Vaša gastro avantura tijekom #OstaniKući inicijative dobiva maleni zaplet kroz ove ukusne recepte nakon kojih ćete dodatno obogatiti listu namirnica uz koje pripremate sendviče.

Da upravo sendviči mogu biti spoj naizgled nespojivih okusa i aroma koje zajednički kreiraju jako ukusno jelo, dokazuju i sljedeća 3 recepta za čiju vam realizaciju nije potrebno puno vremena, a voljet će ih i vaši ukućani.

Pored toga, zabavni su za pripremu, cijelu kuhinju će ispuniti neodoljivim mirisima i postati će vaša najdraža SOS užina kada niste sigurni što spremiti na brzinu tijekom dana.
Za ukusne recepte, prelistajte dalje.

SENDVIČ S JAJIMA, PESTOM I RIKOLOM

Foto: themodernproper.com

SASTOJCI:

• 8 malih kriški kruha
• ¼ šalice majoneze
• ½ šalice pesto umaka
• 200 g pečene slanine
• 2 šalice rikole
• 1 velika rajčica
• 4 jaja

PRIPREMA:

Premažite kruh s malo maslinovog ulja i pecite u pećnici dok ne dobije zlatno smeđu boju, dok ne postane hrskav. Na meku stranu jedne kriške kruha zatim namažite 1 žlicu majoneze.
Na drugu krišku kruha rasporedite 2 žlice pesto umaka. Stavite na jednu stranu kruha slaninu, rikolu i rajčicu. Ispecite jaja, a zatim na svaki sendvič stavite po jedno jaje i uživajte.

OBITELJSKI SENDVIČ SA PRŠUTOM, SIROM, PAPRIKOM I RIKOLOM

Foto: halfbakedharvest.com

SASTOJCI:

• 1/3 šalice ekstra djevičanskog maslinovog ulja
• 1/4 šalice octa
• kora i sok od 1 limuna
• 2 češnja češnjaka, mljevenog ili naribanog
• 1 žličica origana
• 1/2 šalice maslina, bez koštica
• 1 prstohvat crnog papra
• 1 pogača, prepolovljena po dužini
• 1/4 šalice bosiljka
• 6 tankih kriški pršuta
• 6-12 tankih kriški feferona (po želji)
• 6 kriški tvrdog sira
• 200 g svježeg sira mozzarelle, narezanog
• 1 crvena ili narančasta paprika, pečena i narezana
• 1 šalica rikole

PRIPREMA:

Zagrijte pećnicu na 200 °C stupnjeva.
Da biste napravili marinadu u staklenki ili maloj zdjeli umutite maslinovo ulje, ocat, limunovu koricu, limunov sok, češnjak i origano, dok se ne sjedine. Dodajte masline i prstohvat papra.
Na lim za pečenje položite donji komad rezanog ciabatta kruha okrenut prema gore. Preko kruha rasporedite marinadu. Na vrh stavite bosiljak, pršut i feferone ukoliko ih koristite.
Dodajte tvrdi sir i mozzarellu. Prebacite u pećnicu i pecite 10 minuta, dok se sir ne počne topiti. Izvadite iz pećnice i dodajte rikolu, paprike i gornju polovicu kruha. Nježno prekrijte sendvič folijom i vratite u pećnicu i pecite još 10 minuta ili dok se sir ne rastopi. Skinite foliju i pecite dodatnih 5-10 minuta, dok kruh ne dobije koricu.
Izvadite iz pećnice i ostavite da odstoji 3-4 minute. Nasjeckajte na 4 veća ili 8 manjih sendviča. Poslužite i uživajte!

