosti od vaše kuće, hodajte do posla svaki dan umjesto da koristite prevoz.
Ako je jako daleko, možete parkirati ili izaći nekoliko stanica prije i prošetati ostatak. Uključivanje barem trideset minuta hoda svakog dana moglo bi dovesti do većih zdravstvenih rezultata.
Osim toga, u ured ćete doći osvježeni i puni energije jer ste mogli udahnuti svježi zrak i vidjeti lijepe prizore na putu.

Foto: @treatingthestreetslikearunway

ODMORITE SE TIJEKOM RADA

Koristite pravilo 20/20/20. Nakon rada za kompjuterom konstantnih dvadeset minuta, morate se odmoriti dvadeset sekundi. Tijekom pauze, usredotočite se na objekt udaljen dvadesetak metara i na taj način ćete opuštati očne mišiće.

USTANITE I KREĆITE SE REDOVITO

Glavni zdravstveni problemi koji nastaju duljim sjedenjem za kompjuterom povezani su s nedostatkom pokreta i aktivnosti. Da biste se suprotstavili tome, trebali biste imati plan redovnog ustajanja i kretanja. Čak možete postaviti alarm na telefonu da vas podsjeti svakih sat vremena na to.
Ustanite, prošetajte jer čak i ova mala količina aktivnosti pomoći će poboljšati vašu cirkulaciju krvi, osloboditi napetosti na vratu i leđima, a također sagorjeti nekoliko kalorija. Također, probajte uvesti što više tjelesnih aktivnosti tijekom ostatka dana. Vježbajte redovito, a sitnice poput stepenica umjesto lifta mogu vam pomoći u poboljšanju zdravlja.

DRŽITE ZDRAVE GRICKALICE OKO SVOG STOLA

Rad za kompjuterom nije fizički posao, što znači da ne sagorijevamo puno kalorija dok sjedimo i kucamo tipkovnicu.
Dakle, posljednja stvar koju želimo učiniti je grickanje nezdrave hrane cijeli dan. Ishrana sa visokim udjelom kalorija, šećera i masti samo će dodati zdravstvene probleme uzrokovane sjedećim poslom. Istina je da moramo jesti, ali i potruditi se da biramo zdraviju hranu. Orašasti plodovi, datule i druge visoko proteinske grickalice su SOS kad gladovanje napadne.

Foto: @liraz_levnyc

DEZINFEKCIJA

Jedan od najčešćih problema sa poslom koji od nas zahtijeva da sjedimo cijeli dan pred kompjuterom su bakterije. Kada sjedite i koristite kompjuter, bakterije se brzo šire na rukama ili tijelu.
Rješenje za to je redovno održavanje radnog prostor čistim. Svakodnevno čistite svoj stol, kompjuter, tipkovnicu i cijeli radni prostor. Možete se dodatno zaštititi redovitim ustajanjem i pranjem ruku.

HIDRATACIJA

Pravilna hidratacija važna je tijekom rada ispred kompjutera cijeli dan.
U blizini radnog stola, stavite čašu vode da bude lako dostupna. Također možete svako malo prošetati do frižidera po vodu i na taj način odmoriti oči od upotrebe kompjutera.

Foto: unsplash.com

REDOVNE MASAŽE

Mnogo je koristi od masaže, poput smanjenja razine stresa, oslobađanja napetosti mišića i održavanja razine energije.

MINIMIZIRAJTE UPOTREBU KOPMJUTERA/MOBITELA U VEČERNJIM SATIMA

Otkriveno je da plava svjetlost koju emitiraju mobiteli, kompjuteri ili tableti narušava spavanja, a nedostatak kvalitetnog sna može loše djelovati na vaše zdravlje. Da biste to spriječili, podesite zaslon mobitela na slabije svjetlo ili instalirajte aplikaciju da se plavo svjetlo automatski smanji. Najbolje za vas bilo bi da se odlučite ne koristiti mobitel pred spavanje.

 ***
Naslovna fotografija: rawpixel.com
Tekst: Ilda Lihić-Isović

Sarajevo Film Festival je još 2014. godine kroz svoju profesionalnu platformu CineLink Industry Days pokrenuo niz inicijativa s ciljem promocije rodne ravnopravnosti, osnaživanja filmskih radnica i borbe protiv sistemskih nejednakosti u regionalnom i europskom filmskom okruženju.

Jedan od simbola te posvećenosti je Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti koju podržava Mastercard, priznanje koje se dodjeljuje redateljici debitantici čiji rad nosi snažan autorski glas i doprinosi rodnoj ravnoteži u kinematografiji. 

Ove godine, o dobitnici nagrade odlučuje tročlani žiri koji čine Anna Croneman, Ivan Marinović i Norika Sefa.



 

Norika Sefa je kosovska redateljica, scenaristica i producentica, koja se proslavila sa debitantskim filmom Tražeći Veneru (2021.), koji je osvojio priznanja širom svijeta i etablirao je kao jedno od najautentičnijih novih imena evropske kinematografije. Upravo sa ovim filmom je postala prva dobitnica Specijalne nagrade za promicanje rodne ravnopravnosti. 

