TEKST: Emina Smaka

DATUM OBJAVE: 28.4.2022.

Jedna od najatraktivnijih tema o kojoj se govori posljednjih dana je festival fotografije čija je osnivačica poznata bh. fotografkinja Aida Redžepagić.


Aida je naš uvijek rado viđen gost, čiji rad pratimo od samog početka, a i razgovara s njom je uvijek zabavan i inspirativan. Ovaj put s nama je govorila o jednom sasvim drugačijem projektu, koji se naravno veže uz njenu profesiju - fotografiju. Riječ je o Sarajevo Photography Festivalu koji je veliko osvježenje na kulturnoj sceni Bosne i Hercegovine, te sigurno vjetar u leđa mladim fotografima koji će na ovaj način imati priliku predstaviti svoje radove, te osjetiti moć zajednice. Zaista je i samo učešće na ovom festivalu nešto što ne trebate propustiti ako je fotografija vaše polje zanimanja. 

 



Festival je internacionalnog karaktera, a kako nam je Aida rekla po posljednjim ažuriranjima, prijave stižu iz čak 20 zemalja. Aidi je ovo jamstvo da je ovaj projekat važan kako fotografima u BiH, tako i onim širom svijeta. Interesovanje javnosti za ovaj festival je pokazatelj da u Sarajevu, da u BiH, ima želje za dešavanjima kulturnog i edukacijskog karaktera, te se nadamo da ovo nije kraj kako ne za kreativnu Aidu, tako ne i za druge projekte čije ideje se negdje upravo sad kuhaju. Aidu smo pitali sve što bi i vi sami željeli znati, a njene odgovore pogledajte u nastavku. 

 

Kada se i zašto se javila potreba za realizacijom projekta Sarajevo Photography Festival? 


Sarajevo je prije nekoliko godina imalo fantastičan festival fotografije koji je napravio neke divne priče, ali se na žalost ugasio i već pet godina nije postojala nikakva ozbiljnija slična manifestacija u cijeloj Bosni i Hercegovini. Prije nekoliko godina sam shvatila da ne želim sjediti i čekati da se nešto desi nego da moram uzeti stvari u svoje ruke ako želim vidjeti neku promjenu. Isprva sam mislila napraviti nešto manjih razmjera pa polako širiti priču, međutim, kao kreativka, bilo mi je teško zaustaviti ideje koje su se neprestano nizale. Osim toga, naišla sam na divan entuzijazam i podršku ideje i tako se rodio Sarajevo Photography Festival.  

 


Šta za vas kao fotografkinju predstavlja organizacija ovako velikog projekta, i kako ste se snašli u toj ulozi?


Tog dijela sam se najviše bojala. Mislila sam da će mi administrativni dio posla i birokracija ugasiti želju na samom početku. Moram naglasiti-proces registracije nije ni malo jednostavan. Cijela dva mjeseca je naš mali tim neumorno stajao u redovima i na šalterima sa gomilom papirologije koju je trebalo riješiti prije početka. Nizati ideju za idejom je divno, ali vas onda zaustavi realnost kada shvatite da su za sve to potrebna sredstva pomoću kojih biste realizovali te ideje.

Taj dio posla je malo manje zabavan ali mene sve vrijeme vodi motivacija da ostavljamo nešto iza sebe, da pravimo festival koji ima veliku vrijednost za ovaj grad i državu, da festival pomaže razvoju fotografske scene, omogućava talentovanim fotografima platformu za promociju njihovog rada, pruža mogućnost da osvoje vrijedne nagrade, uvežu se sa drugim fotografima iz regiona, naprave neke nove kolaboracije, čuju inspirativna predavanja… Svaki dan, kada osjetim umor nakon 15 sati neprestanog rada, ponovim ove stvari sebi iznova i napunim se nekom neopisivom energijom koja me tjera dalje. 

 



Kako biste ocijenili fotografsku scenu u BiH, te šta smatrate da čini dobrog fotografa/fotografkinju? 


Mislim da fotografska scena u BiH ima ogroman potencijal, ali i da je malo uspavana trenutno. Vrijeme je da je razdrmamo. Jako je važno pružiti kvalitetne izložbe i edukacije fotografima i fotografkinjama kako bi rasli i širili svoje vidike, kako bi im se otvorile neke nove mogućnosti. Dobrog fotografa i fotografkinju čini sposobnost da prepozna i traga za kvalitetnom i dobrom fotografijom, a ne samo estetski lijepim prizorom. 
 

