TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 1.3.2016.
Iako nam se ponekad poslijepodnevni san čini kao prvi pokazatelj manjka naše kondicije i prelazak u zrelu fazu, drijemanje je zapravo jedna od najboljih stvari koje se mogu dogoditi vašem dnevnom rasporedu. Njegove prednosti prepoznale su čak i brojne kompanije, poput Googlea, koji tu opciju već dugo nudi svojim zaposlenicima, kao način punjena baterija. Izgleda da imamo novi trend na pomolu.
#Sat i pol vremena sna odmara cijelo tijelo
Dr.Sarah Mednik u svojoj knjizi, 'Take a Nap! Change your Life, piše da devedesetominutno spavanje čini čuda za vaše tijelo. Sat i pol sna provest će vas kroz cijeli ciklus spavanja, a nećete proizvesti takozvanu inerciju sna, koja se inače javlja kad osobu probudite ranije iz sna ili sl.
#Poboljšava vaše vještine pamćenja i učenja
Vaš poslijepodnevni odmor vam može pomoći da bolje pamtite i donosite bolje odluke nakon sna. Naime, prema brojnim istraživanjima, nakon 30-60 minuta poslijepodnevnog spavanja, vaša sjećanja se premještaju iz neokorteksa na hipokampus, čime se skladište informacije koje ste primili ranije.
#Poboljšava vašu kreativnost
Naime, brojne studije su pokazale da 15-20 minuta držanja očiju zatvorenima je mnogo učinkovitije za vaš mozak nego vježba ili kofein. Einstein je ovo zvao 'hypnogis naps', što znači da vašem tijelu dajete da stupi u prvu fazu sna, negdje između zbilje i mašte. U ovu fazu je vjerovao i Dali, koji je smatrao da je ova faza odmora od velike važnosti za njegovo dalje stvaranje.
#Poboljšava vašu tjelovježbu
Dvadeset minuta odmora poboljšava vaše motoričke sposobnosti i izdržljivost.
#Drijemanje je zdravo za cijelo tijelo
San je važan za cijelo vaše tijelo – od hormona koji utječu na vaše raspoloženje do izdržljivosti vašeg organizma. Također, san daje vašem tijelu dodatnu energiju i snagu da se bori sa stresom.
Foto: domaine.com, pinterest.com
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Crvenilo, zatezanje i osjećaj da koža odjednom reaguje na sve često pripisujemo narušenoj barijeri. Problem je što internet taj izraz koristi za gotovo svaku iritaciju.
U beauty svijetu trenutno postoji nekoliko izraza koje viđamo doslovno svuda, a skin barrier je vjerovatno na vrhu liste.
Od TikTok rutina do dermatoloških savjeta, svi pričaju o njemu. I to s razlogom.
Od TikTok rutina do dermatoloških savjeta, svi pričaju o njemu. I to s razlogom.
Ali znamo li zapravo šta znači?
Riječ je o zaštitnoj barijeri kože čiji je glavni zadatak zadržati vodu u koži i ograničiti prodor potencijalnih iritansa iz okoline. Kada dobro funkcioniše, o njoj uglavnom ni ne razmišljamo.
Problem počinje kada koža više ne podnosi tempo koji smo joj zadale.
Najjednostavnije ga je zamisliti kao zid od cigli i maltera.
Ćelije vanjskog sloja kože, korneociti, ponašaju se poput cigli, dok prostor između njih ispunjava organizirana lipidna matrica, “malter” sastavljen prvenstveno od ceramida, holesterola i slobodnih masnih kiselina. Zajedno čine strukturu koja ograničava gubitak vode i otežava prodor potencijalnim iritansima iz okoline.
Kada se sastav ili organizacija te lipidne matrice poremete, barijerna funkcija može oslabiti, koža lakše gubi vodu i postaje propusnija za vanjske supstance.
Beauty internet posljednjih godina prilično uspješno prodaje ideju da bolja koža uvijek dolazi uz još jedan serum, još jednu kiselinu i još nekoliko koraka u rutini.
Koža obično prva pokaže kada pređemo granicu.
Crvenilo, zatezanje, peckanje, pojačana suhoća i osjećaj da lice odjednom reaguje na proizvode koje je ranije sasvim dobro podnosilo mogu pratiti oslabljenu kožnu barijeru .
Važna riječ ovdje je mogu.
Svako peckanje ili crvenilo nije automatski dokaz da smo “uništile skin barrier”. Dehidrirana koža, reakcija na određeni sastojak, kontaktni dermatitis, rozacea i druga stanja mogu izgledati vrlo slično.
Ako se problem ponavlja, pogoršava ili ne smiruje nakon pojednostavljivanja rutine, odgovor vjerovatno nije još jedan serum s riječima barrier repair na pakiranju.
Najkorisniji potez često je i najmanje uzbudljiv: privremeno pojednostaviti rutinu.
Bez novih proizvoda, bez dodatnog eksperimentisanja i bez pokušaja da se problem riješi preko noći.
U praksi to često znači povratak na nekoliko osnovnih koraka koje koža dobro podnosi: blagi cleanser, hidratantna krema i SPF.
Istovremeno ima smisla napraviti pauzu od svega što trenutno dodatno iritira kožu, uključujući jače kiseline, pilinge i retinoide , dok se ne vrati normalna tolerancija.
U ovoj fazi dobra rutina često izgleda gotovo banalno.
To joj ne oduzima efikasnost.
U formulama namijenjenim podršci barijeri zato često susrećemo ceramide i druge lipide, pantenol te humektanse poput glicerina i hijaluronske kiseline, koji pomažu koži zadržati vodu.
Sve korisno.
Ali natpis barrier repair na prednjoj strani pakiranja sam po sebi još nije dokaz da je formula sofisticiranija ili bolja od dobre hidratantne kreme bez tog izraza.
Još jedna stvar koju algoritam ne voli posebno naglašavati jeste vrijeme.
Oporavak kožne barijere nije instant proces.
Koliko će trajati zavisi od toga šta je problem izazvalo, koliko je koža iritirana i nastavljamo li je u međuvremenu izlagati istim okidačima. Konstantno mijenjanje proizvoda u toj fazi može samo otežati procjenu onoga što koži zapravo odgovara.
Nekoliko proizvoda koje koža dobro podnosi, dovoljno hidratacije i malo strpljenja nisu naročito uzbudljiv sadržaj za TikTok.
Za kožu mogu biti sasvim druga priča.
Skin barrier je postao marketinški izraz gotovo jednako brzo koliko je postao edukativan.
Ipak, iza cijelog trenda ostala je jedna korisna ideja: više skincare proizvoda ne znači automatski bolju kožu.
Dobra rutina ponekad se ne gradi dodavanjem.
Gradi se vrlo promišljenim oduzimanjem.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @alisontoby
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
