Brojne kompanije donijele su odluke da kroz naredni period njihovi zaposlenici rade od doma, što je ujedno jedan sasvim novi segment i okolnosti rada za mnoge od nas. 

Sloboda da sami organiziramo svoje radno vrijeme i prostor za rad mogu biti sjajni za buđenje dodatne kreativnosti i motiviranosti, no, na tom putu, treba pripaziti na par bitnih stvari.

Uz malo organizacije, vedar duh i par trikova za održavanje koncentracije i tijekom rada u kućnoj atmosferi, možete se brže i uspješnije prilagoditi na ove radne uvjete. 

ODREDITE RADNO VRIJEME I PAUZE

Nemojte zloupotrebljavati kućni ured za obavljanje kućanskih poslova svakih 45 minuta, nego ostanite dosljedni vremenu i planovima koje ste zapisali u svoj planer. I vaš kućni ured treba imati svoje radno vrijeme i pauze, a vi, listu obveza za dan.  Naime, za buđenje motivacije i produktivnosti kroz dan, važno je razdvojiti vrijeme za obavljanje privatnih i poslovnih obveza.

Foto: unsplash.com

ORGANIZIRAJTE PROSTOR ZA RAD

Pri tome ne mislimo da kreirate prostor sličan fotografijama koje viđamo pri pretraživanju pojma 'home office' na Pinterestu, nego da pokušate imati organizirano i uredno mjesto za rad. To će vas potaknuti da održite motivaciju za rad, bez da podsvjesno razmišljate da se što prije trebate riješiti gomile papira koja vas pogledava iz kutka ureda. Dodajte i ukras, fotografiju ili svijeću do svog laptopa kako biste kreirali dodatan #feelgood vibe i još uspješnije obavljali sve obveze. 

UPOZNAJTE I UKUĆANE S RADNIM VREMENOM

Vjerujemo da će biti izazovno, no, pokušajte se organizirati s ostalim ukućanima tako da nesmetano radite određeni broj sati u danu. Upoznajte jedni druge sa svim poslovnim i privatnim obvezama te rokovima za obavljanje istih, kako bi svatko uspješno završio ono što treba. Ako vi radite ujutro, poslijepodne pripomognite s klincima ili s radovima u kući, od pripreme jela do čišćenja i obrnuto.

Foto: @reserve_home

UTIŠAJTE MOBITEL

Nemojte dozvoliti da vas konstantno nove informacije odvlače od poslovnih obveza. Isključite sve tabove na pretraživaču koji nisu isključivo vezani za zadatak koji obavljate, a mobitel stavite na mute. Nove poruke, meme fotke, upiti... sve može sačekati dok ne završite svoje obveze. 

KREIRAJTE JUTARNJU RUTINU 

Odvojite vrijeme za zdravi doručak, druženje s obitelji i punjenje baterija za sve obveze koje vas čekaju. Pokušajte izbjegavati scenarij u kojem odmah rano ujutro u pidžami sjedate za radni stol i pišete emailove. Složite krevet, obucite ležernu obuću i zaboravite na pregledavanje društvenih mreža, gledanje TV-a, razgovor s ostalim ukućanima i sl., sve do pauze. Neprestano prekidanje rada samo će dodatno potaknuti demotiviranost i umanjiti vašu učinkovitost u završavanju zadataka.

Foto: unsplash.com

 ***
Naslovna fotografija: @thishouse5000
Tekst: BONJOUR.ba

Sarajevo Film Festival je još 2014. godine kroz svoju profesionalnu platformu CineLink Industry Days pokrenuo niz inicijativa s ciljem promocije rodne ravnopravnosti, osnaživanja filmskih radnica i borbe protiv sistemskih nejednakosti u regionalnom i europskom filmskom okruženju.

Jedan od simbola te posvećenosti je Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti koju podržava Mastercard, priznanje koje se dodjeljuje redateljici debitantici čiji rad nosi snažan autorski glas i doprinosi rodnoj ravnoteži u kinematografiji. 

Ove godine, o dobitnici nagrade odlučuje tročlani žiri koji čine Anna Croneman, Ivan Marinović i Norika Sefa.



 

Norika Sefa je kosovska redateljica, scenaristica i producentica, koja se proslavila sa debitantskim filmom Tražeći Veneru (2021.), koji je osvojio priznanja širom svijeta i etablirao je kao jedno od najautentičnijih novih imena evropske kinematografije. Upravo sa ovim filmom je postala prva dobitnica Specijalne nagrade za promicanje rodne ravnopravnosti. 

Njeno stvaralaštvo karakteriše hrabro istraživanje forme i emocije: od dokumentarca Desde Arriba, snimljenog u peruanskoj džungli pod mentorstvom Wernera Herzoga, do najnovijeg avangardnog kratkog filma Kao bolesno žuta (2024.).

