I iako su nam u dvadesetima posljedice jedenja kasnonoćne pizze te druženja s dragim damama i plesa do ranih jutarnjih sati bile gotovo neprimjetne, u tridesetima se već naš metabolizam mijenja i zahtjeva drugačiji tretman. Uz konstantnu težnju za balansom između poslovnih te privatnih obveza i želja, važno je razviti par navika koje će naš metabolizam i organizam u cijelosti držati zdravim, jakim

#Detoksikacija
Važno je da ste dosada naučili koji sastojci pomažu vašem organizmu da svakodnevno izbacuje nepotrebne stvari i otrove iz organizma. Pravilna ishrana daje vam energiju potrebnu za svakodnevne obveze, budi u vama produktivnost i motivaciju, a nezdravi sastojci ne samo da djeluju na vašu težinu, nego i na vašu kožu, koncetraciju... Što se tiče gore spomenutog druženja s damama, unosite magnezij, vitamin B i ostale supernamirnice koje će spriječiti posljedice koktel druženja.

#Njega kože
Vaša koža već polako pokazuje posljedice vaše prehrane i ponašanja prema vašem organizmu. Pazite da ju redovito nahranite, koži lica priuštite redovite maske, pilinge i anti age kreme. Zaboravite na odlazak na spavanje sa šminkom i krenite se prigodno brinuti o najvećem organu vašeg organizma.

#Vježbanje
Iako ćete teško imati savršen raspored koji vam daje dovoljno vremena da ujutro doručkujete, vježbate, odvedete djecu u školu i pripremite se za posao, vježbanje nipošto ne biste trebali propuštati. Dokazane su brojne njegove beneficije za zdravlje. Pronađite model i tip vježbi koji vam odgovara i riješite se negativne energije vježbom te ojačajte svoje tijelo i um.

#Zdravi obroci
Ne samo da je važno što jedete, nego i koliko vremenski to traje. Priuštite si obroke koji će trajati 30 minuta, razvijajte svoje osjetilno nepce i uživajte u hrani.

#Anti-stres terapije
Meditacija, šetnja, masaža. Vi birajte. Važno je da razvijete i pronađete aktivnost koja će vas umiriti, opustiti i usredotočiti na nove izazove.

_{Foto: pinterest.com}

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com