Bh. glumica sinoć je online gledatelje Sarajevo Film Festivala iz BiH, regije i cijelog svijeta pozdravila ispred Narodnog pozorišta, odjevena u profinjenu crnu haljinu bh.dizajnerice Belme Tvico te svojom zaraznom energijom dodatno pojačala ono slatko uzbuđenje i toplu vibru koji se uvijek javljaju tik prije početka festivala.

Svi filmski entuzijasti i ljubitelji umjetnosti uživali su u premijeri domaćeg filma Koncentriši se, baba koju je na ondemand.sff.ba sinoć u prva dva sata gledalo skoro 14 000 ljudi u čak 42 zemlje.

Belma Salkunić i Miro Purivatra
Foto: sff.ba

https://www.youtube.com/watch?v=T8IGhgkJRYA

Belma je debitirala na filmu 'Dobro uštimani mrtvaci' Benjamina Filipovića, a potom je uloge ostvarila u filmovima 'Sarajevski Romeo i Julija', 'Dvaput rođen', 'Glas', 'Sve o ljubavi, knjigama i psima' te serijama 'Crna hronika', 'Lud, zbunjen, normalan', a nedavno je završila snimanje serije 'Žigosani u reketu'.
Neke od pozorišnih predstava u kojima je igrala su: 'Građanin plemić', 'Cosa Nostra', 'Oda radosti (deveta nedovršena), 'Sedam dana kasnije', 'Snijeg' i 'Vođa'.
Nismo mogli odoljeti da Belmu ne pitamo da li je osjećala tremu u novoj ulozi domaćina ceremonije, kako se priprema za pozornicu, ali još par detalja o filmu 'Glas' u kojem igra glavnu ulogu, a koji će biti prikazan u sklopu SFF-a u programu 'U fokusu.'

Kako se osjećate u ulozi domaćina ceremonije otvorenja #26thSFF? Imate li tremu?

Osjećam ogromnu zahvalnost sto sam baš ja odabrana da budem domaćin otvaranja velikog i najdražeg Sarajevo Film Festivala ove godine. Zaista sam privilegovana i pamtit ću ga dok sam živa. Tremu imam uvijek, jer je odgovornost ogromna, a posebno sam je imala ovaj put, jer mislim da sve treba da bude savršeno, kako ovaj festival to i zaslužuje.

Koji se film veselite pogledati na ovogodišnjem izdanju Sarajevo Film Festivala?

Sinoć sam pogledala premijerno „Koncentriši se, baba“, jer su ga radile drage kolege, a i domaći je. Uvijek se najviše radujem domaćim filmovima. I svaki je dragulj. Radujem se i hrvatskom filmu „Glas“ na kojem sam radila, jer ću ga konačno s porodicom moći pogledati.

Najdraža uspomena sa Sarajevo Film Festivala do sada?

Imam dvije. Prva je sa 10.-og SFF-a, 2004. godine. Tada sam prvi put doživjela svoju premijeru i prošetala crvenim tepihom. To je bila premijera filma „Dobro uštimani mrtvaci“. Sjećam se da su vozači došli po nas (ekipu) i dovezli nas ispred Narodnog pozorišta. Ja sam sve vrijeme u autu plakala od uzbuđenja, ali sam krila suze jer me bilo sramota. Drugom uspomenom sam nagrađena sinoć. Opet sam plakala. :D

Foto: Marko Jovančić za BONJOUR.ba

Kako biste opisali SFF osobi koja se po prvi put susreće s Festivalom?

Opisujem ga kao najozbiljniji projekat u ovoj zemlji i kao najveći poklon svima koji vole umjetnost. Volim gledati ozarena lica svih koje srećem na festivalu.

Foto: Marko Jovančić za BONJOUR.ba

Projekt na koji ste najponosniji do sada i s kojeg nosite najzanimljivija iskustva?

