Nakon dugog radnog dana i cjelodnevnog makeupa često jedino o čemu razmišljamo jeste kako se što prije ušuškati u krevet.

No, posljednja stvar koju bismo trebali učiniti u tom trenutku jeste preskočiti beauty rutinu.

Foto: @pumpsandpushups

Koliko god korake u rutini htjeli svesti na minimum, žrtvovanje svoje kože radi uštede vremena ne pomaže dugotrajno. Možda nam se i većina proizvoda čine nepotrebnim, ali zapravo neki od njih su presudni za održavanje blistave i mladolike kože. U skladu s tim, budite sigurni da ne podcjenjujete ove važne korake njege kože, čak i ako to znači dodatnih trideset sekundi u vašoj beauty rutini.

NJEŽNO ČIŠĆENJE

Operite lice blagim sredstvom za čišćenje noću kako biste uklonili nečistoću i makeup, a po želji osvježite lice sa istim sredstvom ujutru.

Foto: @jessicawang

NANESITE SERUM

Za obranu od štetnih UV zračenja ujutro nanesite antioksidansni serum sa vitaminom C. Samo nekoliko kapi proizvoda hidrirat će vaše lice i pomoći u anti-age procesu.

KREMA ZA SUNČANJE

Nikad nije kasno za početak zaštite kože, čak i ako možda imate neki vid posljedica od pretjeranog izlaganja suncu. Popunite svoj dnevni serum kremom velikog postotka SPF. Zapamtite, ključno je nanositi kremu za sunčanje svakog dana, a ne samo kada je vani sunčano.

KREMA ZA LICE

Kada je u pitanju hidratantna krema, potražite kremu za lice sa ceramidima jer su odlični u borbi protiv linija na licu. Te masne kiseline jačaju kožnu barijeru i uklanjaju suhoću ili iritaciju.

Foto: @shannonwillardson

ZAVRŠITE RUTINU RETINOLOM

Koža noću prelazi u režim oporavka; taj proces ćete ojačati sa proizvodom koji sadrži retinol za izravnavanje bora. Proizvod se može koristiti i ujutro i dovoljno je lagan da se može nositi ispod makeup-a. Ako ujutro nanosite vitamin C, onda biste trebali retinol učiniti dijelom večernje rutine, budući da ova dva skincare sastojka ne biste trebali nanositi istovremeno.

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com