SENDVIČ SA MOZZARELLOM, PESTOM I RAJČICAMA

Foto: simply-delicious-food.com

SASTOJCI:

• mali kruh ili pogača
• 1 šalica naribanog sira po izboru
• 2 rajčice narezane na kockice
• 1 pakiranje mozzarelle
• 2 žlice pesto umaka

PRIPREMA:

Prethodno zagrijte pećnicu.
Kruh podijelite na pola i premažite maslinovim uljem i pecite u pećnici do zlatno smeđe boje.
Pesto rasporedite na donju polovicu kruha, a na vrhu pospite naribani sir i rajčice, a zatim kruh ponovo stavite u pećnicu dok se sir ne otopi. Izvadite iz pećnice, a zatim posložite mozzarellu po vrhu, dodajte listove bosiljka (po želji) i još malo pesta. Preklopite gornjom polovicom kruha, narežite i poslužite.

Za mnoštvo ukusnih recepata i slastica posjetite simply-delicious-food.com, halfbakedharvest.com i themodernproper.com.

***

Naslovna fotografija: unsplash.com
Tekst: Marija Perić

Većina nas kafu procijeni vrlo brzo, ili nam prija ili ne. Rijetko se zapitamo zašto. Šta se zapravo dešava u šoljici prije nego što mi damo svoju presudu?

Na Bonjour ba x Grand kafa Coffee Experience eventu imali smo priliku vidjeti drugu stranu tog procesa: onu u kojoj se kafa ne pije iz navike, nego analizira, mjeri i ocjenjuje prema preciznim kriterijima. Upravo tu počinje posao Ilije Đurića, profesionalnog degustatora i cup testera Grand kafe.

Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe

Dok mi govorimo o jačini i aromi, Ilija govori o balansu, tijelu, kiselosti i mirisu i zna tačno objasniti zašto nam neka kafa odgovara, a neka nikada neće, bez obzira na to koliko je pijemo godinama.

Zato smo s njim razgovarali o onome što se rijetko čuje izvan stručnih krugova: kako se kafa profesionalno provjerava, šta čini dobar blend, gdje najčešće griješimo u pripremi i koliko zaista poznajemo napitak koji pijemo svaki dan.

Kako izgleda kafa prije nego što mi kažemo “dobra je”?

Prije nego što kafa završi u našoj šoljici, ona prolazi kroz niz provjera koje nemaju veze s navikom, nego s preciznošću. Tu nema mjesta subjektivnom, nego se traži balans, čistoća ukusa i dosljednost.

Upravo taj prvi korak često ostaje nevidljiv krajnjem konzumentu, ali je ključan za sve što kasnije prepoznajemo kao kvalitet.






Ilija objašnjava da se kvalitet kafe ne procjenjuje nasumično, nego po jasno definisanom redoslijedu: prvo se provjerava botanička vrsta zrna, zatim klasa, a tek onda dolaze ono što mi najčešće primijetimo, a to su ukus, miris i aroma. Taj stručni proces osigurava da kafa ima stabilan, prepoznatljiv karakter i prije nego što uopće dođe do šoljice.

Zašto jačina nije isto što i dobra kafa?

Kada kažemo domaća kafa, većina nas prvo pomisli na jačinu. (Da i Grand kafu!) Ali u stvarnosti, jačina je samo jedan mali dio mnogo složenije slike.

Od izbora zrna, preko prženja, do načina pripreme, svaki korak utiče na to kakva će kafa na kraju biti. A džezva, iako duboko ukorijenjena u našim navikama, u tom procesu nije samo simbol tradicije, nego aktivni dio ukusa i teksture kafe.




Upravo tu se lome razlike između kafe koja je samo jaka i one koja je zaista dobra.

„Za dobru pripremu kafe važna je džezva, jer nam ona služi da voda provri što prije. Ja kažem da se voda ne smije ‘patiti’. Ako treba dugo da provri, tvrda voda, koja je pogodna za kafu, pretvara se u meku i tada dobijamo bljutav ukus.“, pojasnio je Ilija Đurić.

Pronašli ste svoju idealnu kafu. A sada… jedan mali korak dalje

Recimo da ste već pronašli svoju Grand kafu. Znate koja vam jačina odgovara, koja aroma vam „legne“ i u kojem dijelu dana je pijete s najvećim uživanjem. Razlika između dobre i zaista dobre šoljice često se krije u jednom, naizgled nevažnom detalju. Ne u novoj opremi, ne u komplikovanim pravilima i ne u dodatnom vremenu, nego u malim promjenama koje lako zanemarimo.






