Određena radna rutina pomaže nam da unatoč vremenu, rokovima, projektima, prezentacijama i brojnim drugim avanturama koje nas prate kroz radni dan, ostanemo motivirani i fokusirani na naše obveze.

Dio našeg dana upravo je email kao jedan od dostupnih, pristupačnih i brzih načina komunikacije.

Zbog toga je iznimno važan način na koji kreiramo sadržaj unutar njega. Preglednost teksta, direktnost, jasne smjernice i krajni rokovi su osnova gotovo svakog dobro osmišljenog emaila.
No, uz kreiranje emaila koji će potaknuti akciju, itekako je važno uspješno organizirati vrijeme posvećeno kreiranju i odgovaranju na email.
Ovo su savjeti kojima se koriste i uspješne dame kako bi ostale organizirane, a uz koje i vi nećete otvarati aplikaciju nakon svake pristigle poruke i tako gubiti fokus s preostalih obveza.

EMAIL NIJE VAŠ OSNOVNI ZADATAK

Email je samo jedan od mnogih segmenata vašeg rada i alat za komunikaciju, networking i organizaciju. Samim time, ako ćete brže odgovor dobiti kroz telefonski poziv, nemojte se ustručavati koristiti ga. Također, ne morate ni vi biti stalno dostupni na emailu. Odredite dio dana kada ćete se posvetiti odgovaranju na vaš e-poštu. Time ćete prekinuti stalno otvaranje ikone za pristup elektronskoj pošti i iskoristiti vrijeme na najbolji mogući način.

NEMOJTE ČITATI EMAILOVE TIJEKOM DRUGIH RADNIH OBVEZA

To umanjuje vašu fokusiranost i produktivnost. Jednostavno, na email stavite automatski odgovor u kojem ćete navesti da trenutno radite na važnom projektu te da vas za sve hitne informacije kolege pozovu na mobitel. Tako ćete puno smireniji posvetiti se osnovnim obvezama.

PRITISNITE UNSUBSCRIBE

Ako ste samo jednom pročitali newsletter magazina na koji ste se preplatili, vrijeme je da uz minimalan trud pročistite vaš email inbox od novih poruka.

KORISTITE SVE DOSTUPNE 'FEATURES' NA EMAILU

Kako biste odredili koji su emailovi prioritet, za koje poruke trebate poslati podsjetnik na odgovor i sl.

BUDITE JASNI, KONKRETNI I PAZITE NA GRAMATIKU

Uvijek pazite da vaš email ima mini uvod, početak radnje i zaplet te zaključak. Svaka od ovih točki treba biti odvojena s barem jednim praznim redom kako bi bila preglednija, a unutar svake točke trebate biti konkretni i jasni.
Koristite se alatima za uređenje emaila – numeriranje uz pomoć sitnih točkica je odlično ako imate pobrojati više obveza, prijedloga ili uvjeta. I uvijek dva puta pregledajte gramatiku.
Ne želite da ona bude razlog zašto vas netko smatra neprofesionalnim.

IZBJEGAVAJTE RIJEČI U NASLOVU EMAILA KOJE ČINE DA VAŠA PORUKA IZGLEDA POPUT SPAMA

Bez senzacionalnih naslova i pazite da vaš email ne sadrži riječ FW.
To stvara dojam da ste važan email novom klijentu proslijedili bez imalo truda da vašu poruku personalizirate samo za njega. Budite što koncizniji i precizniji u kreiranju naslova emaila.

 ***
Naslovna fotografija: unsplash.com
Tekst: BONJOUR.ba

Sarajevo Film Festival je još 2014. godine kroz svoju profesionalnu platformu CineLink Industry Days pokrenuo niz inicijativa s ciljem promocije rodne ravnopravnosti, osnaživanja filmskih radnica i borbe protiv sistemskih nejednakosti u regionalnom i europskom filmskom okruženju.

Jedan od simbola te posvećenosti je Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti koju podržava Mastercard, priznanje koje se dodjeljuje redateljici debitantici čiji rad nosi snažan autorski glas i doprinosi rodnoj ravnoteži u kinematografiji. 

Ove godine, o dobitnici nagrade odlučuje tročlani žiri koji čine Anna Croneman, Ivan Marinović i Norika Sefa.



 

Norika Sefa je kosovska redateljica, scenaristica i producentica, koja se proslavila sa debitantskim filmom Tražeći Veneru (2021.), koji je osvojio priznanja širom svijeta i etablirao je kao jedno od najautentičnijih novih imena evropske kinematografije. Upravo sa ovim filmom je postala prva dobitnica Specijalne nagrade za promicanje rodne ravnopravnosti. 

Njeno stvaralaštvo karakteriše hrabro istraživanje forme i emocije: od dokumentarca Desde Arriba, snimljenog u peruanskoj džungli pod mentorstvom Wernera Herzoga, do najnovijeg avangardnog kratkog filma Kao bolesno žuta (2024.).