Sve naše čitatelje ali i one koji se žele prijaviti na festival sigurno interesuje biranje pobjednika. Da li je riječ o jednom pobjedniku iz svake kategorije? Možete li nam objasniti detaljnije? 


Takmičenje je podijeljeno u 8 zasebnih kategorija: modna fotografija, dokumentarna, life, wedding, fotografija mobilnim telefonom, kreativna fotografija, pejzaž/urbani pejzaž i portret. Detaljni opis svake od kategorija možete pronaći na našoj web stranici. Svaku od kategorija ocjenjuje stručni žiri i izabire prva tri mjesta u svakoj od kategorija. 

To znači da postoje ukupno 24 nagrađena mjesta. Osim toga proglašavamo i ukupnog pobjednika takmičenja koji osvaja Grand Prix. 



Foto: Sarajevo Photography Festival
 

Da li će novčanu nagradu odnijeti samo 1 pobjednik? 

Nagrade osvajaju pobjednici prvih mjesta i Grand Prix pobjednik. Drugo i treće mjesto dobivaju certifikat o osvojenom mjestu. 

Novčana nagrada za Grand Prix pobjednika je 5 000KM, a nagrade za prva mjesta u 8 kategorija su vrijedne sponzorske nagrade i novčane nagrade u vrijednosti od 1000KM. 

Ukupni nagradni fond festivala je 14 000KM. 

Jako smo zahvalni društveno odgovornim kompanijama i organizacijama koje su podržale Sarajevo Photography Festival jer bez njih ovo ne bi bilo moguće realizovati. U prvom redu bismo tu voljeli spomenuti ASA banku te EU u Bosni i Hercegovini koji su glavni pokrovitelji nagrada. 

Grad Sarajevo je pružio veliku podršku festivalu, kako motivacijski, jer mnogo nam je na samom početku značilo to što vjeruju u ideju koju imamo, ali i time što su nam omogućili da se festival i izložba dese na najsvečanijem mjestu u Sarajevu a to je Gradska Vijećnica. 


Foto: Sarajevo Photography Festival

 

Da li se takmičari mogu prijaviti više puta za jednu kategoriju? 


Pri jednoj aplikaciji moguće je poslati po jednu fotografiju u svaku od kategorija, osim u modnoj gdje je moguće poslati od 1 do 3 fotografije (editorijal), te dokumentarnoj gdje je neophodno poslati reportažu (od 3 do 5 fotografija). 

Da biste prijavili više fotografija u samo jednoj kategoriji, naprimjer, ukoliko želite prijaviti 3 pejzaža, možete to napraviti sa tri odvojene prijave. 

 

Foto: Sarajevo Photography Festival

 

Primijetili smo da je svaki član žirija zaslužan za određenu vrstu fotografije. Da li će svi članovi žirija učestvovati u biranju pobjednika iz svake kategorije ili je jedan član zadužen za jednu kategoriju? 


Članovi žirija su zaista nešto na šta smo najponosniji na ovom festivalu! Čast nam je što imamo ovako velika imena i eksperte iz oblasti fotografije i vizualnih umjetnosti već na prvom izdanju. 

Svako od njih predsjedava u svojoj kategoriji i glas predsjedavajućeg u modnoj kategoriji je do 10 bodova, dok je u drugim kategorijama do 5 bodova. Na taj način-ekspert iz oblasti modne fotografije donosi glavnu odluku u svojoj kategoriji, ali sa nešto manjim brojem bodova ipak ocjenjuje i druge kategorije. 

 



Osim toga, želimo naglasiti da članovi žirija nemaju pristup imenima nego samo fotografijama, tek nakon što se završi proces glasanja mogu vidjeti kome su dali svoje bodove. 

Na ovaj način osiguravamo glasanje za najbolju fotografiju a ne nužno najboljeg fotografa. Time se daje prilika mladim talentovanim fotografima koji još uvijek nemaju dovoljno bogat portfolio da se podjednako istaknu ukoliko se jave na takmičenje sa kvalitetnim fotografijama.  
 

Šta biste preporučili onima koji se još uvijek dvoume oko prijave? 


Nemojte da vas prepadne broj prijava ili ozbiljnost žirija, vjerujte u svoj talenat, pokušajte. Sami ulazak u finale takmičenja također nudi mnogo! Fotografije svih finalista (top 8 u svakoj kategoriji) će biti izložene u sarajevskoj Vijećnici, a nakon toga će putovati po različitim gradovima u BiH. To je ogromna šansa da upotpunite svoj fotografski portfolio. 
 

Da li će festival imati još neke aktivnosti osim takmičenja i izložbe? 