Projekat na koji sam posebno ponosna sigurno je film „Glas“. On je bio prekretnica u mojoj karijeri. Zbog sile problema koji su me zadesili u tom trenutku, bilo je upitno da li ću uopšte ići. Mama me gurnula naprijed i rekla: „zgrabi sad ili nikad“. Zgrabila sam. Hvala, mama! :D

Belma je birala Belma Tvico maramu i nakit Sofić

Foto: Marko Jovančić za BONJOUR.ba

Najvažnija lekcija o glumi koju ste naučili?

Puno je stručnih knjiga kojima se stalno vraćam, ali vrlo često, iako je skoro znam napamet, vratim se knjizi „O glumi bez glume“ sjajnog Bogdana Diklića. Svaka lekcija u toj, fizički maloj, ali gromadom od knjige, je bogatstvo.

Na kojim projektima trenutno radite?

Trenutno odmaram i uživam u festivalu, a radujem se novoj sezoni u Narodnom pozorištu. Pandemija nas je potpuno unazadila sto se tiče novih projekata. Volim da radim, ovaj period izolacije i neizvjesnosti mi je predug, ali samo se nadam da svi ostanemo zdravi i živi i da uskoro prebrodimo ovo što se dešava.

Vaš ritual prije početka svake predstave je?

Imam ih more, ali mi je najvažnije uvijek da dođem mnogo, mnogo ranije prije početka. Onda sve mogu polako, što treba da obavim, a najvažnija mi je koncentracija. 

Najbolji savjet koji ste dobili glasi:

Imala sam 15 godina kada sam snimala „Dobro uštimane mrtvace“. Pokojni Benjamin Filipović insistirao je da dođem na zadnju klapu i predstavio me svim glumcima, pazio me kao svoje dijete. Lazar Ristovski mi je prišao i pitao mislim li se ja ovim baviti stvarno ili sam tu „onako“. Rekla sam da bih jako željela upisati Akademiju scenskih umjetnosti. Kaže čika Lazar: „Gluma je kad ne glumiš, zapamti i biće dobro!“ Mantram to uvijek. To je najkraća, ali najtačnija definicija.

Kako je došlo do suradnje između vas i Belme Tvico?

U januaru mi je bila zagrebačka premijera filma Glas. Ja sam sportski tip, štikle su mi nužno zlo, ali jako volim ispoštovati takve prilike. Bilo mi je važno da nosim nešto od bh. dizajnera. Belmine stvari su mi se naviše dopadale i željela sam da me ona spremi za premijeru. To je bio pun pogodak. U julu sam trebala ići na Pula film festival, gdje bi se, također, prikazao „Glas“ i odabrale haljinu koju bih nosila, no, nažalost, festival se otkazao. Sada je opet, rado Belma moj izbor i definitivno su Belma Tvico i nakit Sofić moja dobitna kombinacija.

Belma nosi Belma Tvico haljinu i nakit Sofić, styling frizure potpisuje Ensar Dervišbegović,
a makeup Marija Varga

Belma Tvico haljina iz kolekcije proljeće/ljeto 2020.

Dani komunikacija i ove su godine okupili veliki broj stručnjaka iz svijeta marketinga, medija, kreativne industrije i tehnologije, otvarajući prostor za razgovore o temama koje trenutno oblikuju komunikacijsku scenu.

Gotovo 100 programskih segmenata, više od 200 govornika, 10 festivalskih lokacija i 5 pozornica, 791 prijava na takmičenja, gotovo 170 stručnjaka uključenih u žirije i organizacijska tijela te 151 partner i sponzor obilježili su dvanaesto izdanje Dana komunikacija, održano od 7. do 10. maja u rovinjskom hotelu Lone. 
 

Kroz festival je prošlo nekoliko hiljada učesnika, a fokus je i ove godine bio na razmjeni iskustava, stručnim razgovorima i temama koje trenutno definišu industriju.
 

Glavna dvorana kao mjesto različitih perspektiva  
 

Program u glavnoj dvorani okupio je govornike iz različitih dijelova industrije, s predavanjima koja su se bavila umjetnom inteligencijom, strategijom brendova, kreativnim procesima i komunikacijom u savremenom medijskom prostoru. 

