Iako nam se ponekad poslijepodnevni san čini kao prvi pokazatelj manjka naše kondicije i prelazak u zrelu fazu, drijemanje je zapravo jedna od najboljih stvari koje se mogu dogoditi vašem dnevnom rasporedu. Njegove prednosti prepoznale su čak i brojne kompanije, poput Googlea, koji tu opciju već dugo nudi svojim zaposlenicima, kao način punjena baterija. Izgleda da imamo novi trend na pomolu.

#Sat i pol vremena sna odmara cijelo tijelo
Dr.Sarah Mednik u svojoj knjizi, 'Take a Nap! Change your Life, piše da devedesetominutno spavanje čini čuda za vaše tijelo. Sat i pol sna provest će vas kroz cijeli ciklus spavanja, a nećete proizvesti takozvanu inerciju sna, koja se inače javlja kad osobu probudite ranije iz sna ili sl.

#Poboljšava vaše vještine pamćenja i učenja
Vaš poslijepodnevni odmor vam može pomoći da bolje pamtite i donosite bolje odluke nakon sna. Naime, prema brojnim istraživanjima, nakon 30-60 minuta poslijepodnevnog spavanja, vaša sjećanja se premještaju iz neokorteksa na hipokampus, čime se skladište informacije koje ste primili ranije.

#Poboljšava vašu kreativnost
Naime, brojne studije su pokazale da 15-20 minuta držanja očiju zatvorenima je mnogo učinkovitije za vaš mozak nego vježba ili kofein. Einstein je ovo zvao 'hypnogis naps', što znači da vašem tijelu dajete da stupi u prvu fazu sna, negdje između zbilje i mašte. U ovu fazu je vjerovao i Dali, koji je smatrao da je ova faza odmora od velike važnosti za njegovo dalje stvaranje.

#Poboljšava vašu tjelovježbu
Dvadeset minuta odmora poboljšava vaše motoričke sposobnosti i izdržljivost.

#Drijemanje je zdravo za cijelo tijelo
San je važan za cijelo vaše tijelo – od hormona koji utječu na vaše raspoloženje do izdržljivosti vašeg organizma. Također, san daje vašem tijelu dodatnu energiju i snagu da se bori sa stresom.


Foto: domaine.com, pinterest.com

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com