Adekvatna njega kože lica pomoći će kod stvaranja svježeg i mladolikog izgleda. Zbog toga je vrlo bitno kreirati personaliziranu skincare rutinu.

Stoga, kako bismo na pravi način otkrili kako kreirati vlastitu skincare rutinu potrebno je da slijedimo određene korake. Naime, prvi korak do zdravog izgleda kože je taj da promatrate svoje lice, te otkrijete svoj tip kože. To možete jednostavno prateći svakodnevno ponašanje kože na različitim vremenskim uvjetima ili uz pregled dermatologa.

Ako ste već ranije otkrili svoj tip kože kroz našu rubriku Ljepota podijelit ćemo vam kako na pravi način kreirati personaliziranu skincare rutinu koja će odgovarati upravo vama, a ovog puta tema našeg razgovora bit će njega suhe kože.

Foto: unsplash.com

Pronađite čistač za kožu s nježnim sastojcima

Agresivni čistači mogu negativno utjecati na našu kožu te ju dodatno isušiti, stoga je vrlo bitno kod kupnje proizvoda da birate one koji imaju kvalitetne i provjerene sastojke. U tom slučaju ključnu ulogu imaju hidratantni čistači koji će nježno ukloniti nečistoće, te učiniti da naša koža nakon čišćenja bude nježna na dodir.

Ne preskačite eksfolijaciju

Drugi korak skincare rutine suhe kože je da odradite piling, odnosno uklonite sve mrtve stanice. Piling odnosno eksfolijaciju potrebno je da činite dva do tri puta tjedno kako ne bi uzrokovali iritaciju kože, te uništili zaštitnu barijeru. 

Serum za hidrataciju

Kako biste dodatno nahranili kožu, posebice tijekom hladnijih dana u svoju svakodnevnu rutinu uvrstite serum za hidrataciju. Serumi mogu pomoći pri smanjenju bora, te ublažavanju hiperpigmentacije od sunca ili akni.

Foto: unsplash.com

Hidratizirajuća krema

Kao završni korak noćne njege koristite kremu koja će hidratizirati suhu kožu te pružiti joj odgovarajuću njegu tijekom večeri. Kako biste dodatno aktivirali mišiće lica kremu nanesite lagano masirajući jagodicama prstiju kako biste dodatno učvrstili kožu te smanjili bore. 

Krema sa zaštitnim faktorom

Kod jutarnje rutinu kao završni korak ipak odaberite kremu sa zaštitnim faktorom. Naime, SPF je ključan faktor kod očuvanja zdravog i mladolikog izgleda kože, te je veoma bitan za sprječavanje nastanka melanoma.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by thuy lam (@beauthuy)

* * *
Naslovna fotografija: @skincarestandard

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com