26. Sarajevo Film Festival se održava online na ondemand.sff.ba, a filmove iz takmičarskog igranog i dokumentarnog programa, kao i Open Air selekcije prati Festivalska televizija.

U sekciji 'SFF Talks With Filmmakers' svakodnevno se, uz filmove, postavljaju i prateće emisije posvećene predstavljanju reditelja/ica čiji su filmovi u konkurenciji za nagrade Srce Sarajeva, kao i brojnih drugih filmskih radnika.

Ines Mrenica, moderatorica je i voditeljica svih emisija. Dama koju su smo gledali kao producenticu, urednicu i voditeljicu "Velikog ekrana", jedine emisije u BiH koja je bila posvećena sedmoj umjetnosti, ponovno se vratila ispred kamera. 
Njeno radno mjesto sada je pozornica Narodnog pozorišta gdje kreira sadržaj kroz koje ljubitelji umjetnosti mogu uživati u zanimljivim intervjuima i uz udobnosti domova. 

Iako se snimanje odvija u potpuno novoj atmosferi i u skladu s mjerama zaštite, fotografije koje su nastale ispred objektiva Marka Jovančića pokazuju da na setu i dalje vlada odlična atmosfera popraćena dozom uzbuđenja. 

***

Kako sada izgleda jedan tvoj radni dan? Koji su izazovi s kojima se susrećeš?

Vrlo je stresno ove godine, jer se festival „preselio“ na online platformu, pa je i Festivalska TV, prvobitno zamišljena da se radi LIVE s Festivalskog trga uz prisustvo gostiju, preko noći preseljena na scenu Narodnog pozorišta i Zoom komunikaciju s filmskim autorima koji su zbog epidemiološke situacije spriječeni doći u Sarajevo.

Vrlo je haotično, a izazovno je jer projekat realiziram vodeći emisije na engleskom jeziku, razgovarajući s filmskim radnicima širom svijeta. Izazovno je i u smislu da sam zapravo ostavila djecu i muža na Visu i došla da radim na poziv čelnih ljudi koji vode SFF da osmislimo televizijsku platformu. Radi se o vrlo zahtjevnom projektu koji radim, uz niz drugih projekata koje vodim u Hrvatskoj i BiH. Kada ste insajder Festivala, jako puno radite i nalazite se u nemilosrdnoj produkciji, koja je ove godine tehnički kompleksna jer se svi po prvi put susrećemo s realizacijom emisija na Zoomu.

Što nas još sve čeka na FESTIVAL TV do kraja Festivala?

Na platformi ondemand.sff.ba dostupne su emisije u sekciji SFF Talks With Filmmakers i to su razgovori s  autorima čiji su filmovi ove godine u selekcijama Takmičarskog igranog i dokumentarnog programa, kao i filmova koji su se prvobitno trebali prikazati na Open Air-u. U istoj sekciji nalazi se Ceremonija otvaranja i Masterclass razgovori s velikim imenima svjetskog filma. 

Najdraža uspomena sa Sarajevo Film Festivala?

Na SFF-u sam radila još kao studentica dramaturgije i tih dana sam se sjetila sada dok radim sa sjajnim mladim ljudima koji danas studiraju produkciju i režiju na Akademiji scenskih umjetnosti, a koje SFF angažuje na projektu. Mislim da je bilo jednom zanimljivo kada sam radila na BHRT-u i kada nam je došao Benicio Del Toro na Festivalsku pozornicu samo stojeći, smješkajući se i ne govoreći ništa dok su svi panično tražili telefone da se s njim slikaju. Kada sam stala pored njega, samo mi je rekao da sam viša od njega i da to nije dobro za fotografiju.

Zanimljiva anegdota sa Sarajevo Film Festivala?

Imali smo situaciju prije nekoliko dana kada smo radili razgovor e ekipom filma „Otac“, pa je Širokobriježanin Goran Bogdan prespavao rano jutarnje snimanje i uključio se na Zoom usred razgovora s cigaretom u ruci, ali smo sve okrenuli na šalu i zapravo, kada relaksirate situaciju, dobijete dobar program. 

Film(ovi) koji/e se veseliš pogledati online na #26thSFF?

Pripreme za festivalsku televiziju su počele prije mjesec dana, tako da je prva stvar koju sam morala uraditi da osmislim koncept televizije bila da prvo pogledam sve filmove koji se natječu za Srce Sarajeva, kao i brojne druge. Naravno, bilo je divno gledati „Koncentriši se, baba“ Pjera Žalice ili „Oca“ Srdana Golubovića puno prije nego li je uopšte objavljen program Festivala. 

Pokrenuti biznis u BiH samo po sebi nosi niz neizvjesnosti. Kada si žena, taj put često dolazi s još više pitanja, sumnji i nevidljivih prepreka. Od toga da li je pravi trenutak, preko toga da li znaš dovoljno pa do onog osjećaja da svi drugi djeluju sigurnije i spremnije od tebe.
 

