Jedna od najatraktivnijih tema o kojoj se govori posljednjih dana je festival fotografije čija je osnivačica poznata bh. fotografkinja Aida Redžepagić.

Aida je naš uvijek rado viđen gost, čiji rad pratimo od samog početka, a i razgovara s njom je uvijek zabavan i inspirativan. Ovaj put s nama je govorila o jednom sasvim drugačijem projektu, koji se naravno veže uz njenu profesiju - fotografiju. Riječ je o Sarajevo Photography Festivalu koji je veliko osvježenje na kulturnoj sceni Bosne i Hercegovine, te sigurno vjetar u leđa mladim fotografima koji će na ovaj način imati priliku predstaviti svoje radove, te osjetiti moć zajednice. Zaista je i samo učešće na ovom festivalu nešto što ne trebate propustiti ako je fotografija vaše polje zanimanja. 

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Aida Redzepagic (@redzepagicaida)

Festival je internacionalnog karaktera, a kako nam je Aida rekla po posljednjim ažuriranjima, prijave stižu iz čak 20 zemalja. Aidi je ovo jamstvo da je ovaj projekat važan kako fotografima u BiH, tako i onim širom svijeta. Interesovanje javnosti za ovaj festival je pokazatelj da u Sarajevu, da u BiH, ima želje za dešavanjima kulturnog i edukacijskog karaktera, te se nadamo da ovo nije kraj kako ne za kreativnu Aidu, tako ne i za druge projekte čije ideje se negdje upravo sad kuhaju. Aidu smo pitali sve što bi i vi sami željeli znati, a njene odgovore pogledajte u nastavku. 

 

Kada se i zašto se javila potreba za realizacijom projekta Sarajevo Photography Festival? 

Sarajevo je prije nekoliko godina imalo fantastičan festival fotografije koji je napravio neke divne priče, ali se na žalost ugasio i već pet godina nije postojala nikakva ozbiljnija slična manifestacija u cijeloj Bosni i Hercegovini. Prije nekoliko godina sam shvatila da ne želim sjediti i čekati da se nešto desi nego da moram uzeti stvari u svoje ruke ako želim vidjeti neku promjenu. Isprva sam mislila napraviti nešto manjih razmjera pa polako širiti priču, međutim, kao kreativka, bilo mi je teško zaustaviti ideje koje su se neprestano nizale. Osim toga, naišla sam na divan entuzijazam i podršku ideje i tako se rodio Sarajevo Photography Festival.  

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Sarajevo Photography Award (@sarajevophotographyfestival)

Šta za vas kao fotografkinju predstavlja organizacija ovako velikog projekta, i kako ste se snašli u toj ulozi?

Tog dijela sam se najviše bojala. Mislila sam da će mi administrativni dio posla i birokracija ugasiti želju na samom početku. Moram naglasiti-proces registracije nije ni malo jednostavan. Cijela dva mjeseca je naš mali tim neumorno stajao u redovima i na šalterima sa gomilom papirologije koju je trebalo riješiti prije početka. Nizati ideju za idejom je divno, ali vas onda zaustavi realnost kada shvatite da su za sve to potrebna sredstva pomoću kojih biste realizovali te ideje.

Taj dio posla je malo manje zabavan ali mene sve vrijeme vodi motivacija da ostavljamo nešto iza sebe, da pravimo festival koji ima veliku vrijednost za ovaj grad i državu, da festival pomaže razvoju fotografske scene, omogućava talentovanim fotografima platformu za promociju njihovog rada, pruža mogućnost da osvoje vrijedne nagrade, uvežu se sa drugim fotografima iz regiona, naprave neke nove kolaboracije, čuju inspirativna predavanja… Svaki dan, kada osjetim umor nakon 15 sati neprestanog rada, ponovim ove stvari sebi iznova i napunim se nekom neopisivom energijom koja me tjera dalje. 

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Sarajevo Photography Award (@sarajevophotographyfestival)

Kako biste ocijenili fotografsku scenu u BiH, te šta smatrate da čini dobrog fotografa/fotografkinju? 

Mislim da fotografska scena u BiH ima ogroman potencijal, ali i da je malo uspavana trenutno. Vrijeme je da je razdrmamo. Jako je važno pružiti kvalitetne izložbe i edukacije fotografima i fotografkinjama kako bi rasli i širili svoje vidike, kako bi im se otvorile neke nove mogućnosti. Dobrog fotografa i fotografkinju čini sposobnost da prepozna i traga za kvalitetnom i dobrom fotografijom, a ne samo estetski lijepim prizorom. 
 