Festival će trajati od 13.5. do 15.5. i ugostit će mnogobrojne vrhunske radionice i predavanja. Iskoristit ćemo ovu priliku da ekskluzivno najavimo neke od predavača. Paul Lowe, jedan od najznačajnijih dokumentarnih fotografa današnjice, koji je fotografisao oslobađanje Nelsona Mendele, pad Berlinskog zida, rat u bivšoj Jugoslaviji, glad u Africi te rat u Palestini, će održati predavanje pod nazivom ”A Life in Pictures”. 

 



Franjo Matković i Senja Vild, fantastični duo iz Hrvatske čije su se fotografije našle na naslovnicama svih relevantnih magazina u regionu će držati predavanje pod nazivom ”Četiri oka i Moda”. 
 

 



Ovo je samo mali dio bogatog programa kojeg ćemo objaviti u narednim danima stoga rezervišite vikend od 13. do 15. maja. 

* * * 
Naslovna fotografija: @sarajevophotographyfestival

Grafički dizajn: Ana Lukenda


Bonjour

Mama.

TEKST: Ilda Lihić-Isović

Mama. Mama.

Prvi put se desilo da u naslovu nemamo cijelu rečenicu.

Mama.

Samo jedna riječ, ali ta jedna riječ nosi možda i više od bilo koje koju smo do sada napisali.

Kada smo pokušali pronaći pravu rečenicu, nijedna nije bila dovoljna jer neke stvari ne stanu u objašnjenje. 
 

mama-nakit-zlatarna-celje-201-bonjour-ba
zlatarna_celje_sarajevo_bih_bonjour_ba_03

One žive u sitnicama.

U glasu koji nas smiri. 

U zagrljaju prije spavanja. 

U „jesi ponijela jaknu?" 

U običnim danima koji kasnije postanu najvažnije uspomene.

A neke stvari žive u dodiru.

U trenutku kada nas ona pomazi po obrazu i osjetimo njen prsten kako lagano klizi niz kožu.

U onom djetinjstvu kada nas je grlila i mi smo se igrali njenim lančićom, vrtjeli ga među prstima, znajući napamet svaku kariku.

U danu kada smo izgubili njenu omiljenu naušnicu u igri, a ona se nije naljutila.

Mama…  
 

mama-nakit-zlatarna-celje-205-bonjour-ba

mama-nakit-zlatarna-celje-5-bonjour-ba

Zlatarna Celje grafike 07

Možda baš zato neke emocije nosimo najbliže sebi. 

Kroz poznati dodir prstena. 

Ogrlicu koju uvijek biramo bez razmišljanja. 

Detalje koji s vremenom postanu mnogo više od nakita. 

Baš onakvog kakav godinama pronalazimo u Zlatarna Celje kolekcijama i vežemo za važne uspomene.

Možda smo zato i željeli ovu priču ispričati kako se ljubav najčešće pamti… nježno i tiho.


Sve što kasnije počnemo razumijevati  
 

Almu Dizdarević Sarhan upoznali smo kroz jednu potpuno drugačiju, ali jednako nježnu ulogu dok je s posebnom pažnjom kreirala radionicu u dječjoj igraonici. 

I upravo tada nam je postalo jasno koliko prirodno balansira između svih svojih svjetova. 

Alma je istovremeno mama, model i osoba koja okuplja djecu, kreativnost i toplinu u isti prostor, bez potrebe da bilo šta djeluje savršeno ili unaprijed isplanirano. Zato smo znali da će se njih troje sjajno snaći i pred kamerama. 

Pokazali su nam da sa djecom stvari rijetko idu potpuno po planu, ali da upravo u tim spontanim momentima nastanu fotografije i uspomene koje ostanu najljepše i iskrene.
 

mama-nakit-zlatarna-celje-bonjour-ba-11

U razgovoru s Almom, između rečenica o djeci, svakodnevici i majčinstvu, najviše su ostali oni mali momenti.

“Volim kad pravimo palačinke.”

“Dođi sa mnom, mama .”

Mama , baš ti je lijepa slika.”

Tako izgleda ljubav dok traje. Kroz stvari koje djeluju obično sve dok jednog dana ne postanu uspomena.


zlatarna_celje_sarajevo_bih_bonjour_ba_02


Alma danas sebe opisuje kao ženu koja istovremeno gradi dom, snove i sebe, i uči da i kroz haos ostane zahvalna i nježna prema sebi i životu.

I teško je ne prepoznati se barem malo u toj rečenici.

U pokušaju da budemo prisutne za sve koje volimo, a da pritom ne izgubimo dijelove sebe koje još uvijek želimo sačuvati.

