Dani prije blagdana idealno su vrijeme da svoje ukućane i interijer obradujete nekim novih dekorativnim idejama.

Pustite mašti na volju i uz nekoliko zanimljivih prijedloga krenite u kreativno stvaranje uz pomoć ovih DIY projekata.

DEKORATIVNI STALCI ZA USKRŠNJA JAJA ILI DRŽAČ UBRUSA ZA JELO  

Slovenska blogerica Anja Gorjup kroz zanimljiv je video pokazala kako na jednostavan način i uz predmete koje zasigurno imate u domu i sami možete napraviti vlastite, uskršnje dekoracije.

Što vam je potrebno:

• podloga
• kartonski valjak (tuba)
• škare
• olovka
• silikonski pištolj
• uže od jute
• loptice od filca ili vate

Način izrade:

Uzmite kartonski valjak od kuhinjskih brisača za ruke ili toalet papira i olovkom označite pojaseve debljine oko 4,5 cm. Označene valjke izrežite na komade te škarama oblikujte donji i gornji rub svakog dijela kako bi bio što pravilniji i ravniji. Kad se valjak obreže, počnite lijepiti uže na gornji rub. Po rubu nanesite vruće ljepilo na koje ćete pričvrstiti uže i nastaviti ga namotavati sve do donjeg ruba. Na još nekoliko mjesta nanesite malo ljepila kako bi se uže što bolje pričvrstilo. Kad dođete do dna, ljepilom pređite cijeli rub, a zatim škarama prerežite niz. Ukoliko i dalje imate neravan donji dio valjka nakon, malo ga podrežite škarama. Na red dolaze i zekine uši. Odrežite komad užeta, oko 20 cm i prerežite ga na pola. Spojite krajeve i tako formirajte uši. Ponovite postupak i s drugim dijelom užeta koje ste pripremili. Oba uha zalijepite na unutarnji rub valjka. Uzmite lopticu i napravite nos tako što ćete ga zalijepiti na valjak između ušiju.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by ANJA G.? (@anjagorjup)

TUTORIAL: @anjagorjup

DRVCE OD GRANA ZA USKRŠNJA JAJA

Foto: @_katja3_

U prirodi pronađite grane koje i inače možete iskoristiti na više načina. Jedan od njih je i gnijezdo koje ćete napraviti tako što ćete savinuti tanje grane i u njih umetnuti uskršnja jaja. 

CVJETNI VIJENAC U OBLIKU ZECA

Multifunkcionalnom kombinacijom koluta koje možete pronaći u cvjećarnama doista možete kreirati različite decor varijante. Tijekom božićnih blagdana koristite ih u kombinaciji s borovim granama, u ljetnim danima oko njih omotajte lavandu kao mirisnu dobrodošlicu u vaš dom, a tijekom proljeća i uskršnjih blagdana vijenac ukrasite cvijećem. Uz pomoć dva koluta veoma lako možete napraviti i oblik zeca te ga omotati raznovrsnim cvjetovima. Jedan ovakav vijenac može lijepo izgledati i u domu, ali i kao detalj na zidu vašeg balkona.

Foto: @tinker_wells

PISANICE S MOTIVIMA REČENICA IZ KNJIGE

Još jedna maštovita i jednostavna ideja koja će osvježiti svaki blagdanski stol, ali i oduševiti male i velike goste.

Za izradu će vam biti potrebno:

• jaja
• ljepilo za decoupage (na vodenoj bazi)
• kist za bojanje
• stranica knjige
• ukrasi

Ukoliko vam je ipak žao uzimati stranice knjiga, odlična zamjena će svakako biti novinski papir ili onaj za zamatanje poklona. Izrežite papir na prilično tanke trake. Započnite tako da na jaje stavite sloj ljepila, dodajte traku, pokrijte ljepilom i ponavljajte postupak. Nema ispravnog ili pogrešnog smjera ljepljenja, uradite po slobodnoj volji. Jedna ovakva dekoracija je dugotrajna i može ostati u vašem domu i duže od Uskrsa. Na ukrašena jaja možete dodati i razne detalje poput čipke, suhog cvijeća, užeta, rafije ili perja.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Boho lifestyle (@theboholakehouse)

Tutorial: @theboholakehouse

***

Naslovna fotografija: @mariejoof
Tekst: Ana Bošnjak 

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba