Povratak na posao nakon dugog i opuštajućeg odmora može biti prilično izazovan.

Upravo zbog toga smo odlučili potražiti nekoliko savjeta kako olakšati stvari i učiniti povratak manje stresnim.

Foto: @cellajaneblog

Od jednostavnih strategija koje povećavaju performanse uz smanjenje stresa do određenih koraka za postavljanje ciljeva i određivanje prioriteta vašeg vremena, ove taktike će vam pomoći da se vratite brže u #office mode. 

PLANIRAJTE SVOJ POVRATAK

Većina ljudi se fokusira na organiziranje odlaska, čak ponekad produžavamo odmor na nekoj destinaciji do zadnjeg dana, a onda se vraćamo kući samo dan prije nego što krenemo na posao. Stručnjaci savjetuju da razmislimo o tome da se vratimo jedan ili dva dana prije nego što trebamo otići na posao. To može umanjiti pomalo turbulentan učinak prvog dana na poslu.

DAJTE SEBI VREMENA ZA PRIVIKAVANJE

Ako je moguće, nemojte zakazivati ​​sastanke tijekom prvih dana nakon dolaska s odmora jer će vam trebati vremena da se pripremite i priviknete na radni tempo.

NAPRAVITE POPIS

Prije odlaska na odmor napravite kratki popis prioriteta za prve stvari koje planirate riješiti po povratku. Prioriteti na poslu mogu se brzo promijeniti, ali započinjanje rješavanja zadataka sa popisa daje vam bolje sagledavanje situacije. Kad se ne možete fokusirati i ne znate gdje uopće započeti prvog radnog dana, ovo je sjajan način da ostanete na tragu i ostvarite cilj.

Foto: @aloprofile

PO POVRATKU OČISTITE SVOJ RADNI STOL

Čak i ako ste napustili netaknut radni stol prije polaska na godišnji odmor, vjerovatno je da ćete se vratiti u zbrkan izvještaj, neotvorenu poštu i bilješke. Uzmite nekoliko minuta da biste sve riješili i izbacili izvještaje koji više nisu relevantni. Ovo će vam pomoći da se osjećate bolje organizirano.

PONOVNO USPOSTAVITE SVOJU JUTARNJU RUTINU

To podrazumijeva da se dan prije posla probudite kao da trebate krenuti na posao. Bilo da to uključuje kratku meditaciju ili malo vježbanja, pokušajte ponovo vratiti svoju jutarnju rutinu koja će vas pripremiti za sve aktivnosti koje vas očekuju.

 ***
Naslovna fotografija: @camillestyles
Tekst: Ilda Lihić-Isović

Sigurnost je riječ koju svi volimo čuti, bilo da je riječ o poslu, porodici ili finansijama, ali koliko je zapravo realna? Da li sigurnost zaista postoji ili je samo osjećaj koji gradimo povjerenjem u ljude i sisteme oko sebe?

Upravo u tom prostoru između očekivanja i stvarnosti nastaje uloga upravljanja rizicima.

O tome šta znači biti čuvar stabilnosti u svijetu punom promjena, razgovarali smo s Arnelom Alagić, Direktoricom Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci.
 

 Arnela Alagić, Direktorica Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci  

Vidjeti ono što drugi ne vide

Vi ste zaduženi za sve ono što treba spriječiti da se ne desi. Kada znate da je rizik realan, a da ga tim još ne vidi?

“Upravljanje rizicima u svakodnevnom radu ne možemo i ne trebamo posmatrati izolovano. Rizici predstavljaju sastavni dio poslovnog modela banke. Sagledavamo tržišna kretanja i regulatorni okvir. Za mene, snažan tim predstavlja ključnu ulogu u uspješnom upravljanju rizicima," objašnjava Arnela.
 

Ona dodaje da timski rad omogućava razmjenu znanja, transparentnu i jasnu komunikaciju, razumijevanje, ali i jednako važno poštovanje, čime rizici predstavljaju prilike za unapređenje poslovnih procesa, a nikako prijetnju u poslu.

Moć odluke koja nije popularna

Kako izgleda kada lider mora reći “ne”, iako zna da to niko ne želi čuti?

Arnela: Vrlo često kada dođe ‘ne’, to je izazov kojeg zajedno pretvaramo u prilike. U mojoj ulozi reći ‘ne’ posmatram u širem kontekstu, odnosno u interesu cijele organizacije, na način da nas rizik ne ograničava, nego u svakodnevnom poslu pomaže ka kvalitetnijim i razumnijim donošenjem odluka.

Sigurna opcija… postoji li uopće?

Postoji li u životu “sigurna opcija” ili je to samo osjećaj koji sebi kupimo?

Dotakli smo se i teme koja se rijetko postavlja naglas, a to je da li postoji u životu uopće sigurna opcija ili samo iluzija kontrole koju gradimo planiranjem i odlukama.

“Sigurna opcija u životu jeste osjećaj, a ne činjenica. Ono što nas čini sigurnim u svakodnevnom radu jesu analize različitih podataka, kontrola koju uspostavljamo u određenom poslovnom okruženju. Upravljanje rizicima jeste činjenica gdje svakodnevnim donošenjem odluka sprečavamo da se nešto desi”, objašnjava Arnela.
 

Povjerenje i nepovjerenje u bankarstvu

Za kraj, razgovor smo usmjerili ka temi koja najviše povezuje banke i ljude, a to je povjerenje. 

Zašto neki korisnici osjećaju nepovjerenje prema bankama?

Arnela jasno ističe da se povjerenje ne podrazumijeva, ono se gradi i to svakodnevno: "Transparentna i jasna komunikacija prema klijentima je ključ da banka postane strateški partner sa svojim klijentima. Takav pristup upravo imamo u ASA Banci. Taj pristup dovodi do zadovoljstva klijenata, a u konačnici to je ključni pokazatelj dugoročnog povjerenja i dvosmjerne komunikacije s klijentima koju smo uspostavili.“
 

Razgovor s Arnelom Alagić pokazuje da sigurnost nije stanje, već proces koji se svakodnevno gradi znanjem, odgovornošću i povjerenjem. U njenom poslu, iskustvo i analitika idu ruku pod ruku s empatijom i razumijevanjem ljudi jer iza svake brojke stoji odluka, a iza svake odluke čovjek.
 

Upravo takav pristup čini ASA Banku mjestom gdje se odluke ne donose samo racionalno, nego i s dubokim osjećajem odgovornosti prema ljudima, a žene poput Arnele pokazuju da liderstvo nije samo u donošenju odluka, već i u načinu na koji se one žive. 
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa ASA Bankom

Bonjour.ba produkcija  
Foto i video za Bonjour.ba: Marko Jovančić