To su sitni trikovi koji ne traže poseban trud, ali mogu potpuno promijeniti doživljaj prve šoljice. Evo šta Ilija savjetuje:

„Nije dobro kafu zakuhati u kuhinji pa šoljicu nositi do mjesta gdje ćemo je piti. Prva ekstrakcija se dešava tokom zakuhavanja, ali ona fina, kada se talog odvaja i arome se razlivaju, dešava se u šoljici. Zato je važno da se kafa sipa tamo gdje se pije i da šoljica nekoliko trenutaka miruje prije prvog gutljaja.“

Zašto se kafa u BiH ne pije kao nigdje drugo?

Kafa u BiH nije pauza između obaveza. Ona je često sama obaveza. Razgovor, dogovor, predah, znak pažnje.

U toj šoljici je i ono što zovemo ćejf, osjećaj da se Grand kafa pije polako, s razlogom i u tačno određenom trenutku. Taj odnos prema kafi čini ritual ispijanja u BiH drugačijim od mnogih drugih kultura, čak i kada se koristi isto zrno. Evo šta o tome kaže Ilija:

„Kod nas se koriste male džezve, što je ispravno: jedna džezva, jedna šolja. Piju se iz fildžana i uz kafu se služi nešto slatko, bilo šećer, rahat-lokum ili kockica čokolade. Upravo ti detalji nas izdvajaju.“

Kakvu kafu bira profesionalac?

Zato smo Iliju pitali ono što zanima svakog ljubitelja kafe: kada vam je posao provjeravati, mirisati i ocjenjivati kafu, kakvu kafu bira za sebe. U tom pitanju se često najbolje vidi da i iza stručnosti stoji lična navika, dio dana koji vam je najdraži i mali ritual koji nema veze s pravilima ili teorijom, nego isključivo s užitkom.






Ilija kaže da ujutru najčešće pije kafu iz kategorije koja je u svijetu poznata kao turska kafa. Lično bira Grand kafu Gold, u većoj šolji, jer mu pruža pun i uravnotežen ukus. Onima koji vole mekši i zaokruženiji profil preporučuje Gold, dok će ljubitelji izraženije jačine posegnuti za Grand Strong.

Mekša ili jača: kako znati koja je vaša Grand kafa?

Nakon što nam je otkrio kakvu kafu on bira za sebe, logičan nastavak razgovora bio je upravo ovaj: kako da svako od nas lakše prepozna svoj Grand ukus. Nisu svi dani isti, nisu ni navike, pa samim tim ni kafa ne mora biti ista za sve.

Postoje jasni signali koje nam nepce već daje u smislu da li više uživamo u aromi, pitkosti i zaokruženom ukusu, ili tražimo izraženiju jačinu koja ostaje duže i ostavlja trag. Upravo na tim razlikama, objašnjava Ilija, treba graditi izbor kafe, a ne na pukoj navici ili onome što smo godinama pili bez razmišljanja.







Možda je baš zato kafa u BiH toliko lična stvar. Ne pijemo je samo zbog jačine ili navike, nego zbog trenutka, razloga i osjećaja koji ide uz šoljicu. I često je pijemo isto godinama, bez pitanja da li nam zaista najviše prija.

Razgovor s Ilijom nas je podsjetio da ne treba mijenjati kafu, nego način na koji je pijemo. Mali detalji prave veliku razliku, a kad znaš šta tražiš, lakše pronađeš i onu Grand kafu koja ti stvarno prija.

Ako ste se već uhvatili kako razmišljate o sljedećoj šoljici Grand kafe… znamo da smo uspjeli.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Grand kafom

Autorica članka: Ilda Lihić-Isović    
Fotografija: Enida Kajević i Sanela Zukić