Jürgen Schmidhuber govorio je o razvoju umjetne inteligencije iz perspektive dugogodišnjeg rada na toj tehnologiji, Julie Supan o izgradnji brendova i dugoročnoj strategiji, dok su Mark Pollard i Chris Do otvorili pitanja načina razmišljanja i tržišne vrijednosti kreativnog rada.

Steve Keller govorio je o zvuku kao komunikacijskom kanalu, a Dora Pekeč o iskustvu rada u političkom kontekstu i izazovima komunikacije u takvom okruženju. 
 

Različiti pristupi i teme dali su širu sliku industrije koja se brzo mijenja i sve češće povezuje različite discipline.

„Ponosna sam što smo kroz godine razvili festival koji je prerastao okvire događanja i postao platforma koja aktivno razvija struku, potiče suradnje i otvara teme koje će obilježiti industriju. Upravo to se i ove godine vidjelo kroz reakcije publike koja nije samo slušala, nego razmišljala i nosila to dalje”, izjavila je Dunja Ivana Ballon, direktorica festivala i programa.
 

Relevantni radovi i kvaliteta u prvom planu  
 

Takmičarski dio festivala ponovo je ponudio pregled projekata iz regionalne komunikacijske industrije. Ukupno 791 prijava kroz BalCannes, IdejaX, MIXX Awards Croatia powered by Admixer Media, Effie Awards Croatia i Young Lions Croatia pokazuje kontinuiran interes za takmičarski dio programa i važnost stručne evaluacije radova.

Proces ocjenjivanja uključuje više krugova i veliki broj domaćih i regionalnih stručnjaka, a fokus je bio na idejama, izvedbi i rezultatima kampanja. 

Radovi koji su prošli dalje otkrivaju jasne obrasce, ideje koje imaju uporište, izvedbu koja odgovara kontekstu i rezultate koji se mogu argumentirati – sve izvan toga teško zadržava pažnju.   
 

U tom smislu, takmičenja nisu samo pregled najboljih radova, nego i mehanizam kroz koji struka definira vlastite standarde.  
 

Teme koje se ne mogu zaobići i ignorisati    
 

Program se bavio temama poput umjetne inteligencije, regulative, odnosa kreativnosti i poslovnih rezultata, promjena u ponašanju publike i utjecaja digitalnih platformi. 

Poseban fokus bio je na komunikaciji u realnom vremenu, donošenju odluka u složenim sistemima i pritiscima s kojima se industrija danas suočava.
 

Publika je posebno reagovala na sadržaje koji su nudili konkretne uvide i praktična iskustva, dok su različite perspektive govornika dodatno otvorile prostor za diskusiju o smjeru u kojem se komunikacijska scena razvija.

Dio festivala izvan predavanja  
 

Uz službeni program, festival je uključivao i jutarnje aktivnosti, večernje koncerte i neformalna druženja koja su učesnicima omogućila dodatno povezivanje i razgovore izvan predavanja. Trčanje i joga ujutro, DKlub navečer, Porto Morto uz more, vožnja helikopterom, escape room, flash tetoviranje, sve to zajedno čini prostor u kojem se razgovori nastavljaju i kada se mikrofon ugasi. Upravo tamo nastaju odnosi i ideje koje se kasnije formaliziraju kroz projekte, suradnje i odluke koje oblikuju tržište. 
 

DK2026 završio je u trenutku kada je bilo jasno da industrija više nema luksuz pojednostavljivanja vlastitog rada – ono što ostaje iza festivala nisu samo dojmovi, nego i kriteriji koji će se vrlo brzo primijeniti na sve što dolazi nakon njega.

Dani komunikacija u svojoj srži služe kao okvir kroz koji se struka kontinuirano razvija.

Više informacija o festivalu saznajte na  www.danikomunikacija.com .  
 

Foto: PR