Osim autorskog rada, Norika aktivno podučava i učestvuje na kulturnim i umjetničkim događajima, a članica je i Europske filmske akademije. U ovom razgovoru govori o iskustvu rada u žiriju, o tome kako vidi proces ocjenjivanja i šta je danas najviše inspiriše u filmskom stvaralaštvu.

Ove godine ste član žirija za Specijalnu nagradu za promicanje rodne ravnopravnosti, koju podržava Mastercard. Kako je biti „s druge strane” slušati, procjenjivati i birati, umjesto biti onaj čiji se rad ocjenjuje? Kako je donijeti odluku koja može oblikovati nečiji put?

Prije svega, presretna sam što sam ponovo u Sarajevu. Do sada sam ovdje dolazila kako bih predstavila film, i to je bio poseban osjećaj. Sada je drugačije, ovaj zadatak nije stvar zanosa ili strasti, nego razmišljanja. Ne doživljavam ovu ulogu kao oblikovanje nečijeg života, svako oblikuje svoj život na način koji je često tajanstven i van domašaja jedne odluke. Procjenjivanje drugoga više otkriva o osobi koja žirira nego o onome koga on ocjenjuje. 

Kao članica žirija osjećam se kao ogledalo, jer svaka odluka odražava moje vrijednosti, moj osjećaj ljepote, moje skrivene pristrasnosti. Potrebno je da vidim ne samo ono što je prikazano, nego i ono što je namjeravano kroz proces stvaranja. Na kraju, ocjenjivanje filma nije samo o filmu, to je tihi dijalog između platna i priče u meni.

U svijetu filma postoje trenuci koje nije moguće izmjeriti brojkama.

Kada pogledate na svoj put od trenutka kada ste dobili nagradu, pa do članstva u žiriju, koji je za vas bio onaj poseban, neprocjenjiv trenutak?

Ne postoji jedan trenutak, već možda osjećaj, koji je nastao kao posljedica mnogih neprocjenjivih trenutaka. Dok sam snimala filmove, postajala sam svjesna svijeta od kojeg sam se udaljavala. To su oni trenuci kada se iluzija na trenutak rasprši i stvari vidite drugačije. To je otvorilo prostor u kojem nisam morala da zauzmem stav, već sam jednostavno mogla biti radoznalija.

Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti daje podstrek rediteljicama na početku njihovog puta. Koliko ovakva podrška može donijeti nove ideje ili dodatnu hrabrost u kreativnom procesu? Iz vlastitog iskustva, možete li podijeliti trenutak kada vas je takva podrška ohrabrila na naredni korak?

Za mene, rad u kinematografiji koja pomjera granice jezika i forme znači i traganje za novim načinima finansiranja i preuzimanje većih kreativnih rizika. Industrija se brzo mijenja i na svakom koraku morate biti spremni da se prilagodite. Žene, posebno iz manjih zajednica poput moje, često odrastaju učeći da budu otporne, da moraju, te im se drugačije usađuje i način kako da prihvate neuspjeh kao dio puta. 

Nagrade poput ove donose posebnu vrstu svijesti. Podsjećaju nas da je rodna ravnopravnost u filmu još uvijek proces u nastajanju. Ova vrsta podrške ne odnosi se na status ili priznanje, nego na njegovanje tog procesa i perspektive. Tako ja to doživljavam i kod sebe. 



 

Podrška ženama u filmu  
 

Kada gledate na vlastiti put, ali i na rad drugih rediteljica, šta vidite kao ključ jačanja ženskih glasova u filmskoj industriji?

Za mene, jačanje ženskih glasova u filmu znači dati sebi dozvolu da preuzmemo rizike i da budemo uključene u svaki dio procesa stvaranja filma. Prečesto se žene usmjeravaju na uloge poput pisanja ili planiranja, dok se tehnička područja, rješavanje problema ili budžetiranje i dalje posmatraju kao  „muški poslovi“. 

Nije stvar samo u pristupu, već u preispitivanju naslijeđenog načina razmišljanja, i vrste obrazovanja koje dijeli poslove po spolu. Srećom, to se mijenja.

Pogled u budućnost  
 

Od osvajanja nagrade do uloge u žiriju – vaš put već povezuje dva važna trenutka. Šta vas danas, u kreativnom smislu, najviše uzbuđuje i inspiriše u onome što dolazi?

Ne razmišljam zaista o prekretnicama, one postaju jasne tek kada se osvrnete unazad. A kada ih ugledate, sve što možete jeste da zastanete i zahvalite na tome. Najvažnije je ostati prisutan. 

Ono što me sada inspiriše jeste napetost između svijeta kakav nam se prikazuje i svijeta kakav zaista jeste. Inspiriše me širina kinematografije, ono što ona može da bude i mogućnosti koje otvara da istražujemo, preispitujemo i zamišljamo.

Foto: PR