Simpatije javnosti dobila je kroz ulogu Rachel u seriji Suits, ali kasnije i kroz svoju lifestyle stranicu thetig.com, gdje je redovito dijelila inspirativne i personalizirane savjete o tome kako učiniti svakodnevnicu lijepom.

Tijekom odrastanja Meghan se susrela s brojnim predrasudama, obzirom da je njen otac irsko – nizozemskog podrijetla, dok joj je mama Afroamerikanka.

Još u tinejdžerskim danima zalagala se za univerzalne ljudske vrijednosti, a tada je napisala i pismo tadašnjoj Prvoj dami, Hillary Hilton, Gloriji Allred kao i proizvođaču deterdženta koji je u svojoj reklami implicirao da samo žene trebaju prati posuđe. Godinama kasnije, bila je jedna od govornika na UN Women, ali i dio brojnih humanitarnih projekata. I kao vojvotkinja podržava brojne projekte koji imaju ulogu osnažiti mlade, a vjerujemo da će broj njenih aktivnosti na tom polju samo rasti… U nastavku smo pobrojali i nekoliko njenih sjajnih izjava koje će i vama poslužiti kao odlična inspiracija.

O ULAGANJU U OSOBNI RAST:

„Zamislite što bi se dogodilo kada bismo sami sebe tretirali kao što tretiramo najbolje prijatelje.“

O #GIRLBOSS:

„Mislim da je najvažniji dio uloge 'girl boss' u uredu, doma ili bilo gdje da idete, da uvijek znate svoju vrijednost.“

O JEDNAKOSTI I MEĐUSOBNOM UVAŽAVANJU:

„Napravite izbor: nastaviti živjeti život zamračen u ponoru samospoznaje ili pronađite svoj identitet neovisno o tome kojoj rasi pripadate. Sami crtate vlastite okvire. Predstavljate sebe kroz ono što čini vašu osobnost, a ne kroz boju kože koju imaju vaši roditelji.“

O BALANSU:

„Često se pitam kako sam dio dva različita svijeta – svijeta filmske industrije, koji se temelji na bogatstvu i uživanju, a opet, bavim se i humanitarnim radom. No, za mene, važnije pitanje od kako to radiš, jeste kako da to ne radim?“

O FEMINIZMU:

„Biti feministica i biti ženstvena nisu dva pojma koja se međusobno isključuju.“

O KORIŠTENJU VLASTITIH PLATFORMI NA DRUŠTVENIM MREŽAMA ZA PROMOCIJU DOBRIH CILJEVA:

„Sa slavom dolaze prilike, ali to također uključuje i odgovornosti – učenja i dijeljenja, s manje fokusa na staklene cipele, a više na to kako se kretati kroz staklene stropove. I ako imate dovoljno sreće, da inspirirate.“

O PROMOCIJI ŽENSKIH PRAVA:

„Možete biti žena koja želi izgledati dotjerano i opet se boriti za jednakost žena.“

O INSPIRIRANJU MLADIH ŽENA:

„Rečeno je da žene sa snovima postanu žene sa vizijom.
Možda mi osnažujemo jedne druge da nosimo takvu viziju – jer nije dovoljno samo govoriti o jednakosti. Netko mora vjerovati u nju. I nije dovoljno samo vjerovati u to. Netko mora raditi na tome.
Idemo raditi na tome. Zajedno. Od ovog trenutka.“

O PROAKTIVNOSTI:

„Uistinu je nevjerojatno vidjeti što se sve može dogoditi kada krenete vjerovati da ste dovoljni."

O CILJEVIMA:

„Nemojte nečemu posvetiti ni pet minuta ako niste spremni posvetiti tomu deset godina.“

Već više od decenije građani širom Evrope jednom godišnje imaju posebnu priliku da nauku dožive izvan učionica i laboratorija.

Riječ je o Evropskoj noći istraživača, događaju koji se istovremeno održava u stotinama gradova i okuplja milione posjetilaca. 

Bosna i Hercegovina je dio ove priče od 2013. godine, a 26. septembra 2025. jedanaest naših gradova, od Sarajeva do Trebinja, ponovo će postati mjesta gdje radoznalost ima glavnu riječ.




Nauka za sve generacije  

Za razliku od klasičnih konferencija i stručnih skupova, Evropska noć istraživača ima jednostavan cilj: pokazati da je nauka dio svakodnevnog života i da pripada svima. Tokom jedne večeri, trgovi, muzeji, biblioteke i kulturni centri pretvaraju se u otvorene laboratorije. 




Posjetioci mogu da učestvuju u eksperimentima uživo, isprobaju interaktivne radionice, razgovaraju s istraživačima i otkriju kako nauka rješava stvarne probleme, od ekologije i medicine do tehnologije i umjetnosti.





Za djecu i mlade, ovaj događaj često je prvi susret s naukom na zabavan način. Umjesto dosadnih formula, oni vide hemijske reakcije u šarenim epruvetama, upravljaju robotima, otkrivaju tajne svemira ili uče kako da recikliraju i naprave nešto novo. To su trenuci u kojima se rađa interesovanje za nauku i profesije budućnosti.




Zajednički napor institucija i zajednice  

Evropska noć istraživača nije važna samo za učenike i studente, nego i za čitave institucije, od univerziteta i istraživačkih centara, preko škola, pa do muzeja i kulturnih ustanova. Svake godine u realizaciju učestvuju stotine nastavnika, profesora i naučnika koji svoja znanja žele prenijeti na što neposredniji način.




Na taj način se gradi most između akademske zajednice i društva jer nauka nije sama sebi svrha, nego alat koji treba da pomogne ljudima i inspiriše nove generacije da razmišljaju kritički i kreativno.

Bosna i Hercegovina na mapi evropske nauke  

Tokom prethodnih izdanja, Evropska noć istraživača u BiH okupila je na hiljade posjetilaca i stotine različitih projekata. Djeca su pravila solarne panele u malom, mladi su pokazivali inovativne aplikacije, dok su univerzitetski timovi približavali najnovija otkrića u medicini, ekologiji i tehnologiji.





Ove godine, manifestacija se održava u 11 gradova: Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Tuzla, Travnik, Bijeljina, Brčko, Goražde, Konjic, Trebinje i Neum, čime postaje najveći simultani naučni događaj u zemlji.

Nauka kao inspiracija  

Evropska noć istraživača 2025. biće prilika da se podsjetimo da znatiželja i istraživanje nisu rezervisani samo za stručnjake u bijelim mantilima. Nauka je svuda oko nas u tehnologiji koju koristimo, hrani koju jedemo, ljekovima koje pijemo, pa i u umjetnosti i svakodnevnim navikama.

Ovo je prilika da svoje ideje i projekte podijelite s publikom iz cijele BiH, da upoznate druge radoznale umove i da postanete dio najveće mreže popularizacije nauke u Evropi.

Kako se prijaviti?  

Prijave su otvorene do 20. septembra 2025. godine.

Svi zainteresovani mogu se prijaviti jednostavno, putem obrasca na zvaničnom sajtu ili slanjem maila na: [email protected].

U jednoj noći, Bosna i Hercegovina postaće laboratorija na otvorenom. Ponesite ideju, radoznalost i osmijeh, a sve ostalo čeka vas na Evropskoj noći istraživača 2025.

Foto: PR