Ljeto se bliži kraju i previsoke temperature više nisu dovoljno dobar izgovor za izbjegavanje treninga.

Uz ove tri vrste treninga bismo vas lako mogli zainteresovati za sport i učiniti da jedva čekate naredni odlazak u teretanu. 

Osim ako imate ličnog trenera, super ekipu za vježbanje ili ste sami veoma kreativni, grupni treninzi i solo odlazak na neku od sprava u obližnjoj teretani, brzo mogu učiniti da izgubimo motivaciju ili interes za vježbanje. Vježbe koje radimo nam postanu rutina i ne osjećamo se izazvanim na dokazivanje sebi. 

 

Foto: Pexels.com

Krenut ćemo od najintenzivnijeg ka sporijem tempu. Zbog intenzivnosti svake od vježbi, potrebno je da trening odaberete u skladu sa svojim mogućnostima i potrebama te da se savjetujete s odgovornom osobom. Vježbe iz nastavka ne radite samostalno bez prethodno stečenog znanja.

 

Foto: Pexels.com

CrossFit 

Odlična je opcija za početnike koji žele učiti o različitim oblicima treniranja i promijeniti svoje navike. Osim toga ova vrsta treninga je dobar izbor ako ste već duži vremenski period aktivni ali vam rutina treniranja postaje manje zanimljiva i želite nove izazove.  

CrossFit je spoj kondicionog i treninga snage koji se sastoji od pokreta visokog intenziteta. Već od prvog treninga možete očekivati mnogo skakanja, preskakanja, dizanja tegova i vježbi u kojim koristite težinu vlastitog tijela. 

Foto: Pexels.com

Kickbox

Rekreativni kickbox je sport kojeg su u posljednjih nekoliko godina proslavili svjetski poznati modeli i glumice. Dobra je opcija za osobe koje ne žele iz dana u dan raditi iste vježbe i ponavljati trening. Sigurno je da će svaki trening biti bar malo drugačiji i nepredvidiv. Zbog svoje intenzivnosti preporučuje se osobama koje žele doći do zategnute figure i odlične kondicije bez da provode sate u teretani ponavljajući iste vježbe.

Foto: Pexels.com

Pilates

Za kraj smo ostavili najelegantnije. Znamo da vam je prva asocijacija na pilates Los Angeles, svaki drugi film koji ste gledali i da vam često nije bilo jasno šta se dešava na tim spravama i kako ležanjem možemo postići bilo šta? 

U fokusu ima balans, jačanje mišića i fleksibilnost. Često se povezuje s yogom, ali iako ima drugačiji tempo od prethodnih, pilates također možemo ubrojati u intenzivnije treninge. Vježbe se izvode sporije i mogu im se prilagoditi i početnik i neko ko trenira godinama. Osim fizičkog napora osjećat ćete i mentalni mir zbog činjenice da ste u momentu izvođenja vježbi primorani fokusirati se samo na taj trenutak.

 

Foto: Pexels.com

***
Naslovna fotografija: @form

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com