Prije kojih desetak i više godina, na samu pomisao da ću provesti ljeto u gradskoj pustoši i na vrućem užarenom asfaltu, dok svi drugi uživaju u ljetnim blagodatima na obali, najblaže rečeno, bih se užasnula. Danas, taj isti grad ljeti nudi pregršt zanimljivih sadržaja, aktivnosti i najvažnije od svega, vrvi od mnoštva turista već od ranih proljetnih mjeseci, te postaje top odredište i d

Tako sam odlučila i ja.

Započela sam svoju ljetnu avanturu koja se nastavila i u ovo rano jesensko doba.
Uz svoju redovitu jutarnju vožnju biciklom odlučila sam izmijeniti već “ustaljenu“ rutu po Novom Zagrebu i krenuti istraživati nove atraktivne destinacije grada Zagreba. Budući da se svi sportaši (i oni iz skupine “Wanna Be sportaš“, točnije skupine kojoj i ja pripadam), moraju nakon odrađenog treninga dobro okrijepiti (čitaj“nagraditi“), odlučila sam istražiti gdje mogu svratiti na najbolji “brunch“ u gradu.

U nastavku predstavljam moju TOP listu mjesta koje morate posjetiti ako ste u potrazi za slasnim zalogajčićem (u bilo koje doba godine).

# „VELVET CAFE“, Dežmanova 9

Vjerujem kako su mnogi od vas barem jednom čuli za Velvet. Kultno mjesto. Čarobno mjesto u Dežmanovoj ulici u Zagrebu, koje bez imalo sumnje pobuđuje sva vaša čula predstavljajući savršen balans umirujuće tišine Tuškanca i užurbanosti grada.
Osim što je mjesto ugodno za druženja, ljudi rado dolaze i odmoriti se u harmoničnoj atmosferi i specifičnom dekoru cijelog interijera. Velvet je i prvi kafić na svijetu koji je postao i Zona besplatnog čitanja ili Free Reading Zone gdje možete ukrasti najmirnije trenutke samo za sebe. Uz takve trenutke opuštanja, tu su i razni, uvijek svježe pripremljeni kolači, pite i poneki slani zalogaji kojima nećete moći odoljeti niti u jednom trenutku (obavezno SVE isprobati)!

Mnoštvo je razloga zbog kojih me put, najčešće sa mojom sestrom Ivom, uvijek vodi u strogi centar grada kako bih uživala u svom omiljenom kafiću... Ukoliko još niste posjetili Velvet, požurite jer bi lako mogao postati i vaše (novo) omiljeno odredište.

# Slastičarnica „AMELIE“, Vlaška 6

Visoko na ljestvici našla se i već svima poznata slastičarnica Amelie.
Prekrasan i maštoviti interijer odiše romantičnim ugođajem i šarmom, prostor koji je mnogo više od kafića i slastičarnice i koji vas besramno „tjera“ na uživanje u slatkim malim radostima. Od raznovrsne i bogate ponude možete uživati u okusima neodoljivih macaronsa, Amelie torte, Cheesecake borovnice, brownieja. U ponudi je i najfiniji sladoled s vrhunskim okusima borovnice, đumbira, čokolade, jagode s acetom balsamicom, kao i ukusni sorbetone.
Kao osobni favorit izdvajam Marie tortu s mascarponeom i pistacijom, nećete požaliti.

# Pekarnica „KORICA“, Preradovićeva 39

Donedavno, meni nepoznata pekarnica Korica, koju s punim pravom nazivaju i - mali krušni raj u centru Zagreba sada postaje omiljeno mjesto za opskrbiti se domaćim i zdravim proizvodima.
Pomalo skromna, ali iznad svega kvalitetna ponuda ove zagrebačke pekarnice za ljubitelje dobre i kvalitetne hrane nešto je što se jednostavno mora probati. Pekarnica Korica poštuje i slijedi majstorski način pečenja kruha. Svi se proizvodi rade ručno, tradicionalnim i autentičnim metodama pripreme, uz korištenje kulture divljeg kvasca starije od 40 godina.
Moj omiljeni “banana bread“ i kruh s raženim brašnom uvijek se nađu visoko na listi prioriteta za „TO GO“.

# Palačinkarnica „LE MIKA“, Masarykova 19

Moja prijateljica Natalija odlučila me za svoj rođendan iznenaditi izlaskom u novootvorenu gastro palančinkarnicu u Zagrebu, te pomislih kako me je snašla još jedna „kalorijska bomba“ kojoj neću moći odoljeti ... No, tko još razmišljao (kasno večernjem!) unosu kalorija kada je u pitanju taj mali slatki grijeh zvan palačinkica?
Na moju veliku sreću i radost, naišla sam na malo drugačiji scenarij i upoznala sam se po prvi puta i sa Gallates palačinkama - odnosno francuskim bretonskim palačinkama od heljde koje se pune s raznim nadjevima, od onih bazičnih poput ementalera, šunke ili pancete, do onih malo ambicioznijih poput roqueforta, dimljenog lososa ili ratatouillea. U samom centru grada možete odsada uživati u pregršt slanih i slatkih okusa, od kojih osobno preporučam slanu verziju „Le Dijonnaise“.

