26. Sarajevo Film Festival se održava online na ondemand.sff.ba, a filmove iz takmičarskog igranog i dokumentarnog programa, kao i Open Air selekcije prati Festivalska televizija.

U sekciji 'SFF Talks With Filmmakers' svakodnevno se, uz filmove, postavljaju i prateće emisije posvećene predstavljanju reditelja/ica čiji su filmovi u konkurenciji za nagrade Srce Sarajeva, kao i brojnih drugih filmskih radnika.

Ines Mrenica, moderatorica je i voditeljica svih emisija. Dama koju su smo gledali kao producenticu, urednicu i voditeljicu "Velikog ekrana", jedine emisije u BiH koja je bila posvećena sedmoj umjetnosti, ponovno se vratila ispred kamera. 
Njeno radno mjesto sada je pozornica Narodnog pozorišta gdje kreira sadržaj kroz koje ljubitelji umjetnosti mogu uživati u zanimljivim intervjuima i uz udobnosti domova. 

Iako se snimanje odvija u potpuno novoj atmosferi i u skladu s mjerama zaštite, fotografije koje su nastale ispred objektiva Marka Jovančića pokazuju da na setu i dalje vlada odlična atmosfera popraćena dozom uzbuđenja. 

***

Kako sada izgleda jedan tvoj radni dan? Koji su izazovi s kojima se susrećeš?

Vrlo je stresno ove godine, jer se festival „preselio“ na online platformu, pa je i Festivalska TV, prvobitno zamišljena da se radi LIVE s Festivalskog trga uz prisustvo gostiju, preko noći preseljena na scenu Narodnog pozorišta i Zoom komunikaciju s filmskim autorima koji su zbog epidemiološke situacije spriječeni doći u Sarajevo.

Vrlo je haotično, a izazovno je jer projekat realiziram vodeći emisije na engleskom jeziku, razgovarajući s filmskim radnicima širom svijeta. Izazovno je i u smislu da sam zapravo ostavila djecu i muža na Visu i došla da radim na poziv čelnih ljudi koji vode SFF da osmislimo televizijsku platformu. Radi se o vrlo zahtjevnom projektu koji radim, uz niz drugih projekata koje vodim u Hrvatskoj i BiH. Kada ste insajder Festivala, jako puno radite i nalazite se u nemilosrdnoj produkciji, koja je ove godine tehnički kompleksna jer se svi po prvi put susrećemo s realizacijom emisija na Zoomu.

Što nas još sve čeka na FESTIVAL TV do kraja Festivala?

Na platformi ondemand.sff.ba dostupne su emisije u sekciji SFF Talks With Filmmakers i to su razgovori s  autorima čiji su filmovi ove godine u selekcijama Takmičarskog igranog i dokumentarnog programa, kao i filmova koji su se prvobitno trebali prikazati na Open Air-u. U istoj sekciji nalazi se Ceremonija otvaranja i Masterclass razgovori s velikim imenima svjetskog filma. 

Najdraža uspomena sa Sarajevo Film Festivala?

Na SFF-u sam radila još kao studentica dramaturgije i tih dana sam se sjetila sada dok radim sa sjajnim mladim ljudima koji danas studiraju produkciju i režiju na Akademiji scenskih umjetnosti, a koje SFF angažuje na projektu. Mislim da je bilo jednom zanimljivo kada sam radila na BHRT-u i kada nam je došao Benicio Del Toro na Festivalsku pozornicu samo stojeći, smješkajući se i ne govoreći ništa dok su svi panično tražili telefone da se s njim slikaju. Kada sam stala pored njega, samo mi je rekao da sam viša od njega i da to nije dobro za fotografiju.

Zanimljiva anegdota sa Sarajevo Film Festivala?

Imali smo situaciju prije nekoliko dana kada smo radili razgovor e ekipom filma „Otac“, pa je Širokobriježanin Goran Bogdan prespavao rano jutarnje snimanje i uključio se na Zoom usred razgovora s cigaretom u ruci, ali smo sve okrenuli na šalu i zapravo, kada relaksirate situaciju, dobijete dobar program. 

Film(ovi) koji/e se veseliš pogledati online na #26thSFF?

