TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 4.11.2019.
Ubrzan način života i tehnološki napredak donio nam je mnogo toga, ali i ostavio traga na okoliš.
Sve više pozornost se pridaje konceptu 'sustainable living', dakle načinu života koji će biti prilagođen prirodi. Zbog toga je važno na koji način upravljamo energijom u kućanstvu, otpadom, kakvu hranu biramo, kozmetiku...
I vi danas možete napravite male izmjene u svakodnevici i vašem kućanstvu koji će vas učiniti dijelom go green priče te potaknuti da još više brinete o prirodi. Izdvojili smo neke od njih.
ZA KUPOVINU NAMIRNICA BIRAJTE PLATNENE VREĆICE
Sve namirnice, povrće, voće, pa čak i odjevene artikle koje kupite, umjesto u plastične vrećice spremite u ceker. Možete imati ceker za razne svrhe – namirnice, odjeću, svježe voće i tako smanjite upotrebu vrećica u domaćinstvu. Također, pokušajte izbjegavati spremanje svježeg voća ili kruha u plastične vrećice.

ZABORAVITE NA BOCE ZA VODU
Investirajte u termosicu koja je ujedno ekološki prihvatljiviji, ali i znatno pristupačniji odabir od svakodnevnog investiranja u bocu vodu. Isto pravilo vrijedi i za coffee to go.
IZBACITE IZ SVAKODNEVNE UPOTREBE JEDNOKRATNE TANJURE, PRIBOR I ČAŠE
Odlazak na piknik, rođendan ili proslava ne bi trebali biti povod za korištenje jednokratnog plastičnog posuđa. Investirajte u metalne slamke koje se mogu prati, a plastične čaše zamijenite staklenim, koje će, istina, zahtijevati nešto više angažmana oko pranja, kao i opreznost, no, učinit ćete nešto dobro za prirodu.

NAPRAVITE REORGANIZACIJU KUPAONICE
Umjesto kupovine novih bočica šampona ili gela za tuširanje, investirajte u prirodne, mirisne i efikasne preparate bez ambalaže. Vašu plastičnu četkicu za zube zamijenite za onu izrađenu od bambusa, a plastične jednokratne brijače metalnim.

TEKST: Bonjour.ba/PR
Peti po redu Sarajevo Photography Festival objavio je poziv za prijave za ovogodišnji konkurs, pružajući fotografima iz regiona, ali i cijelog svijeta priliku da predstave svoje radove u osam različitih kategorija koje obuhvataju širok spektar fotografskih izraza, od dokumentarne i pejzažne fotografije do konceptualnih i modnih radova.
Prijave za konkurs otvorene su do 10. aprila. 
Foto: Monika Andrić
U kategoriji Dokumentarne fotografije prijavljuju se foto-serije od četiri do šest fotografija koje autentično dokumentuju ljude, mjesta ili događaje.
U kategoriji Pejzaža mogu se prijaviti fotografije prirodnih i urbanih pejzaža te detalja iz okruženja, a moguće je prijaviti jednu fotografiju.
Kategorija Život namijenjena je fotografijama koje prikazuju svakodnevni život i stvarne situacije ljudi, uz prijavu jedne fotografije.
U kategoriji Konceptualne fotografije prihvataju se kreativni i eksperimentalni radovi zasnovani na ideji ili poruci, kao jedna fotografija ili serija do četiri rada. 


Kategorija Mobilni telefon otvorena je za fotografije snimljene mobilnim telefonom, bez tematskih ograničenja, kao pojedinačne ili serije do četiri fotografije.
Kategorija Moda obuhvata modne i beauty fotografije u različitim stilovima, a moguće je prijaviti jednu fotografiju ili seriju do četiri rada.
Kategorija Događaj posvećena je fotografijama koje bilježe atmosferu i emocije različitih događaja, uz prijavu jedne fotografije.
Kategorija Portret fokusira se na portretnu fotografiju pojedinaca ili grupa, uključujući autoportrete, kao jednu fotografiju ili seriju do četiri rada.
Svi prijavljeni radovi moraju biti originalni i autorski, bez korištenja AI tehnologije za izmjenu ili generisanje fotografija. 


O pobjednicima i nagrađenim radovima odlučivat će međunarodni žiri sastavljen od istaknutih stručnjaka iz svijeta fotografije i vizuelne umjetnosti, među kojima su Šejla Kamerić, Fernanda Prado Verčić, Marko Drobnjaković, Ionuț Trandafirescu, Simone Azzoni, Timotej Letonja, Coline Plançon i Teresa Freitas.
Članovi žirija dolaze iz različitih segmenata savremene fotografske i umjetničke scene; od autorske i dokumentarne fotografije, preko kustoskih i festivalskih praksi, do izdavaštva i vizuelnih medija, te svojim iskustvom i međunarodnim djelovanjem doprinose prepoznavanju relevantnih i angažovanih fotografskih radova. 
Šejla Kamerić je vizuelna umjetnica iz Sarajeva čiji rad istražuje društveno-političke teme kroz fotografiju, film i instalacije, a njeni radovi su izlagani širom svijeta. Fernanda Prado Verčić je osnivačica i direktorica Kranj Foto Festa, koja povezuje autore s međunarodnim festivalima i aktivno podržava razvoj fotografske zajednice.
Marko Drobnjaković je dokumentarni fotograf koji istražuje postkonfliktna društva i globalne krize, sarađujući sa prestižnim medijima i organizacijama. Ionuț Trandafirescu je kulturni producent i direktor Bucharest Photofesta, s bogatim međunarodnim iskustvom u organizaciji izložbi, festivala i kulturnih projekata.
Simone Azzoni je historičar umjetnosti i kustos koji vodi festival Grenze - Arsenali Fotografici i razvija projekte u oblasti savremene vizuelne kulture. Timotej Letonja je osnivač i glavni urednik magazina Numéro Netherlands, s iskustvom u modnoj i kulturnoj produkciji i međunarodnim povezivanjem kreativnih scena.
Coline Plançon je nezavisna kustosica i producentica, posebno zadužena za koordinaciju festivala PhotoSaintGermain, te razvija projekte posvećene angažovanoj dokumentarnoj fotografiji. Teresa Freitas je portugalska fotografkinja i koloristkinja koja spaja street, dokumentarnu i fine art fotografiju, sarađuje s brendovima poput Porschea, Netflixa i Pantonea, te vodi edukativne programe o upotrebi boje. 
Foto: Amina Alađuz Lomigora
Sarajevo Photography Festival, koji se ove godine održava po peti put, nastavlja afirmisati savremenu fotografiju i pružati platformu autorima da predstave svoje radove široj publici, ali i da kroz fotografiju otvore važne društvene i umjetničke teme. Ukupni nagradni fond iznosi 10.000 eura.
Više informacija o pravilima konkursa, te žiriju dostupno je na zvaničnom site-u i društvenim mrežama festivala.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!