TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 4.3.2025.
Obrazovanje je temelj, a u Sarajevu su žene svoj put do znanja započele početkom 20. stoljeća, u vremenu kada se njihova uloga u društvu još uvijek svodila na porodicu i domaćinstvo.
No, upravo su ženske stručne škole odigrale ključnu ulogu u osnaživanju žena i omogućavanju njihovog ekonomskog osamostaljenja. U susret Međunarodnom danu žena, prisjećamo se tih pionirskih koraka koji su oblikovali našu sadašnjost.
Foto: @therealpeterlindbergh
Prva ženska stručna zanatska škola u Sarajevu osnovana je 1913. godine, a ubrzo su joj se pridružile i druge ustanove poput Stručne zanatske škole tekstilnog pletenja i škola koje su djelovale u okviru ženskih organizacija.
U tim školama djevojke su učile ne samo zanate poput krojenja i veza, već i predmete poput knjigovodstva, jezika i prirodnih nauka. Nastavni planovi prilagođavali su se vremenu, a interes za upis bio je ogroman.
Foto: Pexels
Zanimljivo je da su uz redovne programe postojali i posebni tečajevi namijenjeni odraslim ženama koje su željele usavršiti svoje zanatske vještine. Iako im ova uvjerenja nisu davala pravo na ispite, omogućavala su im bolju poziciju na tržištu rada.
Na taj način, ove škole nisu obrazovale samo mlade djevojke, već su i mnogim odraslim ženama pružale priliku za profesionalni napredak. 
Foto: @t herealpeterlindbergh
Ove škole nisu samo osposobljavale žene za rad u zanatskoj industriji one su ih pripremale za samostalan život, pružale im ekonomske mogućnosti i omogućavale im da doprinesu društvu na način na koji im to ranije nije bilo dozvoljeno.
No, priča o ženskom obrazovanju u Sarajevu ne bi bila potpuna bez zgrade poznatije kao ''Žuta zgrada pred Miljacke''. Njena priča započinje ne tako davno, ali ipak u nekom drugom stoljeću -1925. godine, kada se iz potrebe i želje za znanjem osniva prvo ovakvo učilište u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Do tada, djevojčice su imale ograničene mogućnosti obrazovanja, najčešće polažući razredne ispite u muškim gimnazijama.
Prvih deset godina svog postojanja, Prva ženska gimnazija dijelila je prostor s Drugom muškom realnom gimnazijom, jedni su nastavu pohađali prijepodne, a drugi poslijepodne.
Kako je škola rasla i jačala, postavilo se pitanje njenog potpunog osamostaljenja. Godine 1935. dobila je vlastite prostorije u zgradi koju danas znamo kao Srednju školu poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti na Drveniji.
Ove škole nisu bile samo mjesta obrazovanja bile su vrata u svijet samostalnosti i prvi koraci ka ravnopravnosti u društvu. Njihova historijska uloga ostaje neprocjenjiva, podsjećajući nas koliko je važno ulagati u obrazovanje žena i danas.
Dok slavimo 8. mart, prisjetimo se da svaka obrazovana žena nosi u sebi snagu onih koje su prve sjedile u školskim klupama, učeći zanate i stičući znanja koja su im omogućila da postanu neovisne. To je naslijeđe koje ne smijemo zaboraviti i obaveza da ga nastavimo graditi.
Foto: Pexels
***
Naslovna fotografija: @simonadepascalis
TEKST: Adelisa Mašić
LinkedIn se često doživljava kao stroga, poslovna mreža na kojoj svi zvuče isto. Međutim, profili koji zaista privlače prilike funkcionišu drugačije.
Oni ne pokušavaju da budu savršeni, nego prepoznatljivi. Umjesto suhoparnih opisa i nabrajanja titula, u fokusu je jasna poruka, lični stil i osjećaj da iza profila stoji stvarna osoba.
U nastavku izdvajamo ključne elemente koje LinkedIn profil mora imati ako želite da izgleda profesionalno, ali i autentično:
1. Naslov profila koji zvuči kao vi, a ne kao oglas
Naslov ispod imena prvi je filter kroz koji ljudi prolaze. Umjesto generičnih titula, mnogo bolje funkcionišu naslovi koji kratko i jasno opisuju čime se bavite, ali na način koji vam je prirodan. 
Autentičan naslov ne pokušava da impresionira, nego da objasni. Kada se u jednoj rečenici osjeti vaš profesionalni fokus i lični pristup, profil odmah djeluje uvjerljivije.
2. Fotografija koja ostavlja utisak stvarne osobe
Profilna fotografija ne mora biti stroga ni korporativna. Dovoljno je da bude jasna, uredna i da vas realno predstavlja.
Profili koji djeluju pristupačno i prirodno češće privlače pažnju jer ljudi žele komunicirati s osobama, ne s formalnim CV-ima. Dobar izbor fotografije često je prvi korak ka povjerenju.
3. ‘About’ sekcija koja priča priču, a ne nabraja činjenice
Ova sekcija je prostor u kojem možete pokazati ko ste iza titula. Umjesto klasičnih biografskih podataka, fokus stavite na ono što vas zanima, kako radite i zašto volite to što radite. 
Foto: @mobinapeiman
Autentičan ‘About’ tekst povezuje profesionalno iskustvo s ličnim stavom i daje profilu prepoznatljiv ton. Kada se čita lako i prirodno, veća je vjerovatnoća da će ga neko zapamtiti.
4. Iskustvo predstavljeno kroz lični doprinos
Opis radnog iskustva ne treba da zvuči kao formalni izvještaj. Umjesto toga, važno je pokazati gdje ste dali stvarni doprinos i šta ste naučili kroz svoj rad.
Profili koji iskreno govore o projektima, izazovima i rezultatima djeluju uvjerljivije od onih koji se oslanjaju na opšte fraze. Autentičnost u ovom dijelu pomaže drugima da vas lakše zamisle u budućim saradnjama.
5. Aktivnost koja odražava vaše interese i stil
LinkedIn ne traži stalnu prisutnost, ali cijeni dosljednost. Povremene objave, komentari ili dijeljenje sadržaja koji vam je zaista blizak pokazuju profesionalni identitet bez forsiranja.
Kada dijelite teme koje su vam prirodne i relevantne, profil dobija novu dimenziju i prestaje djelovati mehanički. Uz to, jasno naznačeni profesionalni interesi pomažu da vas prave prilike lakše pronađu.
Profil koji privlači prilike nije savršeno ispoliran, već promišljen i dosljedan. Kada LinkedIn profil kombinuje profesionalnu jasnoću s autentičnim pristupom, on postaje više od online biografije, postaje prostor u kojem se prilike prirodno otvaraju.
Naslovna foto: @mobinapeiman
Foto: pexels.com
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
