Osam sati u stolici pred kompjuterom, pet dana u tjednu, može značajno utjecati na naše zdravlje. Od svakodnevnog naprezanja očiju i sindroma napetosti vrata do dodatnih kalorija koje želimo izbjeći, pronašli smo savjete koji će nam pomoći da ostanemo zdravi i u formi čak i za vrijeme posla.

Važno je biti svjestan činjenice da nažalost ovaj vid posla može naštetiti zdravlju, ali dobra vijest je da ne treba puno vremena ili napora da se ti štetni učinci smanje. Više kretanja, održavanje radnog prostora čistim, za doručak zdrava hrana i odmaranje očiju može spriječiti puno negativnih učinaka povezanih sa poslom koji zahtijeva cjelodnevno sjedenje za kompjuterom.

Zato napravite ove male korake kako biste bili sigurni da ćete izgledati i osjećati se bolje i produktivnije.

ŠETNJA DO POSLA

Jednostavna aktivnost poput šetnje može vam pomoći voditi zdraviji život. Ako se vaš ured nalazi na pješačkoj udaljenosti od vaše kuće, hodajte do posla svaki dan umjesto da koristite prevoz.
Ako je jako daleko, možete parkirati ili izaći nekoliko stanica prije i prošetati ostatak. Uključivanje barem trideset minuta hoda svakog dana moglo bi dovesti do većih zdravstvenih rezultata.
Osim toga, u ured ćete doći osvježeni i puni energije jer ste mogli udahnuti svježi zrak i vidjeti lijepe prizore na putu.

Foto: @treatingthestreetslikearunway

ODMORITE SE TIJEKOM RADA

Koristite pravilo 20/20/20. Nakon rada za kompjuterom konstantnih dvadeset minuta, morate se odmoriti dvadeset sekundi. Tijekom pauze, usredotočite se na objekt udaljen dvadesetak metara i na taj način ćete opuštati očne mišiće.

USTANITE I KREĆITE SE REDOVITO

Glavni zdravstveni problemi koji nastaju duljim sjedenjem za kompjuterom povezani su s nedostatkom pokreta i aktivnosti. Da biste se suprotstavili tome, trebali biste imati plan redovnog ustajanja i kretanja. Čak možete postaviti alarm na telefonu da vas podsjeti svakih sat vremena na to.
Ustanite, prošetajte jer čak i ova mala količina aktivnosti pomoći će poboljšati vašu cirkulaciju krvi, osloboditi napetosti na vratu i leđima, a također sagorjeti nekoliko kalorija. Također, probajte uvesti što više tjelesnih aktivnosti tijekom ostatka dana. Vježbajte redovito, a sitnice poput stepenica umjesto lifta mogu vam pomoći u poboljšanju zdravlja.

DRŽITE ZDRAVE GRICKALICE OKO SVOG STOLA

Rad za kompjuterom nije fizički posao, što znači da ne sagorijevamo puno kalorija dok sjedimo i kucamo tipkovnicu.
Dakle, posljednja stvar koju želimo učiniti je grickanje nezdrave hrane cijeli dan. Ishrana sa visokim udjelom kalorija, šećera i masti samo će dodati zdravstvene probleme uzrokovane sjedećim poslom. Istina je da moramo jesti, ali i potruditi se da biramo zdraviju hranu. Orašasti plodovi, datule i druge visoko proteinske grickalice su SOS kad gladovanje napadne.

Foto: @liraz_levnyc

DEZINFEKCIJA

Jedan od najčešćih problema sa poslom koji od nas zahtijeva da sjedimo cijeli dan pred kompjuterom su bakterije. Kada sjedite i koristite kompjuter, bakterije se brzo šire na rukama ili tijelu.
Rješenje za to je redovno održavanje radnog prostor čistim. Svakodnevno čistite svoj stol, kompjuter, tipkovnicu i cijeli radni prostor. Možete se dodatno zaštititi redovitim ustajanjem i pranjem ruku.

HIDRATACIJA

Pravilna hidratacija važna je tijekom rada ispred kompjutera cijeli dan.
U blizini radnog stola, stavite čašu vode da bude lako dostupna. Također možete svako malo prošetati do frižidera po vodu i na taj način odmoriti oči od upotrebe kompjutera.

Foto: unsplash.com

REDOVNE MASAŽE

Mnogo je koristi od masaže, poput smanjenja razine stresa, oslobađanja napetosti mišića i održavanja razine energije.

MINIMIZIRAJTE UPOTREBU KOPMJUTERA/MOBITELA U VEČERNJIM SATIMA

Otkriveno je da plava svjetlost koju emitiraju mobiteli, kompjuteri ili tableti narušava spavanja, a nedostatak kvalitetnog sna može loše djelovati na vaše zdravlje. Da biste to spriječili, podesite zaslon mobitela na slabije svjetlo ili instalirajte aplikaciju da se plavo svjetlo automatski smanji. Najbolje za vas bilo bi da se odlučite ne koristiti mobitel pred spavanje.

 ***
Naslovna fotografija: rawpixel.com
Tekst: Ilda Lihić-Isović

Bjelašnica nas je ove zime, osim snijegom i suncem počastila i Štinji Do Festom 2026., četvrtim izdanjem snowboard i freeski festivala koji je ovog januara planinu pretvorio u pravu freestyle zonu.

Festival je organizovao Snowboard klub Freestyle, a sva dešavanja odvijala su se u popularnom Snowparku 5A Olimpijskog centra Bjelašnica i Igman.

Ovogodišnji Štinji Do Fest bio je posvećen učenju, napretku i dijeljenju znanja, od najmlađih vozača do iskusnih takmičara i sudija.




Program je otvoren Junior Snowboard Campom, na kojem je 18 djece uzrasta od 10 do 15 godina tokom pet dana treniralo, savladavalo nove trikove i gradilo samopouzdanje na snijegu, uz podršku domaćih trenera i aktivnih snowboardera.

Sredinom januara Bjelašnica je dobila i međunarodni freestyle akcenat. U okviru SES Development Campa, planina je ugostila snowboard ekipe iz sedam zemalja: Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije, Crne Gore, Gruzije, Grčke i Portugala. 




Treninzi su se odvijali pod vodstvom belgijskog snowboardera i trenera Joewena Frijnsa, a atmosfera je, uz ozbiljan rad, bila i više nego motivirajuća.

Poseban fokus stavljen je i na edukaciju sudija kroz Judge Clinic, koji je okupio predstavnike pet zemalja, pod mentorstvom iskusnog međunarodnog sudije Iztoka Šumatića iz Slovenije, što je predstavljalo još jedan korak prema  jačanju freestyle scene u regionu.




Veliko finale festivala donijelo je SES FIS CUP 2026, snowboard i freeski takmičenje u disciplinama Slopestyle i Big Air, koje je publici ponudilo atraktivne vožnje, dobru energiju i pravi zimski sportski spektakl.

Titule najboljih ove godine odnijeli su:

• Afan Biogradlić (BiH)
• Asja Užičanin (BiH)
• Georgios Almpanidis (Grčka)
• Mariami Mamniashvili (Gruzija)

Osim sportskih rezultata, Štinji Do Fest potvrđuje koliko su ovakvi događaji važni za aktivniji boravak građana na planini, razvoj sportskog duha kod mladih i dodatno obogaćivanje zimske turističke ponude Bjelašnice. 




Festival iz godine u godinu spaja sport, prirodu i dobru energiju i pokazuje da je Bjelašnica mnogo više od skijališta.

Foto: PR