Za sreću često kažu da je stvar izbora. Baš kao što odlučite da želite naučiti kuhati ili pričati španjolski, jednako tako trebate odlučiti biti sretniji. Ili, usporedite to sa životom sportaša, prvo morate naučiti osnove ovoga treninga, vježbati iz dana u dan i prakticirati naučeno uvijek i u svim prilikama. U nastavku smo zbog toga izdvojili 8 načina kako se u stresnim situacijama ponovno

#Nemojte podcjenjivati moć disanja

Duboko udahnite i držite dah pet sekundi. Nakon toga izdahnite i poslije 5 sekundi ponovite postupak. Ponavljajte dok se ponovno ne vratite u ravnotežu.

#Postavite si granice

Često si sami povećavamo pritisak ukoliko ne odgovorimo na email ili ne stignemo obaviti sve obveze. Kako biste bili produktivniji i motiviraniji, važno je odrediti vaše radno vrijeme i postaviti si granice. Npr.odredite si da nakon 18h ne možete više provjeravati email ili pisati ponude. I držite se tih granica.

# Prestanite se brinuti oko stvari na koje ne možete utjecati i uživajte u trenutku

Agencija koja vam je trebala raditi catering otkazala je u zadnji tren? Haljina koju ćete nositi na gala večeru je uništena u perilici? Niste stigli otići u trgovinu? Suočite se s novonastalom situacijom jednostavno pokušavajući pronaći najlakšu alternativu i uživajte u onome što slijedi.

#Prestanite oklijevati

Ukoliko se u vašem stomaku već neko vrijeme na spomen start-upa o kojem već neko vrijeme razmišljate ili projektu renoviranja jave poznati leptirići, zašto čekati?

#Dan započnite pozitivnim mislima

Vi ste si najbolja navijačica. Razmišljajte pozitivno i motivirajuće o svim izazovima koji vas čekaju i pokušajte pronaći najbolji način kako da obavite sve obveze. Vjera u sebe i glas u glavi koji vas podsjeća da ste uspješni , marljivi i sposobni svako jutro će vas tjerati da radite sjajne stvari.

#Odmaknite se od negativnih vibracija
Ne dajte da vas okolina, mediji ili ljudi oko vas obeshrabre svojim riječima. Okružite se ljudima koji vas vole i inspiriraju na dnevnoj razini.

#Radite pauze
Pola sata šetnje na svježem zraku učinit će potpuni restart vašeg uma, tijela.

#Sreća je zarazna
Okružite se ljudima koji vam podižu raspoloženje, nasmijavaju vas, bodre i tjeraju na nove avanture.

_{Foto: domaine.com}

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com