Pripreme za festivalsku televiziju su počele prije mjesec dana, tako da je prva stvar koju sam morala uraditi da osmislim koncept televizije bila da prvo pogledam sve filmove koji se natječu za Srce Sarajeva, kao i brojne druge. Naravno, bilo je divno gledati „Koncentriši se, baba“ Pjera Žalice ili „Oca“ Srdana Golubovića puno prije nego li je uopšte objavljen program Festivala. 

Sigurnost je riječ koju svi volimo čuti, bilo da je riječ o poslu, porodici ili finansijama, ali koliko je zapravo realna? Da li sigurnost zaista postoji ili je samo osjećaj koji gradimo povjerenjem u ljude i sisteme oko sebe?

Upravo u tom prostoru između očekivanja i stvarnosti nastaje uloga upravljanja rizicima.

O tome šta znači biti čuvar stabilnosti u svijetu punom promjena, razgovarali smo s Arnelom Alagić, Direktoricom Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci.
 

 Arnela Alagić, Direktorica Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci  

Vidjeti ono što drugi ne vide

Vi ste zaduženi za sve ono što treba spriječiti da se ne desi. Kada znate da je rizik realan, a da ga tim još ne vidi?

“Upravljanje rizicima u svakodnevnom radu ne možemo i ne trebamo posmatrati izolovano. Rizici predstavljaju sastavni dio poslovnog modela banke. Sagledavamo tržišna kretanja i regulatorni okvir. Za mene, snažan tim predstavlja ključnu ulogu u uspješnom upravljanju rizicima," objašnjava Arnela.
 

Ona dodaje da timski rad omogućava razmjenu znanja, transparentnu i jasnu komunikaciju, razumijevanje, ali i jednako važno poštovanje, čime rizici predstavljaju prilike za unapređenje poslovnih procesa, a nikako prijetnju u poslu.

Moć odluke koja nije popularna

Kako izgleda kada lider mora reći “ne”, iako zna da to niko ne želi čuti?

Arnela: Vrlo često kada dođe ‘ne’, to je izazov kojeg zajedno pretvaramo u prilike. U mojoj ulozi reći ‘ne’ posmatram u širem kontekstu, odnosno u interesu cijele organizacije, na način da nas rizik ne ograničava, nego u svakodnevnom poslu pomaže ka kvalitetnijim i razumnijim donošenjem odluka.

Sigurna opcija… postoji li uopće?

Postoji li u životu “sigurna opcija” ili je to samo osjećaj koji sebi kupimo?

Dotakli smo se i teme koja se rijetko postavlja naglas, a to je da li postoji u životu uopće sigurna opcija ili samo iluzija kontrole koju gradimo planiranjem i odlukama.

“Sigurna opcija u životu jeste osjećaj, a ne činjenica. Ono što nas čini sigurnim u svakodnevnom radu jesu analize različitih podataka, kontrola koju uspostavljamo u određenom poslovnom okruženju. Upravljanje rizicima jeste činjenica gdje svakodnevnim donošenjem odluka sprečavamo da se nešto desi”, objašnjava Arnela.
 

Povjerenje i nepovjerenje u bankarstvu

Za kraj, razgovor smo usmjerili ka temi koja najviše povezuje banke i ljude, a to je povjerenje. 

Zašto neki korisnici osjećaju nepovjerenje prema bankama?

Arnela jasno ističe da se povjerenje ne podrazumijeva, ono se gradi i to svakodnevno: "Transparentna i jasna komunikacija prema klijentima je ključ da banka postane strateški partner sa svojim klijentima. Takav pristup upravo imamo u ASA Banci. Taj pristup dovodi do zadovoljstva klijenata, a u konačnici to je ključni pokazatelj dugoročnog povjerenja i dvosmjerne komunikacije s klijentima koju smo uspostavili.“
 

Razgovor s Arnelom Alagić pokazuje da sigurnost nije stanje, već proces koji se svakodnevno gradi znanjem, odgovornošću i povjerenjem. U njenom poslu, iskustvo i analitika idu ruku pod ruku s empatijom i razumijevanjem ljudi jer iza svake brojke stoji odluka, a iza svake odluke čovjek.
 

Upravo takav pristup čini ASA Banku mjestom gdje se odluke ne donose samo racionalno, nego i s dubokim osjećajem odgovornosti prema ljudima, a žene poput Arnele pokazuju da liderstvo nije samo u donošenju odluka, već i u načinu na koji se one žive. 
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa ASA Bankom

Bonjour.ba produkcija  
Foto i video za Bonjour.ba: Marko Jovančić