TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 15.2.2015.
"Beograd je niskobudžetni New York", rekao je jednom Momo Kapor. Kada čujete takvo što, logičan potez je spakovati kofere, sjesti u auto i posjetiti srpsku prijestolnicu udaljenu tek nekoliko sati vožnje.
Koji su gradovi na vašoj listi mjesta koja želite posjetiti za života? Pariz, London, Barcelona, Amsterdam, New York, Peking? Želite među prstima osjetiti pijesak plaža Balija, mirisati plumerije Tajlanda, kupati se u Karipskom moru, osjetiti snijeg Chamonixa, piti irsko pivo ili slušati jazz u nekom njujorškom underground klubu? Dijelim vaše želje.
Ali, prije nego odlutate od mene i odmaštate da ste na nekoj od tih lokacija, jeste li prošetali opatijskom Lungomare ili mostarskim starim mostom, jeli ribu u konobici u Splitu, probali domaće pivo zagrebačkih pivara ili ćevape u srcu Sarajeva? Jeste li posjetili Ramsko jezero, plesali na beogradskim splavovima, okupali se ispod slapova Kravice, obišli muzej u Fojnici ili se spustili niz Jahorinu?
Primijetili ste koliko cijenimo prirodne ljepote i kulturu dalekih nam zemalja, a ignoriramo stvari koje su nam pred nosom?
Moje prosvjetljenje dogodilo se krajem prošle godine, stoga sam ovu novu odlučila posvetiti otkrivanju grubo zapostavljenih domaćih terena, Bosne i Hercegovine i njoj okolnih zemalja. Prva postaja bio je Beograd.
Glavni grad Republike Srbije nalazi se na ušću Save u Dunav, ima oko milijun i pol stanovnika i grad je koji će vas šarmirati na prvu. Pet je stvari koje nikako ne smijete propustiti činiti dok ste u Beogradu:
1. Otvorite oči, gledajte gore
Na svakom koraku ćete primijetiti stvari koje će vas nasmijati, raznježiti ili ostaviti bez daha. Spomenici i arhitektura tek su djelić toga. Zavirite u lokalne sajmove antikviteta i ručnih radova dok šetate Knez Mihailovom, kušajte kuhano vino i slatkiše sa simpatičnih štandova, priuštite si kavu u hotelu Moskva ili otiđite na kružnu vožnju tramvajom.
{gallery}2015/2015_02/beograd-otvori-oci{/gallery}
2. Posjetite Beogradsku tvrđavu i Kalemegdan
Ako tražite mjesto s fantastičnim pogledom na Beograd na kojem ćete istovremeno doznati više o povijesti Beograda, Beogradska tvrđava i park Kalemegdan moraju se naći na vašoj listi.
{gallery}2015/2015_02/beograd-kalemegdan{/gallery}
3. Kušajte različitu hranu u lokalnim restoranima
Ako vidite da je u nekom restoranu gužva, stanite u red, vjerojatno se isplati. Beograd je krcat restoranima u kojima možete probati štošta, od čiste tradicionalne kuhinje, preko talijanske i francuske, sve do istočnjačke. Na odabranim mjestima je hrana toliko dobra da nećete imati vremena ni da je uslikate :)
{gallery}2015/2015_02/beograd-restorani{/gallery}
4. Upoznajte svaki kutak Skadarske ulice
Skadarlija je beogradski Montmartre, boemska četvrt u kojoj su u 19. i 20. stoljeću stanovali brojni umjetnici koji su ostavili trag u toj eri. Ulica prekrivena kaldrmom okružena je zgradama u kojima su smještene neke od najpoznatijih beogradskih kafana i restorana. Ako vas poput mene prati luda sreća i uhvatite stol u nekom od njih, uz srpske delicije, rakije i vina, domaćini će vas počastiti i glazbom uživo, točnije dovest će tamburaše za vaš stol. Zabava zagarantirana.
{gallery}2015/2015_02/beograd-skadarska{/gallery}
5. Uskočite u vremeplov
Ne sjećate se baš najbolje kako je to bilo živjeti u vrijeme Jugoslavije ili se tad još niste rodili? Muzej istorije Jugoslavije će to ispraviti. Ovo je ustvari muzejski kompleks koji čine tri muzeja - "Muzej 25. maj", "Kuća cveća" i "Stari muzej".
Ja sam imala tu sreću da "Muzej 25. maj" posjetim za vrijeme trajanja izložbe "Nikad im nije bolje bilo?" koja govori o svakodnevnom životu u Jugoslaviji u periodu od 1950-ih do 1990-ih. Preko 200 predmeta, 400 fotografija i 20 videozapisa dočarat će vam kako je to bilo živjeti u vrijeme kada su naši roditelji bili u našim godinama. Kroz blagdane koji su obilježili doba ove socijalističke republike, glazbu, razonodu i modu koja je vladala u tom dobu, izložba je pravi pravcati vremeplov.
