TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 10.4.2020.
Početak novog radnog tjedna možete iskoristiti i za obnovu vašeg organizma uz pripravljanje detoks vode koja je neodoljivog okusa, ali i izgleda.
Osim što će vas osvježiti, osvojiti će vas i zahvaljujući svojim zdravim benefitima, a više o tome što je zapravo detoks voda i kako ju pripremiti otkrijte u nastavku.
ŠTO JE DETOKS VODA?
Voda koja ima dodatak svježe narezanog voća i povrća, sa ili bez raznog začinskog bilja, služi za detoksikaciju tijela. Napitak pripremljen na ovaj način osvježava naš organizam, daje mu dodatnu energiju i omogućava nam da dobijemo sva dobra svojstva iz voća i drugih dodataka uz maleni broj kalorija. Također, važno je napomenuti da detoks vodu konzumirate ponekad kao nešto drugačije osvježenje, no voda uz dodatak voća ne treba zamijeniti običnu vodu u vašoj svakodnevici.
KOJE SU NJENE PREDNOSTI I KAKO JU PRIPREMITI?
Pored činjenice da nam detoks voda može pripomoći u mršavljenju, ona također pruža organizmu dodatne vitamine i minerale, poboljšava probavu, pomaže kod nadutosti, povećava energiju i podiže naše raspoloženje. Prava je vitaminska bomba, daje boost imunitetu, a možete ju pijuckati kroz cijeli dan.

Foto: french.ly
DETOKS VODA SA NARANČOM I BOROVNICAMA

Foto: livingfreshdaily.com
SASTOJCI:
PRIPREMA:
Pomiješajte sastojke u boci od jednog litra i uživajte u sjajnom detoks vodi punoj vitamina C i antioksidansa koji zajednički reguliraju metabolizam i stabiliziraju apetit.
DETOKS VODA SA LIMUNOM I BOBIČASTIM VOĆEM

Foto: alphafoodie.com
SASTOJCI:
PRIPREMA:
Pomiješajte sastojke u boci od 1 litra i uživajte u šarenom zabavnom napitku koje također sadrži mnoštvo vitamina C i antioksidansa.
DETOKS VODA SA LIMUNOM I JAGODAMA

Foto: recipestonourish.com
SASTOJCI:
PRIPREMA:
Pomiješajte sastojke u boci od 1 litra i uživajte u ovom odličnom spoju okusa koji će vas osvježiti i napuniti dodatnom energijom.
***
Naslovna fotografija: unsplash.com
Tekst: Marija Perić
Objavljeno: 18..4.2020.
Dorađeno: 6.4.2021.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".
Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?
Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter
Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.
Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.
Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.
Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.
Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:
Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.
Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.
Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.
Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.
Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju?
Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
Foto: unsplash.com
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!