TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 3.10.2019.
Naši rituali uvelike utječu na način na koji će se razvijati naš dan.
Zbog toga ne iznenađuje što redovito čitamo o navikama uspješnih ljudi kroz koje pokušavamo prepoznati formule koje će i nama pomoći da postanemo još bolji u organizaciji našeg vremena, ali i da se budimo nasmijani, motiviraniji te da kreiramo balans u svakodnevnim obvezama.
S druge strane, ponekad gubitak energije, bezvoljnost i umor, bio fizički ili psihički, stoji na putu ostvarenja naših ciljeva. Razlog umora se ponekad krije upravo u sitnim svakodnevnim izborima zbog kojih naše tijelo, ali i um ne dobivaju dovoljno kvalitetnog 'goriva'.
NEZDRAVA PREHRANA
Osjećaj umora i iscrpljenosti često se javlja upravo zbog našeg neuravnoteženog načina prehrane. Uz grickalice, brzu hranu i slatkiše koje konzumiramo kroz dan, nerijetko nesvjesno unesemo previše soli i šećera u organizam s kojima se naše tijelo ne snalazi nabolje. Dobiva trenutni boost, no, dugoročno, u potpunosti je bez potrebnih namirnica. Zato, kako biste već od jutra osjećali energičnost, uvijek unaprijed planirajte svoj doručak, no i dnevni, ali i tjedni meni. To će vam pomoći da ostanete produktivni i fokusirani, ali i da napravite nešto dobro za svoj organizam.
NEDOVOLJNO SNA
Naša večernja rutina itekako je važan dio našeg dana. Vrijeme prije spavanja trebali biste koristiti za punjenje baterija te paziti da svaku večer idete na spavanje u približno isto vrijeme. To će pomoći da kreirate ritam uz koji ćete kvalitetnije spavati i buditi se odmorniji. Pokušajte reducirati korištenje mobitela i laptopa prije sna.
PREVIŠE RAZMIŠLJATE O ONOME ŠTO DRUGI MISLE
Naš osjećaj iscrpljenosti i malaksalosti ponekad potječe i od našeg emocionalnog stanja. Ne možemo se vratiti u prošlost i mijenjati stvari, no, već sada možemo utjecati na našu budućnost. Nakon što ste uložili vrijeme u vaše prehrambene navike, ali si i osigurali kvalitetan odmor, radite na izgradnji sebe. Nemojte dozvoliti da drugi komentari kreiraju osjećaj anksioznosnosti. Jer, najvažnija veza je ona koju imamo sami sa sobom. Zato svakodnevno ulažite u nju. I ljude koji vas motiviraju da budete najbolja verzija sebe.
TEKST: Lamija Muratagić
Telefon danas rijetko otvaramo zato što nam stvarno treba. Češće ga uzmemo dok čekamo kafu, dok se stranica učitava, dok lift nikako da dođe ili dok nam je neugodno ostati dvije minute bez ičega.
Deset minuta kasnije još smo tu. Nismo se odmorili, nismo saznali ništa posebno važno, a iskreno nismo ni uživali koliko smo mislili da hoćemo. Samo smo preselili pažnju negdje drugo i sada nam je malo teže vratiti se sebi, poslu, razgovoru ili toj jednoj obavezi zbog koje smo telefon vjerovatno i uzeli kao izgovor.
Dopamin se u ovoj temi često pojednostavi do neprepoznatljivosti. Nije samo hormon sreće, niti je problem u tome što ga imamo previše.
Njegova uloga je snažno vezana za motivaciju, iščekivanje i potragu za nagradom, zbog čega nas digitalni sadržaj tako lako zadrži. Nije svaki video zanimljiv, ali zato sljedeći možda hoće biti.
Zato su savjeti o dopamine detoxu često pogrešno postavljeni. Ne možete se detoksikovati od dopamina, niti bi to bilo pametno. Mozak uvijek traži nagradu, a mi smo ga naučili da je najbrža na dohvat ruke.
Dopaminska rutina ne počinje brisanjem aplikacija, nego prepoznavanjem trenutaka u kojima telefon uzimate automatski. Prvi korak nije zabrana, nego zamjena.
Odaberite tri trenutka u danu u kojima najčešće posežete za telefonom i unaprijed odlučite šta ćete uraditi umjesto toga.
Ujutro to može biti kafa prije poruka. Tokom rada pauza koja ne uključuje još jedan ekran. Navečer telefon koji ostaje van kreveta barem pola sata prije spavanja.
Najlakši način je da rutinu vežete za ono što već radite.
Poslije pranja zuba ne otvarate Instagram, nego prozor. Nakon završenog maila ne uzimate telefon, nego ustanete po vodu. Prije spavanja ne provjeravate još jednom sve aplikacije, nego ostavite telefon u drugoj sobi. Što je zamjena jednostavnija, veća je šansa da ćete je stvarno ponoviti.
Dopaminski meni je kratka lista stvari koje vam daju mali osjećaj promjene, ali vas ne uvuku u još pola sata skrolanja. Najbolje je da bude podijeljen po tome koliko vremena imate.
Za dvije minute: popijte čašu vode, otvorite prozor, pustite jednu pjesmu, operite šolju, pospremite sto ili izađite na balkon.
Za deset minuta: prošetajte oko zgrade, istegnite se, pripremite kafu bez telefona, nazovite nekoga, pročitajte nekoliko stranica ili sredite jednu ladicu.
Za pola sata: trening, duža šetnja, kuhanje, tuš bez žurbe, njega kože, epizoda serije koju ste stvarno odlučili gledati ili razgovor bez paralelnog provjeravanja ekrana.
Sljedeći put kada automatski krenete po telefon, zastanite dvije minute. Ne, ne morate meditirati, brojati udisaje i slično.
Pitajte se: šta sada zapravo tražim?
Ako nakon te dvije minute i dalje želite uzeti telefon, uzmite ga. Poenta nije u zabrani, nego u tome da odluka makar na trenutak bude vaša.
Da budemo jasni, telefon neće nestati iz naših dana, niti treba. Međutim, ne mora biti domaćin svake pauze, svake nelagode i svake dosade. Vratite ga na njegovo mjesto i pustite da dvije minute ostanu prazne.
Za početak, sasvim dovoljno.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @reve.skin.beauty
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