Sve naše čitatelje ali i one koji se žele prijaviti na festival sigurno interesuje biranje pobjednika. Da li je riječ o jednom pobjedniku iz svake kategorije? Možete li nam objasniti detaljnije? 

Takmičenje je podijeljeno u 8 zasebnih kategorija: modna fotografija, dokumentarna, life, wedding, fotografija mobilnim telefonom, kreativna fotografija, pejzaž/urbani pejzaž i portret. Detaljni opis svake od kategorija možete pronaći na našoj web stranici. Svaku od kategorija ocjenjuje stručni žiri i izabire prva tri mjesta u svakoj od kategorija. 

To znači da postoje ukupno 24 nagrađena mjesta. Osim toga proglašavamo i ukupnog pobjednika takmičenja koji osvaja Grand Prix. 

Foto: Sarajevo Photography Festival
 

Da li će novčanu nagradu odnijeti samo 1 pobjednik? 

Nagrade osvajaju pobjednici prvih mjesta i Grand Prix pobjednik. Drugo i treće mjesto dobivaju certifikat o osvojenom mjestu. 

Novčana nagrada za Grand Prix pobjednika je 5 000KM, a nagrade za prva mjesta u 8 kategorija su vrijedne sponzorske nagrade i novčane nagrade u vrijednosti od 1000KM. 

Ukupni nagradni fond festivala je 14 000KM. 

Jako smo zahvalni društveno odgovornim kompanijama i organizacijama koje su podržale Sarajevo Photography Festival jer bez njih ovo ne bi bilo moguće realizovati. U prvom redu bismo tu voljeli spomenuti ASA banku te EU u Bosni i Hercegovini koji su glavni pokrovitelji nagrada. 

Grad Sarajevo je pružio veliku podršku festivalu, kako motivacijski, jer mnogo nam je na samom početku značilo to što vjeruju u ideju koju imamo, ali i time što su nam omogućili da se festival i izložba dese na najsvečanijem mjestu u Sarajevu a to je Gradska Vijećnica. 

Foto: Sarajevo Photography Festival

 

Da li se takmičari mogu prijaviti više puta za jednu kategoriju? 

Pri jednoj aplikaciji moguće je poslati po jednu fotografiju u svaku od kategorija, osim u modnoj gdje je moguće poslati od 1 do 3 fotografije (editorijal), te dokumentarnoj gdje je neophodno poslati reportažu (od 3 do 5 fotografija). 

Da biste prijavili više fotografija u samo jednoj kategoriji, naprimjer, ukoliko želite prijaviti 3 pejzaža, možete to napraviti sa tri odvojene prijave. 

 

Foto: Sarajevo Photography Festival

 

Primijetili smo da je svaki član žirija zaslužan za određenu vrstu fotografije. Da li će svi članovi žirija učestvovati u biranju pobjednika iz svake kategorije ili je jedan član zadužen za jednu kategoriju? 

Članovi žirija su zaista nešto na šta smo najponosniji na ovom festivalu! Čast nam je što imamo ovako velika imena i eksperte iz oblasti fotografije i vizualnih umjetnosti već na prvom izdanju. 

Svako od njih predsjedava u svojoj kategoriji i glas predsjedavajućeg u modnoj kategoriji je do 10 bodova, dok je u drugim kategorijama do 5 bodova. Na taj način-ekspert iz oblasti modne fotografije donosi glavnu odluku u svojoj kategoriji, ali sa nešto manjim brojem bodova ipak ocjenjuje i druge kategorije. 

 

Osim toga, želimo naglasiti da članovi žirija nemaju pristup imenima nego samo fotografijama, tek nakon što se završi proces glasanja mogu vidjeti kome su dali svoje bodove. 

Na ovaj način osiguravamo glasanje za najbolju fotografiju a ne nužno najboljeg fotografa. Time se daje prilika mladim talentovanim fotografima koji još uvijek nemaju dovoljno bogat portfolio da se podjednako istaknu ukoliko se jave na takmičenje sa kvalitetnim fotografijama.  
 

Šta biste preporučili onima koji se još uvijek dvoume oko prijave? 

Nemojte da vas prepadne broj prijava ili ozbiljnost žirija, vjerujte u svoj talenat, pokušajte. Sami ulazak u finale takmičenja također nudi mnogo! Fotografije svih finalista (top 8 u svakoj kategoriji) će biti izložene u sarajevskoj Vijećnici, a nakon toga će putovati po različitim gradovima u BiH. To je ogromna šansa da upotpunite svoj fotografski portfolio. 
 

