TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 11.3.2025.
Danas, kada se globalno govori o većem uključivanju žena u STEM oblasti i akademsku zajednicu, važno je prisjetiti se da je borba za obrazovanje žena u BiH započela mnogo ranije.
Obrazovanje je temelj, a u Sarajevu su žene svoj put do znanja započele početkom 20. stoljeća, u vremenu kada se njihova uloga u društvu još uvijek svodila na porodicu i domaćinstvo.
No, upravo su ženske stručne škole odigrale ključnu ulogu u osnaživanju žena i omogućavanju njihovog ekonomskog osamostaljenja. Na današnji dan, kada obilježavamo Međunarodni dan žena i djevojaka u nauci prisjećamo se tih pionirskih koraka koji su oblikovali našu sadašnjost.
Foto: @therealpeterlindbergh
Prva ženska stručna zanatska škola u Sarajevu osnovana je 1913. godine, a ubrzo su joj se pridružile i druge ustanove poput Stručne zanatske škole tekstilnog pletenja i škola koje su djelovale u okviru ženskih organizacija.
U tim školama djevojke su učile ne samo zanate poput krojenja i veza, već i predmete poput knjigovodstva, jezika i prirodnih nauka. Nastavni planovi prilagođavali su se vremenu, a interes za upis bio je ogroman.
Foto: Pexels
Zanimljivo je da su uz redovne programe postojali i posebni tečajevi namijenjeni odraslim ženama koje su željele usavršiti svoje zanatske vještine. Iako im ova uvjerenja nisu davala pravo na ispite, omogućavala su im bolju poziciju na tržištu rada.
Na taj način, ove škole nisu obrazovale samo mlade djevojke, već su i mnogim odraslim ženama pružale priliku za profesionalni napredak. 
Foto: @t herealpeterlindbergh
Ove škole nisu samo osposobljavale žene za rad u zanatskoj industriji one su ih pripremale za samostalan život, pružale im ekonomske mogućnosti i omogućavale im da doprinesu društvu na način na koji im to ranije nije bilo dozvoljeno.
No, priča o ženskom obrazovanju u Sarajevu ne bi bila potpuna bez zgrade poznatije kao ''Žuta zgrada pred Miljacke''. Njena priča započinje ne tako davno, ali ipak u nekom drugom stoljeću 1925. godine, kada se iz potrebe i želje za znanjem osniva prvo ovakvo učilište u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Do tada, djevojčice su imale ograničene mogućnosti obrazovanja, najčešće polažući razredne ispite u muškim gimnazijama.
Prvih deset godina svog postojanja, Prva ženska gimnazija dijelila je prostor s Drugom muškom realnom gimnazijom, jedni su nastavu pohađali prijepodne, a drugi poslijepodne.
Kako je škola rasla i jačala, postavilo se pitanje njenog potpunog osamostaljenja. Godine 1935. dobila je vlastite prostorije u zgradi koju danas znamo kao Srednju školu poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti na Drveniji.
Ove škole nisu bile samo mjesta obrazovanja bile su vrata u svijet samostalnosti i prvi koraci ka ravnopravnosti u društvu. Njihova historijska uloga ostaje neprocjenjiva, podsjećajući nas koliko je važno ulagati u obrazovanje žena i danas.
Obilježavajući Međunarodni dan žena i djevojaka u nauci, podsjećamo se da svaka obrazovana žena nosi u sebi snagu onih koje su prve sjedile u školskim klupama, učeći zanate i stičući znanja koja su im omogućila da postanu neovisne.
To je naslijeđe koje ne smijemo zaboraviti i obaveza da ga nastavimo graditi.
Foto: Pexels
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Bonjour.ba/PR
Prije nego što u oktobru saznamo koji su projekti obilježili godinu u regionalnim medijima, marketingu i digitalnim komunikacijama, poznata su imena ljudi koji će o njima odlučivati.
SoMo Borac 2026 predstavio je ovogodišnji žiri, okupljen iz svijeta digitalnih medija, marketinga, tehnologije i komunikacija, a među stručnjacima koji će ocjenjivati prijavljene radove nalaze se i četiri imena iz Bosne i Hercegovine.