"Kuća cveća" je sagrađena 1975. godine po projektu arhitekta Stjepana Kralja. Služila je kao zimski vrt u kojem je Josip Broz Tito radio i odmarao. Po njegovoj želji, Tito je sahranjen u središnjem dijelu u kojem se nalazi vrt. Okolne prostorije danas služe kao muzej posvećen njegovom liku i djelu u kojem možete vidjeti gdje je putovao, s kim se družio, koji su bili njegovi hobiji i, ono meni najzanimljivije, što je pritom nosio. Poznat kao čovjek s besprijekornim stilom, Tito je imao zavidnu kolekciju odijela i modnih dodataka koje u muzeju možete vidjeti izbliza.
U "Starom muzeju" izložena je etnografska zbirka muzeja, kao i svi pokloni kojima su Tita često obasipali državnici i običan narod iz cijelog svijeta.
{gallery}2015/2015_02/beograd-muzej-istorije-jugoslavije{/gallery}
Foto: Anja Stojkić
TEKST: Ada Ćeremida
Ako ste ovo ljeto tražili plažu koja izgleda kao da je filter uključen prije nego što ste izvadili telefon, Sakarun na Dugom otoku je ime koje trebate zapamtiti. Bijela obala, tirkizno more i osjećaj da ste pobjegli mnogo dalje od zadarskog arhipelaga čine je jednim od onih mjesta koja se ne šalju samo u grupni chat, nego odmah ulaze u plan putovanja.
Sakarun je jedna od onih plaža koje se često opisuju velikim riječima, ali ovaj put taj hype ima smisla. Smještena je na sjeverozapadnoj obali Dugog otoka, u blizini Velog Rata, Božave, Solina i Verunića, pa je idealna ideja za sve koji ljeto planiraju iz pravca Zadra.
Ono po čemu se pamti na prvi pogled su bijeli obluci, sitniji pijesak i šljunak u moru te tirkizne nijanse koje daju onaj skoro tropski kontrast.
Zbog toga je Sakarun dobio nadimke poput “hrvatski Havaji” i “jadranski Karibi”, ali bez potrebe da previše romantiziramo: ovo je plaža za sporo plivanje, dugo ležanje i onaj trenutak kada zaboravite koliko ste puta provjerili trajekt. Ako želite jedan ljetni izlet koji ima efekt mini odmora, ovo je adresa koju vrijedi staviti visoko na listu.
Prvi razlog je boja mora. Sakarun ima onu kombinaciju svijetle obale i plitkog, čistog mora zbog koje sve izgleda mekše, sporije i fotogeničnije, čak i kada je plaža puna peškira i suncobrana.
Ulazak u more je ugodan, a plićak je jedan od razloga zbog kojih je ova plaža popularna i među porodicama s djecom. Iza plaže su borovi, pa se u danima kada sunce ne pregovara ni s kim može pronaći i malo prirodne hladovine.
Sakarun nije skrivena plaža u smislu da ćete je imati samo za sebe, ali jeste ona vrsta mjesta zbog kojeg razumijete zašto se ljudi vraćaju na Dugi otok.
Najčešći plan je krenuti iz Zadra trajektom prema Brbinju na Dugom otoku, a zatim nastaviti autom prema sjeverozapadnom dijelu otoka. Vožnja otokom je dio doživljaja jer Dugi otok ima onu posebnu, malo dramatičnu dalmatinsku scenografiju: cesta, borovi, pogledi prema moru i osjećaj da se svaki zavoj isplati.
Ako ne dolazite autom, praktična opcija je Božava, odakle prema Sakarunu tokom sezone vozi turistički vozić. U sezoni se isplati krenuti ranije, jer parking u blizini plaže i mjesta u hladu nisu nešto na šta treba računati usred najjačeg dijela dana.
Ova plaža može biti jednodnevni bijeg iz Zadra, ali Dugi otok zaslužuje više od brzog dolaska i povratka. U blizini su Veli Rat, Božava i Soline, pa Sakarun možete spojiti s laganim istraživanjem sjevernog dijela otoka.
Ako volite more iz perspektive broda, uvala je popularna i među nautičarima, jer njen položaj daje onaj savršeni osjećaj dolaska na mjesto koje se pamti iz daljine. S druge strane, ako ste više tip za peškir, knjigu i “ne diraj me do zalaska”, Sakarun radi i bez puno plana.
Najbolji savjet? Doći rano, ostati dugo i ne pokušavati ugurati previše lokacija u isti dan.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
