TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 11.3.2025.
Danas, kada se globalno govori o većem uključivanju žena u STEM oblasti i akademsku zajednicu, važno je prisjetiti se da je borba za obrazovanje žena u BiH započela mnogo ranije.
Obrazovanje je temelj, a u Sarajevu su žene svoj put do znanja započele početkom 20. stoljeća, u vremenu kada se njihova uloga u društvu još uvijek svodila na porodicu i domaćinstvo.
No, upravo su ženske stručne škole odigrale ključnu ulogu u osnaživanju žena i omogućavanju njihovog ekonomskog osamostaljenja. Na današnji dan, kada obilježavamo Međunarodni dan žena i djevojaka u nauci prisjećamo se tih pionirskih koraka koji su oblikovali našu sadašnjost.
Foto: @therealpeterlindbergh
Prva ženska stručna zanatska škola u Sarajevu osnovana je 1913. godine, a ubrzo su joj se pridružile i druge ustanove poput Stručne zanatske škole tekstilnog pletenja i škola koje su djelovale u okviru ženskih organizacija.
U tim školama djevojke su učile ne samo zanate poput krojenja i veza, već i predmete poput knjigovodstva, jezika i prirodnih nauka. Nastavni planovi prilagođavali su se vremenu, a interes za upis bio je ogroman.

Foto: Pexels
Zanimljivo je da su uz redovne programe postojali i posebni tečajevi namijenjeni odraslim ženama koje su željele usavršiti svoje zanatske vještine. Iako im ova uvjerenja nisu davala pravo na ispite, omogućavala su im bolju poziciju na tržištu rada.
Na taj način, ove škole nisu obrazovale samo mlade djevojke, već su i mnogim odraslim ženama pružale priliku za profesionalni napredak. 
Foto: @t herealpeterlindbergh
Ove škole nisu samo osposobljavale žene za rad u zanatskoj industriji one su ih pripremale za samostalan život, pružale im ekonomske mogućnosti i omogućavale im da doprinesu društvu na način na koji im to ranije nije bilo dozvoljeno.
No, priča o ženskom obrazovanju u Sarajevu ne bi bila potpuna bez zgrade poznatije kao ''Žuta zgrada pred Miljacke''. Njena priča započinje ne tako davno, ali ipak u nekom drugom stoljeću 1925. godine, kada se iz potrebe i želje za znanjem osniva prvo ovakvo učilište u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Do tada, djevojčice su imale ograničene mogućnosti obrazovanja, najčešće polažući razredne ispite u muškim gimnazijama.
Prvih deset godina svog postojanja, Prva ženska gimnazija dijelila je prostor s Drugom muškom realnom gimnazijom, jedni su nastavu pohađali prijepodne, a drugi poslijepodne.
Kako je škola rasla i jačala, postavilo se pitanje njenog potpunog osamostaljenja. Godine 1935. dobila je vlastite prostorije u zgradi koju danas znamo kao Srednju školu poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti na Drveniji.
Ove škole nisu bile samo mjesta obrazovanja bile su vrata u svijet samostalnosti i prvi koraci ka ravnopravnosti u društvu. Njihova historijska uloga ostaje neprocjenjiva, podsjećajući nas koliko je važno ulagati u obrazovanje žena i danas.
Obilježavajući Međunarodni dan žena i djevojaka u nauci, podsjećamo se da svaka obrazovana žena nosi u sebi snagu onih koje su prve sjedile u školskim klupama, učeći zanate i stičući znanja koja su im omogućila da postanu neovisne.
To je naslijeđe koje ne smijemo zaboraviti i obaveza da ga nastavimo graditi.
Foto: Pexels
TEKST: Lamija Muratagić
Od velikog povratka u Sarajevo do modnog poteza koji za Dior nosi posebnu simboliku, današnji Bonjour.News donosi pet priča koje vrijedi otvoriti prije nego što vam promaknu.
Dok se ljeto polako smiruje, vijesti ne usporavaju. U današnjem Bonjour.News donosimo pet priča koje povezuju Sarajevo, Dublin, Los Angeles i Konjic, od velikih modnih poteza do događaja koje vrijedi staviti na radar.
Ljeto danas pokazuje svoju ugodniju stranu. Sunčano vrijeme uz nešto niže temperature poziva na slojevito odijevanje bez odricanja od ljetne garderobe, pa će lanene hlače, oversized košulja ili slip haljina uz lagani sako biti sasvim dovoljno promišljen izbor.
Rođeni Travničanin Mladen Solomun, danas jedno od najutjecajnijih imena globalne elektronske scene, vraća se u Sarajevo. Garden of Dreams 21. augusta organizira njegov nastup kod Vječne vatre, u sedmici kada su ulice grada ispunjene festivalskom atmosferom.
Za Solomuna je ovo povratak pred publiku koja ga odavno ne doživljava samo kao međunarodnog headlinera, nego i kao jednog od najuspješnijih izvođača poteklih iz Bosne i Hercegovine. Njegov povratak dolazi u sedmici kada Sarajevo najintenzivnije živi festival, pa je završna večer dobila ime koje joj prirodno pripada. Solomun je posljednji put nastupao u Sarajevu 2022. godine kada je okupio hiljade ljudi kod Vječne vatre.
Will Smith je tokom boravka u Hrvatskoj turistički program zamijenio vožnjom u Rimac Neveri. Za upravljačem je bio Mate Rimac, a zatvorena staza poslužila je kao dovoljno uvjerljiva demonstracija onoga zbog čega je hrvatski električni hiperautomobil odavno prerastao okvir lokalne tehnološke priče.
Snimak je, očekivano, završio na društvenim mrežama, ali pravi sadržaj videa nije bila sama brzina nego Smithova reakcija u trenutku kada je Nevera pokazala šta može. Holivudska kontrola zadržala se tek nekoliko sekundi, a upravo je zato cijeli prizor izgledao bolje od bilo kakve unaprijed režirane kampanje.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @alo @willsmith @zanatcraft @gardenofdreams.ba
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!