Njeno stvaralaštvo karakteriše hrabro istraživanje forme i emocije: od dokumentarca Desde Arriba, snimljenog u peruanskoj džungli pod mentorstvom Wernera Herzoga, do najnovijeg avangardnog kratkog filma Kao bolesno žuta (2024.).

Osim autorskog rada, Norika aktivno podučava i učestvuje na kulturnim i umjetničkim događajima, a članica je i Europske filmske akademije. U ovom razgovoru govori o iskustvu rada u žiriju, o tome kako vidi proces ocjenjivanja i šta je danas najviše inspiriše u filmskom stvaralaštvu.

Ove godine ste član žirija za Specijalnu nagradu za promicanje rodne ravnopravnosti, koju podržava Mastercard. Kako je biti „s druge strane” slušati, procjenjivati i birati, umjesto biti onaj čiji se rad ocjenjuje? Kako je donijeti odluku koja može oblikovati nečiji put?

Prije svega, presretna sam što sam ponovo u Sarajevu. Do sada sam ovdje dolazila kako bih predstavila film, i to je bio poseban osjećaj. Sada je drugačije, ovaj zadatak nije stvar zanosa ili strasti, nego razmišljanja. Ne doživljavam ovu ulogu kao oblikovanje nečijeg života, svako oblikuje svoj život na način koji je često tajanstven i van domašaja jedne odluke. Procjenjivanje drugoga više otkriva o osobi koja žirira nego o onome koga on ocjenjuje. 

Kao članica žirija osjećam se kao ogledalo, jer svaka odluka odražava moje vrijednosti, moj osjećaj ljepote, moje skrivene pristrasnosti. Potrebno je da vidim ne samo ono što je prikazano, nego i ono što je namjeravano kroz proces stvaranja. Na kraju, ocjenjivanje filma nije samo o filmu, to je tihi dijalog između platna i priče u meni.

U svijetu filma postoje trenuci koje nije moguće izmjeriti brojkama.

Kada pogledate na svoj put od trenutka kada ste dobili nagradu, pa do članstva u žiriju, koji je za vas bio onaj poseban, neprocjenjiv trenutak?

Ne postoji jedan trenutak, već možda osjećaj, koji je nastao kao posljedica mnogih neprocjenjivih trenutaka. Dok sam snimala filmove, postajala sam svjesna svijeta od kojeg sam se udaljavala. To su oni trenuci kada se iluzija na trenutak rasprši i stvari vidite drugačije. To je otvorilo prostor u kojem nisam morala da zauzmem stav, već sam jednostavno mogla biti radoznalija.

Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti daje podstrek rediteljicama na početku njihovog puta. Koliko ovakva podrška može donijeti nove ideje ili dodatnu hrabrost u kreativnom procesu? Iz vlastitog iskustva, možete li podijeliti trenutak kada vas je takva podrška ohrabrila na naredni korak?

Za mene, rad u kinematografiji koja pomjera granice jezika i forme znači i traganje za novim načinima finansiranja i preuzimanje većih kreativnih rizika. Industrija se brzo mijenja i na svakom koraku morate biti spremni da se prilagodite. Žene, posebno iz manjih zajednica poput moje, često odrastaju učeći da budu otporne, da moraju, te im se drugačije usađuje i način kako da prihvate neuspjeh kao dio puta. 

Nagrade poput ove donose posebnu vrstu svijesti. Podsjećaju nas da je rodna ravnopravnost u filmu još uvijek proces u nastajanju. Ova vrsta podrške ne odnosi se na status ili priznanje, nego na njegovanje tog procesa i perspektive. Tako ja to doživljavam i kod sebe. 



 

Podrška ženama u filmu  
 

Kada gledate na vlastiti put, ali i na rad drugih rediteljica, šta vidite kao ključ jačanja ženskih glasova u filmskoj industriji?

Za mene, jačanje ženskih glasova u filmu znači dati sebi dozvolu da preuzmemo rizike i da budemo uključene u svaki dio procesa stvaranja filma. Prečesto se žene usmjeravaju na uloge poput pisanja ili planiranja, dok se tehnička područja, rješavanje problema ili budžetiranje i dalje posmatraju kao  „muški poslovi“. 

Nije stvar samo u pristupu, već u preispitivanju naslijeđenog načina razmišljanja, i vrste obrazovanja koje dijeli poslove po spolu. Srećom, to se mijenja.

Pogled u budućnost  
 

Od osvajanja nagrade do uloge u žiriju – vaš put već povezuje dva važna trenutka. Šta vas danas, u kreativnom smislu, najviše uzbuđuje i inspiriše u onome što dolazi?

Ne razmišljam zaista o prekretnicama, one postaju jasne tek kada se osvrnete unazad. A kada ih ugledate, sve što možete jeste da zastanete i zahvalite na tome. Najvažnije je ostati prisutan. 

Ono što me sada inspiriše jeste napetost između svijeta kakav nam se prikazuje i svijeta kakav zaista jeste. Inspiriše me širina kinematografije, ono što ona može da bude i mogućnosti koje otvara da istražujemo, preispitujemo i zamišljamo.

Foto: PR