Majčinstvo me naučilo koliko je teško istovremeno biti potpuno prisutan za svoju djecu, a ipak ne odustati od svojih snova i dijelova sebe koje također želim sačuvati.”
 

mama-nakit-zlatarna-celje-202-bonjour-ba


Porodica je razlog


Kada smo je pitale kada je prvi put osjetila da razumije svoju mamu, odgovor je došao odmah.

“Definitivno onda kada sam i sama postala majka .”

Više kao tiho prepoznavanje i onaj trenutak kada počnemo govoriti iste rečenice. 

Brinuti na isti način i nositi istu nježnost.
 

zlatarna_celje_kolekcija_mama_bonjour_ba_1-1

Zlatarna Celje grafike 11

“Porodica je razlog, a vjera stub svega.”

Rečenica njene mame koju i danas nosi kao unutrašnji glas kojem se vraća kada život postane preglasan.

Postoje stvari koje se ne nauče kroz objašnjenje. Samo ih jednog dana prepoznamo u sebi i to u načinu na koji volimo.

Gradimo dom i pokušavamo sve držati na okupu čak i kada smo umorne.
 

zlatarna_celje_kolekcija_mama_bonjour_ba_12
 


Ljubav izgleda ovako


“Volim kad idemo na planinu.”

“Kad idemo na kampovanje.”

“Volim te puno.”

Djeca nikada ne opisuju ljubav komplikovano.

Uvijek je svedu na ono najvažnije.

Na vrijeme.

Prisustvo.

Palačinke.

Još jednu priču prije spavanja.

Ti trenuci ostanu najduže i to ne oni savršeni, nego oni stvarni.

Oni u kojima se smijemo usred haosa ili u kojima se grlimo dok pokušavamo završiti još deset stvari odjednom.

I oni u kojima, sasvim slučajno, nastanu uspomene kojih ćemo se sjećati cijeli život.


zlatarna_celje_kolekcija_mama_bonjour_ba_2
zlatarna_celje_sarajevo_bih_bonjour_ba_04


Ono što ostaje uz nas


Almin najdraži komad nakita je prsten koji je njena mama naslijedila od svoje mame , a zatim ga proslijedila njoj.

“Kad ga nosim, osjećam kao da sa sobom nosim tihu snagu žena prije mene, njihov trag, ljubav i sve ono što su uspjele iznijeti kroz život.”

I upravo tu nakit prestaje biti detalj.
 

mama-nakit-zlatarna-celje-7-bonjour-ba


Postaje uspomena.

Dodir.

Navika.

Nešto što ostaje uz nas mnogo duže nego što primijetimo.

“Mislim da nakit može biti jako tih, ali moćan podsjetnik na ono ko si i šta ti je važno.”
 

zlatarna_celje_kolekcija_mama_bonjour_ba_7
zlatarna_celje_sarajevo_bih_bonjour_ba_1


Još samo pet minuta


Kada govori o najdražem dijelu dana, Alma spominje one potpuno obične kao period pred spavanje.

Kada se sve utiša, a djeca traže još jedan zagrljaj, još jednu priču i još “samo pet minuta”.
 

mama-nakit-zlatarna-celje-10-bonjour-ba


Možda upravo tada najviše shvatimo koliko ljubav zapravo izgleda jednostavno.

Mama , dođi sa mnom.”

U ovoj rečenici stala je cijela ova priča.


Ono što ostaje   
 

Nakit je oduvijek bio poveznica s mamom.

Znamo tačno koje je naušnice čuvala za posebne trenutke, koji je prsten skidala kada je pravila ručak i koji nam je lančić jednom rekla da čuva za nas, kad odrastemo.

Svi ti trenuci, oni koji se godinama kasnije vrate sami od sebe, gotovo uvijek uz sebe imaju jednu poveznicu.
 

mama-nakit-zlatarna-celje-500-bonjour-ba


Nakit koji s vremenom prestane biti predmet.

Postaje pamćenje.

Postaje žena koja ga je nosila.

Njen miris, glas i način na koji nas pogleda kada se vratimo kući.

Nakit koji jedna majka jednog dana skine sa svog vrata i stavi na naš je nastavak.
 

zlatarna_celje_sarajevo_bih_bonjour_ba_01


Nastavak nježnosti koja se prenosi dalje  
 

Komadi koje je Alma nosila dolaze iz Zlatarna Celje ponude.

Srebro


Zlato

U konačnici pravi nakit ne pamtimo samo po tome kako je izgledao, nego po onoj koja ga je nosila.

Mama
 

zlatarna_celje_kolekcija_mama_bonjour_ba_13


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!