Četrnaesto izdanje SoMo Borca powered by Aleph i ove godine podijeljeno je na dva takmičarska streama, SoMo Media i SoMo Advertising. Zajedno obuhvataju širok raspon projekata, od digitalnih proizvoda, dizajna, native sadržaja i storytellinga do kampanja, aktivacija i kreativnih rješenja s mjerljivim poslovnim rezultatima.
Na čelu SoMo Media žirija nalazi se Mirela Hegediš Horvat iz Tportala.hr i HUDI-ja, dok SoMo Advertising žirijem predsjedava Tihana Sedlar Krauz iz Hrvatskog Telekoma. Bosnu i Hercegovinu u Media dijelu predstavlja Suada Peštek s Radija Sarajevo, a Advertising projekte ocjenjivat će Bojan Dragišić iz Play Teama, Naida Lindov iz Via Medije i Nermin Nino Kasupović iz Effect Agencyja.
„Digitalni mediji i sadržaj razvijaju se nevjerojatnom brzinom, a SoMo Borac svake godine iznova dokazuje koliko vrhunskih i inovativnih projekata nastaje u našoj regiji. Iz godine u godinu kvaliteta prijava raste pa sam sigurna da je pred nama i ovoga puta težak, ali iznimno inspirativan zadatak.Posebno se veselimo vidjeti kako mediji i kreatori odgovaraju na nove trendove, pomiču granice storytellinga i grade održiv digitalni ekosustav“, kazala je Mirela Hegediš Horvat, predsjednica SoMo Media žirija.
Mirela Hegediš Horvat, predsjednica SoMo Media žirija
SoMo Media ove godine obuhvata kategorije Digital Product of the Year, Digital Design of the Year, SoMo Native, Best Storytelling, SoMo Content Engagement i HUDI North Star. U fokusu su digitalni proizvodi i korisničko iskustvo, native oglašavanje, storytelling i sadržaji koji ostvaruju snažan angažman publike, dok je HUDI North Star namijenjen projektima koji doprinose razvoju, transparentnosti i održivosti hrvatskog digitalnog ekosistema.
SoMo Advertising donosi 12 kategorija posvećenih digitalnim kampanjama, aktivacijama i kreativnim rješenjima koja ostvaruju mjerljive poslovne rezultate. Među novostima ovogodišnjeg izdanja je SoMo AI, kategorija namijenjena projektima koji umjetnu inteligenciju koriste na inovativan način.
Special Mention by Aleph posebno će vrednovati performance kampanje koje spajaju kreativnost, podatke i mjerljive rezultate, dok SoMo Grand Prix ostaje najviše priznanje unutar Advertising streama. Tu je i SoMoRitanac, koji ponovo nagrađuje kampanje i radove usmjerene na osvještavanje javnosti o aktualnim problemima.
„SoMo Advertising već godinama stavlja fokus na ono najbolje što regionalna digitalna scena nudi – spoj hrabre kreativnosti, inovativnih tehnologija i konkretnih poslovnih rezultata.Izrazito me veseli što ćemo ove godine, kroz novu kategoriju SoMo AI, vidjeti kako agencije i brendovi implementiraju umjetnu inteligenciju u svoje kampanje. Znajući koliko sjajnih i mjerljivih projekata nastaje u regiji, vjerujem da će natjecanje biti napeto, a žiri na slatkim mukama“, kazala je Tihana Sedlar Krauz, predsjednica SoMo Advertising žirija.
Tihana Sedlar Krauz, predsjednica SoMo Advertising žirija
Svi koji su tokom protekle godine kreirali digitalni sadržaj, kampanje ili proizvode o kojima se pričalo, svoje radove mogu prijaviti do 23. septembra, dok će pobjednici biti proglašeni 23. oktobra.
Detaljan pregled svih kategorija, članova Media i Advertising žirija, pravila prijave i uslova učestvovanja dostupan je na službenoj stranici SoMo Borca.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: PR/ @somoborac
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