Da li će festival imati još neke aktivnosti osim takmičenja i izložbe? 

Festival će trajati od 13.5. do 15.5. i ugostit će mnogobrojne vrhunske radionice i predavanja. Iskoristit ćemo ovu priliku da ekskluzivno najavimo neke od predavača. Paul Lowe, jedan od najznačajnijih dokumentarnih fotografa današnjice, koji je fotografisao oslobađanje Nelsona Mendele, pad Berlinskog zida, rat u bivšoj Jugoslaviji, glad u Africi te rat u Palestini, će održati predavanje pod nazivom ”A Life in Pictures”. 

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Paul Lowe (@paullowephotography)

Franjo Matković i Senja Vild, fantastični duo iz Hrvatske čije su se fotografije našle na naslovnicama svih relevantnih magazina u regionu će držati predavanje pod nazivom ”Četiri oka i Moda”. 
 

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by matkovic & vild (@matkovicandvild)

Ovo je samo mali dio bogatog programa kojeg ćemo objaviti u narednim danima stoga rezervišite vikend od 13. do 15. maja. 

* * * 
Naslovna fotografija: @sarajevophotographyfestival
Grafički dizajn: Ana Lukenda

Trudnoća mijenja svakodnevicu brže nego što očekujemo. Prve sedmice donesu i lijepe emocije i male izazove: iznenadni umor, osjetljivost tijela ili jutra koja jednostavno ne liče na ona ranija.

Mučnine su među najčešćim razlozima zbog kojih se žene javljaju ginekologu i baš tu nastaju pitanja o tome šta je normalno, kada se zabrinuti i šta zaista pomaže. 

Upravo zato smo u Bonjour.expert serijalu razgovarali s dr. Dženitom Kurtćehajić, specijalisticom ginekologije i akušerstva, kako bismo dobili jasne i provjerene odgovore o ranim simptomima trudnoće i mučninama koje prate ovaj period.
 

Dženita Kurtćehajić, dr. spec. ginekologije i akušerstva i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala

Uz savjete o ishrani i malim jutarnjim rutinama, trudnice sve češće čuju i preporuke za prirodnu podršku na bazi standardiziranog ekstrakta đumbira, poput Antimetila.
 

Prvi signali trudnoće javljaju se ranije nego što mislite   
 

Na pitanje kada zapravo počinju prvi znakovi trudnoće, doktorica je naglasila da tijelo ponekad reagira mnogo prije nego što test pokaže dvije crtice. Kako kaže:

“Tijelo počinje da šalje prve signale trudnoće već sedmicu do dvije nakon začeća. Neke žene to mogu osjećati prije izostanka menstruacije, a neke iza. Obično su to simptomi poput osjetljivosti u grudima, učestalo mokrenje i umor, a četiri do šest nedjelja od izostanka menzesa se javljaju prve mučnine.”
 

Mučnine nisu slučajnost i evo šta ih zapravo pokreće

Kada govorimo o mučninama, odgovor nije jednostavan, ali uz stručno objašnjenje sve postaje jasnije. Dr. Dženita je izdvojila glavne razloge: “Mučnine obično nastaju zbog porasta humanog horionskog gonadotropina. To je hormon koji luči posteljica. S druge strane, estrogen i progesteron dovode do usporenog rada probavnog sistema. To je kao da zamislite da hormoni šalju tijelu signal da uspori strojeve jer se rađa novi život. Zatim nastaje mučnina.”

Objasnila je da tijelo radi ogroman posao iza kulisa, a mučnine su ponekad samo nuspojava te promjene tempa.

Doktorica otkriva šta je najbolje uzeti kao blagu pomoć kod mučnina  
 

U najpraktičnijem dijelu razgovora istaknula je rutine i male jutarnje trikove koje trudnice često usvajaju jer stvarno pomažu:

“Prije svega moram reći da je pravilna ishrana jako važna. Želudac ne smije biti ni pun ni prazan. Posebno u jutarnjim satima savjetuje se da na noćnom ormariću trudnica ima keksić ili badem i to uzeti prije nego što se ustane. S druge strane volimo preporučiti i čaj od džumbira. Međutim, sad na tržištu imamo olakšicu, Antimetil koji se može uzeti u vidu tablete da olakša mučnine.”
 

Nema mučnina? Doktorica objašnjava šta to stvarno znači

Mnoge žene brinu ako ne osjećaju mučninu uopće. Dr. Dženita je tu dilemu odmah razjasnila:

"Ukoliko nema mučnine u trudnoći, trudnice trebaju da znaju da to nije ništa opasno, ali s druge strane imamo statistike ukoliko su mučnine prisutne da je manja šansa da dođe do gubitka trudnoće. Čak do 80% je mučnina prisutna unutar prvih sedmica zato što raste taj nivo humanog horionskog gonadotropina."

