Šećer je jedan od onih malih neprijatelja naše kuhinje. Ne samo da utječe na naš krvni tlak, nego i iscrpljuju esencijalne minerale i vitamine tijekom svoje prerade u našem organizmu. Rafinirani šećer utječe i na lučenje razine dopamina u mozgu, zbog čega naše tijelo želi još samo jedan komad one čokoladne torte. No, jedan tjedan je dovoljan kako bi vaš mozak počeo stvarati nove navike što je do

#Zamijenite grickalice tamnom čokoladom
Često u potrazi za slatkišima kupimo i konzumiramo one slastice iz naše smočnice koje zapravo ne zadovoljavaju našu potrebu za slatkim. Tamna čokolada je zdrava namirnica koja će zadovoljiti vašu potrebu za šećerom brzo i učinkovito, a uz to se ne trebate brinuti oko negativnih posljedica ove konzumacije.

#Konzumirajte nezaslađene proizvode od kokosa
Oni će vas brzo zasladiti, a možete birati između žitarica ili kokosove vode kad osjetite potrebu za nečim slatkim.

#Nemojte zaslađivati tople napitke
Malo cimeta u vašem čaju može učiniti čuda vašoj dnevnoj rutini ispijanja ovog toplog napitka, a ukoliko ste veliki ljubitelj kave, zamislite samo koliko ćete smanjiti unos šećera ukoliko preskočite dodavanje žlice ili dvije u nju.

#Učinite unošenje šećera posebnom prilikom
Gotovo je nemoguće reći da više nikada nećete konzumirati šećer i pridržavati se te odluke. Radije si konzumaciju sladoleda ili omiljenog kolača učinite posebnim, tako da ćete odrediti da svaki petak nakon posla pojedee svoju zasluženu slasticu. Ili ju učinite redovitim dijelom nedjeljnog ručka. Nemojte ju pretvarati u dnevnu naviku ali ni u potpunosti je ukloniti s menija.

#Zamijenite šećer zdravim alternativama
Stevia, kokosov šećer, rižin sirup su zdrave namirnice koje mogu biti zamjena šećeru i postati dio vaše zdrave prehrane. Npr. 100% organski i prirodan kokosov šećer, sadrži dvostruko više željeza, četiri puta više magnezija i čak 10 puta više cinka od smeđeg šećera.

_{Foto:mydomaine.com, blogspot.com}

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com