Osim autorskog rada, Norika aktivno podučava i učestvuje na kulturnim i umjetničkim događajima, a članica je i Europske filmske akademije. U ovom razgovoru govori o iskustvu rada u žiriju, o tome kako vidi proces ocjenjivanja i šta je danas najviše inspiriše u filmskom stvaralaštvu.

Ove godine ste član žirija za Specijalnu nagradu za promicanje rodne ravnopravnosti, koju podržava Mastercard. Kako je biti „s druge strane” slušati, procjenjivati i birati, umjesto biti onaj čiji se rad ocjenjuje? Kako je donijeti odluku koja može oblikovati nečiji put?

Prije svega, presretna sam što sam ponovo u Sarajevu. Do sada sam ovdje dolazila kako bih predstavila film, i to je bio poseban osjećaj. Sada je drugačije, ovaj zadatak nije stvar zanosa ili strasti, nego razmišljanja. Ne doživljavam ovu ulogu kao oblikovanje nečijeg života, svako oblikuje svoj život na način koji je često tajanstven i van domašaja jedne odluke. Procjenjivanje drugoga više otkriva o osobi koja žirira nego o onome koga on ocjenjuje. 

Kao članica žirija osjećam se kao ogledalo, jer svaka odluka odražava moje vrijednosti, moj osjećaj ljepote, moje skrivene pristrasnosti. Potrebno je da vidim ne samo ono što je prikazano, nego i ono što je namjeravano kroz proces stvaranja. Na kraju, ocjenjivanje filma nije samo o filmu, to je tihi dijalog između platna i priče u meni.

U svijetu filma postoje trenuci koje nije moguće izmjeriti brojkama.

Kada pogledate na svoj put od trenutka kada ste dobili nagradu, pa do članstva u žiriju, koji je za vas bio onaj poseban, neprocjenjiv trenutak?

Ne postoji jedan trenutak, već možda osjećaj, koji je nastao kao posljedica mnogih neprocjenjivih trenutaka. Dok sam snimala filmove, postajala sam svjesna svijeta od kojeg sam se udaljavala. To su oni trenuci kada se iluzija na trenutak rasprši i stvari vidite drugačije. To je otvorilo prostor u kojem nisam morala da zauzmem stav, već sam jednostavno mogla biti radoznalija.

Specijalna nagrada za promicanje rodne ravnopravnosti daje podstrek rediteljicama na početku njihovog puta. Koliko ovakva podrška može donijeti nove ideje ili dodatnu hrabrost u kreativnom procesu? Iz vlastitog iskustva, možete li podijeliti trenutak kada vas je takva podrška ohrabrila na naredni korak?

Za mene, rad u kinematografiji koja pomjera granice jezika i forme znači i traganje za novim načinima finansiranja i preuzimanje većih kreativnih rizika. Industrija se brzo mijenja i na svakom koraku morate biti spremni da se prilagodite. Žene, posebno iz manjih zajednica poput moje, često odrastaju učeći da budu otporne, da moraju, te im se drugačije usađuje i način kako da prihvate neuspjeh kao dio puta. 

Nagrade poput ove donose posebnu vrstu svijesti. Podsjećaju nas da je rodna ravnopravnost u filmu još uvijek proces u nastajanju. Ova vrsta podrške ne odnosi se na status ili priznanje, nego na njegovanje tog procesa i perspektive. Tako ja to doživljavam i kod sebe. 



 

Podrška ženama u filmu  
 

Kada gledate na vlastiti put, ali i na rad drugih rediteljica, šta vidite kao ključ jačanja ženskih glasova u filmskoj industriji?

Za mene, jačanje ženskih glasova u filmu znači dati sebi dozvolu da preuzmemo rizike i da budemo uključene u svaki dio procesa stvaranja filma. Prečesto se žene usmjeravaju na uloge poput pisanja ili planiranja, dok se tehnička područja, rješavanje problema ili budžetiranje i dalje posmatraju kao  „muški poslovi“. 

Nije stvar samo u pristupu, već u preispitivanju naslijeđenog načina razmišljanja, i vrste obrazovanja koje dijeli poslove po spolu. Srećom, to se mijenja.

Pogled u budućnost  
 

Od osvajanja nagrade do uloge u žiriju – vaš put već povezuje dva važna trenutka. Šta vas danas, u kreativnom smislu, najviše uzbuđuje i inspiriše u onome što dolazi?

Ne razmišljam zaista o prekretnicama, one postaju jasne tek kada se osvrnete unazad. A kada ih ugledate, sve što možete jeste da zastanete i zahvalite na tome. Najvažnije je ostati prisutan. 

Ono što me sada inspiriše jeste napetost između svijeta kakav nam se prikazuje i svijeta kakav zaista jeste. Inspiriše me širina kinematografije, ono što ona može da bude i mogućnosti koje otvara da istražujemo, preispitujemo i zamišljamo.

Foto: PR