Istaknula je da je odsustvo mučnine jednako normalno kao i njena prisutnost.
 

Jedan miris može promijeniti cijeli dan

Kada smo pitali dr. Dženitu šta najčešće pogoršava mučninu, vrlo konkretno je odgovorila: “Najčešće mučninu pogoršava neugodan miris kroz intenzivne parfeme, prženu hranu. Ako tome pridodamo još stres, mučnina je zatim jako intenzivna.”

 

Kada je mučnina samo faza, a kada vrijeme da reagujete?

Doktorica je posebno izdvojila trenutke kada mučnina prelazi granicu očekivanog: “Ukoliko žene imaju uredan kvalitet života, jednostavno imaju povremene mučnine, ne povraćaju pretjerano i mogu da jedu i piju, onda to nije neki veći problem.”

U razgovoru je doktorica pojasnila i kada mučnine prelaze granicu uobičajenog. Kaže da se u vrlo malom broju trudnoća javljaju izuzetno jaki oblici povraćanja, poznati kao hyperemesis gravidarum. U takvim situacijama trudnice ponekad ne mogu zadržati ni tečnost ni hranu, pa je potrebna bolnička njega kako bi se nadoknadili elektroliti i nutrijenti.

 Naglasila je da je ovaj oblik mučnina rijedak, ali je važno prepoznati ga na vrijeme.
 

Ovo mnoge trudnice rade protiv mučnina, a zapravo pogorša stanje

Kako kaže doktorica, neke reakcije trudnica nastaju iz dobre namjere, ali ne donesu olakšanje:

“Ono što ne pomaže protiv mučnine je da trudnice izbjegavaju da jedu ili da konzumiraju odjednom veće količine tečnosti i nekad koriste prenatalne vitamine sa visokom dozom željeza.”

Naglasila je da tijelo bolje reaguje na male, česte obroke i postepeni unos tečnosti.

Prve sedmice trudnoće donose najviše pitanja, ali i najviše prostora za razumijevanje vlastitog tijela. Mučnine, koliko god neugodne bile, najčešće su dio prirodnog ritma koji hormoni stvaraju u ovom periodu.
 

 

Iz odgovora dr. Dženite Kurtćehajić jasno je da rani period trudnoće postaje lakši onda kada trudnice razumiju šta se u tijelu događa i kada pronađu rutinu koja im odgovara. Nekima to znači promjenu prehrane, nekima mali jutarnji trik poput keksića prije ustajanja, a nekima prirodan oblik đumbira u Antimetilu, koji se pokazao kao blaga i praktična pomoć kod mučnina.
 

 

Važno je osluškivati svoje tijelo i dati sebi mogućnost da isprobate ono što vam može olakšati dan. Ponekad upravo takvi mali izbori naprave razliku i pretvore jutro u tren koji je mnogo nježniji i lakši za započeti.

Prirodni oblici podrške o kojima je govorila dr. Dženita Kurtćehajić

U razgovoru je doktorica spomenula da đumbir, posebno u standardiziranim oblicima, može biti blaga pomoć kod mučnina u ranoj trudnoći. Za trudnice koje žele isprobati ovu vrstu podrške, dostupna su dva oblika Antimetila, proizvoda na bazi ekstrakta đumbira, namijenjena za održavanje lakoće želuca tokom trudnoće i putovanja.

Antimetil® tablete

Oblik sa standardiziranim ekstraktom đumbira (50 mg), namijenjen odraslima, trudnicama od prvog dana trudnoće i dojiljama. Ne izaziva pospanost.*
 

Antimetil® gom tablete za žvakanje

Praktičan oblik (25 mg ekstrakta đumbira) koji se lagano otapa u ustima i može se koristiti i kada voda nije dostupna. Prikladan za djecu od 4 godine, trudnice i dojilje. *
 

*Antimetil® ne smiju uzimati osobe sa opstrukcijom žučnog voda. Osobe koje uzimaju lijekove trebaju se prije korištenja posavjetovati sa ljekarom.

 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Antimetil BiH

Bonjour.ba produkcija  
Voditeljica projekta: Semra Manjura  
Asistentica projekta: Inka Šehić  
Voditeljica: Emina Smaka  
Autorica članka: Ilda Lihić-Isović  
Foto i video: Marko Jovančić