Danas, kada se globalno govori o većem uključivanju žena u STEM oblasti i akademsku zajednicu, važno je prisjetiti se da je borba za obrazovanje žena u BiH započela mnogo ranije.

Obrazovanje je temelj, a u Sarajevu su žene svoj put do znanja započele početkom 20. stoljeća, u vremenu kada se njihova uloga u društvu još uvijek svodila na porodicu i domaćinstvo.

No, upravo su ženske stručne škole odigrale ključnu ulogu u osnaživanju žena i omogućavanju njihovog ekonomskog osamostaljenja. Na današnji dan, kada obilježavamo Međunarodni dan žena i djevojaka u nauci prisjećamo se tih pionirskih koraka koji su oblikovali našu sadašnjost.

Foto: @therealpeterlindbergh

Prva ženska stručna zanatska škola u Sarajevu osnovana je 1913. godine, a ubrzo su joj se pridružile i druge ustanove poput Stručne zanatske škole tekstilnog pletenja i škola koje su djelovale u okviru ženskih organizacija.

U tim školama djevojke su učile ne samo zanate poput krojenja i veza, već i predmete poput knjigovodstva, jezika i prirodnih nauka. Nastavni planovi prilagođavali su se vremenu, a interes za upis bio je ogroman.

Foto: Pexels

Zanimljivo je da su uz redovne programe postojali i posebni tečajevi namijenjeni odraslim ženama koje su željele usavršiti svoje zanatske vještine. Iako im ova uvjerenja nisu davala pravo na ispite, omogućavala su im bolju poziciju na tržištu rada.

Na taj način, ove škole nisu obrazovale samo mlade djevojke, već su i mnogim odraslim ženama pružale priliku za profesionalni napredak. 

Foto: @t herealpeterlindbergh

Ove škole nisu samo osposobljavale žene za rad u zanatskoj industriji one su ih pripremale za samostalan život, pružale im ekonomske mogućnosti i omogućavale im da doprinesu društvu na način na koji im to ranije nije bilo dozvoljeno.

No, priča o ženskom obrazovanju u Sarajevu ne bi bila potpuna bez zgrade poznatije kao ''Žuta zgrada pred Miljacke''. Njena priča započinje ne tako davno, ali ipak u nekom drugom stoljeću 1925. godine, kada se iz potrebe i želje za znanjem osniva prvo ovakvo učilište u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Do tada, djevojčice su imale ograničene mogućnosti obrazovanja, najčešće polažući razredne ispite u muškim gimnazijama.

Prvih deset godina svog postojanja, Prva ženska gimnazija dijelila je prostor s Drugom muškom realnom gimnazijom, jedni su nastavu pohađali prijepodne, a drugi poslijepodne.

Kako je škola rasla i jačala, postavilo se pitanje njenog potpunog osamostaljenja. Godine 1935. dobila je vlastite prostorije u zgradi koju danas znamo kao Srednju školu poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti na Drveniji.





Ove škole nisu bile samo mjesta obrazovanja bile su vrata u svijet samostalnosti i prvi koraci ka ravnopravnosti u društvu. Njihova historijska uloga ostaje neprocjenjiva, podsjećajući nas koliko je važno ulagati u obrazovanje žena i danas.





Obilježavajući Međunarodni dan žena i djevojaka u nauci, podsjećamo se da svaka obrazovana žena nosi u sebi snagu onih koje su prve sjedile u školskim klupama, učeći zanate i stičući znanja koja su im omogućila da postanu neovisne. 

To je naslijeđe koje ne smijemo zaboraviti i obaveza da ga nastavimo graditi.

Foto: Pexels

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @simonadepascalis

Pobjedničko rješenje iz kategorije Digital otvara pitanje kako kreativnost može konkretno utjecati na percepciju žena kao lidera i političkih aktera.

Deveto izdanje takmičenja Young Lions BiH ove godine nije bilo fokusirano na formu, nego na odgovornost ideje. U saradnji sa UN Women Bosna i Hercegovina, pred devet timova postavljen je brief koji je tražio više od komunikacijskog rješenja, tražio je jasan stav prema društvenom problemu.  

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Branding Conference (@brandingconf)

Zadatak je bio precizan: osmisliti kampanju koja će doprinijeti većem prepoznavanju žena kao lidera i motivisati birače da svoj glas daju kandidatkinjama na predstojećim izborima. Riječ je o temi koja ne trpi površnost, što se reflektiralo i na pristup timova i na kriterije ocjenjivanja.

Najuvjerljiviji odgovor ponudili su Anisa Omeragić i Amar Rahić iz agencije Via Media, čiji je rad u kategoriji Digital osvojio prvo mjesto, a zatim i Grand Prix kao najbolje rješenje ukupnog takmičenja.   




Njihov koncept izdvojio se po jasnoći  ideje i sposobnosti da kompleksan društveni izazov prevede u komunikaciju koja ima potencijal za stvarni utjecaj.  

Ova pobjeda znači i odlazak na Cannes Lions, gdje će u junu predstavljati Bosnu i Hercegovinu na globalnoj sceni kreativne industrije.  




U kategoriji Design pobjedu su odnijeli Anja Trbojević i Slaven Stajić, čiji rad dodatno potvrđuje da je ovogodišnji brief zahtijevao visoku razinu strateške i kreativne preciznosti. Istovremeno, odluka žirija da u kategoriji PR ne dodijeli nagradu jasno signalizira standarde koje ovakve teme zahtijevaju, bez prostora za kompromis u kvalitetu i relevantnosti rješenja.

Pobjedničkom timu je, kao i prethodnih godina, osigurano učešće na Cannes Lions festivalu, uključujući kotizaciju, smještaj i putne troškove, čime se domaćim talentima otvara direktan pristup globalnom kontekstu industrije.

Foto: PR