# „MEET MIA“ brunch & cake bar, Vlaška 43

Zaklon od nesnosnih ljetnih vrućina potražila sam u ovom malom zanimljivom mjestašcu koji svojim prekrasnim interijerom podsjeća na pravu parišku slastičarnicu koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Pomno isplaniran i uređen interijer, sa mnogo detalja i sa vrhunskom dekoracijom slastica - teško je odlučiti što će vam prvo “zapeti za oko“.

Moja (teška!) odluka je ipak pala na omiljeni mi „croissant od badema“ koji mami vaše nepce za isprobavanjem i ostalih specijaliteta. Sa ovom „ Miom “se nitko nije susreo samo jednom u životu, vjerujte mi!

# Caffe bar „FINJAK“, Vlaška 78

Caffe bar Finjak već duže vrijeme planiram posjetiti jer je nemoguće ne primijetiti oduševljenje i pozitivnu energiju kojom odišu svi koji su isti barem jednom posjetili. Ambijent u retro izdanju, prepun povijesnog duha i vremena, ostavlja dojam kao da ste se na trenutak vratili u daleku prošlost. Uz niz heštegova kako mnogi često svrate na doručak i najbolju kavu u gradu, mogu se samo u potpunosti složiti i ponovno planirati svoj sljedeći posjet u „Finjak“.

# „LORCA“Coffee &Wine Bar, Bundek centar

„Last,but not least...“, završiti ću svoju listu najpoželjnijih mjesta s Lorca barom smještenim u Novom Zagrebu, točnije Bundek centru.
Izvrsna kava (taj čarobni napitak koji btw., sve do ovoga ljeta uopće nisam konzumirala, oduševila je mene kao i mnoge) u sklopu ponude doručka za vrlo pristupačnu cijenu. Posebno bih izdvojila vrlo ljubazno osoblje koje u svakom trenutku pridonose opuštenoj i ugodnoj atmosferi. U svakom slučaju, mjesto kojem se nakon odrađenog treninga na Bundeku, uvijek rado vraćam.

Za MODAMO.info piše: Željka Markota

Zgodna ekonomistica, koja uskoro planira započeti novi život u inozemstvu i vječiti je zaljubljenik u modu i veliki emotivac. Slobodno vrijeme najčešće provodi sa svojom sestrom Ivom i dragim prijateljima. Zajednička druženja najčešće se svode na kućna okupljanja i uživanju u mnogobrojnim delicijama, pokojem izlasku, boravcima u prirodi i sudjelovanju u raznim sportskim aktivnostima. Velika želja joj je otići na volontiranje u Afriku, nabaviti psića i otrčati full maraton.

_{Foto: Željka Markota, Le Mika Facebook page
Naslovna fotografija: Instagram @__nadalina  i Facebook Cafe bar Finjak}

Većina nas kafu procijeni vrlo brzo, ili nam prija ili ne. Rijetko se zapitamo zašto. Šta se zapravo dešava u šoljici prije nego što mi damo svoju presudu?

Na Bonjour ba x Grand kafa Coffee Experience eventu imali smo priliku vidjeti drugu stranu tog procesa: onu u kojoj se kafa ne pije iz navike, nego analizira, mjeri i ocjenjuje prema preciznim kriterijima. Upravo tu počinje posao Ilije Đurića, profesionalnog degustatora i cup testera Grand kafe.

Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe

Dok mi govorimo o jačini i aromi, Ilija govori o balansu, tijelu, kiselosti i mirisu i zna tačno objasniti zašto nam neka kafa odgovara, a neka nikada neće, bez obzira na to koliko je pijemo godinama.

Zato smo s njim razgovarali o onome što se rijetko čuje izvan stručnih krugova: kako se kafa profesionalno provjerava, šta čini dobar blend, gdje najčešće griješimo u pripremi i koliko zaista poznajemo napitak koji pijemo svaki dan.

Kako izgleda kafa prije nego što mi kažemo “dobra je”?

Prije nego što kafa završi u našoj šoljici, ona prolazi kroz niz provjera koje nemaju veze s navikom, nego s preciznošću. Tu nema mjesta subjektivnom, nego se traži balans, čistoća ukusa i dosljednost.

Upravo taj prvi korak često ostaje nevidljiv krajnjem konzumentu, ali je ključan za sve što kasnije prepoznajemo kao kvalitet.






Ilija objašnjava da se kvalitet kafe ne procjenjuje nasumično, nego po jasno definisanom redoslijedu: prvo se provjerava botanička vrsta zrna, zatim klasa, a tek onda dolaze ono što mi najčešće primijetimo, a to su ukus, miris i aroma. Taj stručni proces osigurava da kafa ima stabilan, prepoznatljiv karakter i prije nego što uopće dođe do šoljice.

Zašto jačina nije isto što i dobra kafa?