Ako postoji jedna zajednička tačka među ženama koje danas vode ozbiljne projekte i timove u BiH, onda je to ova: nisu čekale da se sve posloži. Nisu čekale savršen plan, savršene okolnosti ni savršenu sigurnost. Krenule su dok je još bilo nejasno i usput naučile ono što se ne može pročitati u vodičima.

Na akademiji dm x Bonjour.ba, upravo su takve lekcije bile najglasnije jer dolaze iz konkretnih iskustava žena koje svakodnevno donose odluke, vode ljude i grade sisteme koji funkcionišu.
 

Zato smo iskoristili priliku da im postavimo pitanja koja svako od nas sebi postavi kada razmišlja o poslu, odlukama i sljedećem koraku.

REELS

Spremnost je često izgovor da se ne krene

Kod pokretanja biznisa ili donošenja većih odluka, mnoge žene ostanu zaglavljene u toj ideji da još treba “malo vremena”. Upravo to pitanje, osjećaj da još nisi spremna, jedno je od najčešćih koje žene sebi postavljaju na početku.
 

Emina Mušinović, članica Poslovodstva dm BiH

Emina Mušinović, članica Poslovodstva dm BiH, kaže vrlo direktno:

“Nikada nećeš biti spremna. Bitno je da učiniš prvi korak. Kada učiniš prvi korak, počet će ti se dešavati stvari. Kako se stvari budu dešavale, ti ćeš učiti, razvijati se i napredovati i tako ćeš doći do svog cilja.”

Mnoge žene ne vide punu vrijednost onoga što već znaju

U praksi, problem rijetko leži u manjku znanja ili iskustva. Mnogo češće je u tome kako žene gledaju na ono što već znaju i rade. Prije nego što se uopće dođe do pitanja cijene, ključno je kako žene percipiraju vrijednost vlastitog rada.
 

Ena Fejzović, menadžerica asortimana u nabavi dm BiH

Kako to izgleda iz ugla svakodnevnog poslovanja, objašnjava Ena Fejzović, menadžerica asortimana u nabavi dm BiH:

“Žene često pretpostavljaju da vještine koje su gradile godinama nisu ništa posebno. To dovodi do potčinjavanja njihove stručnosti. Vrijednost nije samo u uloženom radu i trudu, nego i onome što dodatno pružamo.”

Na pitanje o novcu, njen odgovor ostaje jasan: “Novac je važan, ali ne i presudan. To što određuje tvoju vrijednost nije cijena.”

Lijepa kampanja ne znači mnogo

Marketing se često posmatra kao lijepa ideja i dobra kampanja. U stvarnosti, iza njega stoji niz odluka koje se donose svaki dan, bez velike buke. 
 

 Ajla Hadžić, marketing menadžerica dm drogerie markt BiH  
 

Upravo takvi uvidi često se najjasnije vide tokom rada na akademiji, kada teorija vrlo brzo postane praksa. Na to podsjeća Ajla Hadžić, marketing menadžerica dm drogerie markt BiH. 

“Često se misli da je marketing samo jedna lijepa reklama i da je potrebno biti jako kreativan da bi se radilo u marketingu. Naravno da je potrebno, međutim ono što se iza pojma marketing krije jesu dinamika, volja za radom, želja za radom, upornost. Dakle, to je mnogo više od samo kreative i lijepe reklame.”
 

Većina prilika ne propadne. Samo istekne.  
 

Ponekad nije problem u tome što ne znamo šta dalje, nego u tome što predugo čekamo da odluka postane lakša. 
 

Ana Ćavar, vlasnica portala Bonjour.ba

Na pitanje koji je jedan mali korak koji svaka žena može napraviti već danas, a koji dugoročno mijenja profesionalni put, objašnjava Ana Ćavar, vlasnica portala Bonjour.ba: “Ono što bih savjetovala jeste da jednostavno započnu. Ujutru kad se probude, prva stavka na to-do listi da bude jednostavno početi.”

Zajedničko svim ovim iskustvima nije savršen put, niti univerzalna formula. Ono što se jasno vidi jeste spremnost da se krene i da se odluke donose i onda kada nisu lagane. Bez čekanja idealnih okolnosti, bez umanjivanja vlastite vrijednosti i bez oslanjanja na spoljašnju potvrdu.

A ako se u nekom od ovih trenutaka prepoznaješ, pitanje je jednostavno: šta je ono što ti već dugo odgađaš?
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa dm drogerie markt

Bonjour.ba produkcija  
Voditeljica projekta: Dijana Ćavar
Autorica članka: Ilda Lihić-Isović
Fotografija: Enida Kajević i Monika Andrić
Video: Marko Jovančić