Kada kažemo domaća kafa, većina nas prvo pomisli na jačinu. (Da i Grand kafu!) Ali u stvarnosti, jačina je samo jedan mali dio mnogo složenije slike.

Od izbora zrna, preko prženja, do načina pripreme, svaki korak utiče na to kakva će kafa na kraju biti. A džezva, iako duboko ukorijenjena u našim navikama, u tom procesu nije samo simbol tradicije, nego aktivni dio ukusa i teksture kafe.




Upravo tu se lome razlike između kafe koja je samo jaka i one koja je zaista dobra.

„Za dobru pripremu kafe važna je džezva, jer nam ona služi da voda provri što prije. Ja kažem da se voda ne smije ‘patiti’. Ako treba dugo da provri, tvrda voda, koja je pogodna za kafu, pretvara se u meku i tada dobijamo bljutav ukus.“, pojasnio je Ilija Đurić.

Pronašli ste svoju idealnu kafu. A sada… jedan mali korak dalje

Recimo da ste već pronašli svoju Grand kafu. Znate koja vam jačina odgovara, koja aroma vam „legne“ i u kojem dijelu dana je pijete s najvećim uživanjem. Razlika između dobre i zaista dobre šoljice često se krije u jednom, naizgled nevažnom detalju. Ne u novoj opremi, ne u komplikovanim pravilima i ne u dodatnom vremenu, nego u malim promjenama koje lako zanemarimo.






To su sitni trikovi koji ne traže poseban trud, ali mogu potpuno promijeniti doživljaj prve šoljice. Evo šta Ilija savjetuje:

„Nije dobro kafu zakuhati u kuhinji pa šoljicu nositi do mjesta gdje ćemo je piti. Prva ekstrakcija se dešava tokom zakuhavanja, ali ona fina, kada se talog odvaja i arome se razlivaju, dešava se u šoljici. Zato je važno da se kafa sipa tamo gdje se pije i da šoljica nekoliko trenutaka miruje prije prvog gutljaja.“

Zašto se kafa u BiH ne pije kao nigdje drugo?

Kafa u BiH nije pauza između obaveza. Ona je često sama obaveza. Razgovor, dogovor, predah, znak pažnje.

U toj šoljici je i ono što zovemo ćejf, osjećaj da se Grand kafa pije polako, s razlogom i u tačno određenom trenutku. Taj odnos prema kafi čini ritual ispijanja u BiH drugačijim od mnogih drugih kultura, čak i kada se koristi isto zrno. Evo šta o tome kaže Ilija:

„Kod nas se koriste male džezve, što je ispravno: jedna džezva, jedna šolja. Piju se iz fildžana i uz kafu se služi nešto slatko, bilo šećer, rahat-lokum ili kockica čokolade. Upravo ti detalji nas izdvajaju.“

Kakvu kafu bira profesionalac?

Zato smo Iliju pitali ono što zanima svakog ljubitelja kafe: kada vam je posao provjeravati, mirisati i ocjenjivati kafu, kakvu kafu bira za sebe. U tom pitanju se često najbolje vidi da i iza stručnosti stoji lična navika, dio dana koji vam je najdraži i mali ritual koji nema veze s pravilima ili teorijom, nego isključivo s užitkom.






Ilija kaže da ujutru najčešće pije kafu iz kategorije koja je u svijetu poznata kao turska kafa. Lično bira Grand kafu Gold, u većoj šolji, jer mu pruža pun i uravnotežen ukus. Onima koji vole mekši i zaokruženiji profil preporučuje Gold, dok će ljubitelji izraženije jačine posegnuti za Grand Strong.

Mekša ili jača: kako znati koja je vaša Grand kafa?

Nakon što nam je otkrio kakvu kafu on bira za sebe, logičan nastavak razgovora bio je upravo ovaj: kako da svako od nas lakše prepozna svoj Grand ukus. Nisu svi dani isti, nisu ni navike, pa samim tim ni kafa ne mora biti ista za sve.

Postoje jasni signali koje nam nepce već daje u smislu da li više uživamo u aromi, pitkosti i zaokruženom ukusu, ili tražimo izraženiju jačinu koja ostaje duže i ostavlja trag. Upravo na tim razlikama, objašnjava Ilija, treba graditi izbor kafe, a ne na pukoj navici ili onome što smo godinama pili bez razmišljanja.







Možda je baš zato kafa u BiH toliko lična stvar. Ne pijemo je samo zbog jačine ili navike, nego zbog trenutka, razloga i osjećaja koji ide uz šoljicu. I često je pijemo isto godinama, bez pitanja da li nam zaista najviše prija.

Razgovor s Ilijom nas je podsjetio da ne treba mijenjati kafu, nego način na koji je pijemo. Mali detalji prave veliku razliku, a kad znaš šta tražiš, lakše pronađeš i onu Grand kafu koja ti stvarno prija.

Ako ste se već uhvatili kako razmišljate o sljedećoj šoljici Grand kafe… znamo da smo uspjeli.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Grand kafom

Autorica članka: Ilda Lihić-Isović    
Fotografija: Enida Kajević i Sanela Zukić