Jedna od najatraktivnijih tema o kojoj se govori posljednjih dana je festival fotografije čija je osnivačica poznata bh. fotografkinja Aida Redžepagić.

Aida je naš uvijek rado viđen gost, čiji rad pratimo od samog početka, a i razgovara s njom je uvijek zabavan i inspirativan. Ovaj put s nama je govorila o jednom sasvim drugačijem projektu, koji se naravno veže uz njenu profesiju - fotografiju. Riječ je o Sarajevo Photography Festivalu koji je veliko osvježenje na kulturnoj sceni Bosne i Hercegovine, te sigurno vjetar u leđa mladim fotografima koji će na ovaj način imati priliku predstaviti svoje radove, te osjetiti moć zajednice. Zaista je i samo učešće na ovom festivalu nešto što ne trebate propustiti ako je fotografija vaše polje zanimanja. 

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Aida Redzepagic (@redzepagicaida)

Festival je internacionalnog karaktera, a kako nam je Aida rekla po posljednjim ažuriranjima, prijave stižu iz čak 20 zemalja. Aidi je ovo jamstvo da je ovaj projekat važan kako fotografima u BiH, tako i onim širom svijeta. Interesovanje javnosti za ovaj festival je pokazatelj da u Sarajevu, da u BiH, ima želje za dešavanjima kulturnog i edukacijskog karaktera, te se nadamo da ovo nije kraj kako ne za kreativnu Aidu, tako ne i za druge projekte čije ideje se negdje upravo sad kuhaju. Aidu smo pitali sve što bi i vi sami željeli znati, a njene odgovore pogledajte u nastavku. 

 

Kada se i zašto se javila potreba za realizacijom projekta Sarajevo Photography Festival? 

Sarajevo je prije nekoliko godina imalo fantastičan festival fotografije koji je napravio neke divne priče, ali se na žalost ugasio i već pet godina nije postojala nikakva ozbiljnija slična manifestacija u cijeloj Bosni i Hercegovini. Prije nekoliko godina sam shvatila da ne želim sjediti i čekati da se nešto desi nego da moram uzeti stvari u svoje ruke ako želim vidjeti neku promjenu. Isprva sam mislila napraviti nešto manjih razmjera pa polako širiti priču, međutim, kao kreativka, bilo mi je teško zaustaviti ideje koje su se neprestano nizale. Osim toga, naišla sam na divan entuzijazam i podršku ideje i tako se rodio Sarajevo Photography Festival.  

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Sarajevo Photography Award (@sarajevophotographyfestival)

Šta za vas kao fotografkinju predstavlja organizacija ovako velikog projekta, i kako ste se snašli u toj ulozi?

Tog dijela sam se najviše bojala. Mislila sam da će mi administrativni dio posla i birokracija ugasiti želju na samom početku. Moram naglasiti-proces registracije nije ni malo jednostavan. Cijela dva mjeseca je naš mali tim neumorno stajao u redovima i na šalterima sa gomilom papirologije koju je trebalo riješiti prije početka. Nizati ideju za idejom je divno, ali vas onda zaustavi realnost kada shvatite da su za sve to potrebna sredstva pomoću kojih biste realizovali te ideje.

Taj dio posla je malo manje zabavan ali mene sve vrijeme vodi motivacija da ostavljamo nešto iza sebe, da pravimo festival koji ima veliku vrijednost za ovaj grad i državu, da festival pomaže razvoju fotografske scene, omogućava talentovanim fotografima platformu za promociju njihovog rada, pruža mogućnost da osvoje vrijedne nagrade, uvežu se sa drugim fotografima iz regiona, naprave neke nove kolaboracije, čuju inspirativna predavanja… Svaki dan, kada osjetim umor nakon 15 sati neprestanog rada, ponovim ove stvari sebi iznova i napunim se nekom neopisivom energijom koja me tjera dalje. 

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Sarajevo Photography Award (@sarajevophotographyfestival)

Kako biste ocijenili fotografsku scenu u BiH, te šta smatrate da čini dobrog fotografa/fotografkinju? 

Mislim da fotografska scena u BiH ima ogroman potencijal, ali i da je malo uspavana trenutno. Vrijeme je da je razdrmamo. Jako je važno pružiti kvalitetne izložbe i edukacije fotografima i fotografkinjama kako bi rasli i širili svoje vidike, kako bi im se otvorile neke nove mogućnosti. Dobrog fotografa i fotografkinju čini sposobnost da prepozna i traga za kvalitetnom i dobrom fotografijom, a ne samo estetski lijepim prizorom. 
 

Sve naše čitatelje ali i one koji se žele prijaviti na festival sigurno interesuje biranje pobjednika. Da li je riječ o jednom pobjedniku iz svake kategorije? Možete li nam objasniti detaljnije? 

Takmičenje je podijeljeno u 8 zasebnih kategorija: modna fotografija, dokumentarna, life, wedding, fotografija mobilnim telefonom, kreativna fotografija, pejzaž/urbani pejzaž i portret. Detaljni opis svake od kategorija možete pronaći na našoj web stranici. Svaku od kategorija ocjenjuje stručni žiri i izabire prva tri mjesta u svakoj od kategorija. 

To znači da postoje ukupno 24 nagrađena mjesta. Osim toga proglašavamo i ukupnog pobjednika takmičenja koji osvaja Grand Prix. 

Foto: Sarajevo Photography Festival
 

Da li će novčanu nagradu odnijeti samo 1 pobjednik? 

Nagrade osvajaju pobjednici prvih mjesta i Grand Prix pobjednik. Drugo i treće mjesto dobivaju certifikat o osvojenom mjestu. 

Novčana nagrada za Grand Prix pobjednika je 5 000KM, a nagrade za prva mjesta u 8 kategorija su vrijedne sponzorske nagrade i novčane nagrade u vrijednosti od 1000KM. 

Ukupni nagradni fond festivala je 14 000KM. 

Jako smo zahvalni društveno odgovornim kompanijama i organizacijama koje su podržale Sarajevo Photography Festival jer bez njih ovo ne bi bilo moguće realizovati. U prvom redu bismo tu voljeli spomenuti ASA banku te EU u Bosni i Hercegovini koji su glavni pokrovitelji nagrada. 

Grad Sarajevo je pružio veliku podršku festivalu, kako motivacijski, jer mnogo nam je na samom početku značilo to što vjeruju u ideju koju imamo, ali i time što su nam omogućili da se festival i izložba dese na najsvečanijem mjestu u Sarajevu a to je Gradska Vijećnica. 

Foto: Sarajevo Photography Festival

 

Da li se takmičari mogu prijaviti više puta za jednu kategoriju? 

Pri jednoj aplikaciji moguće je poslati po jednu fotografiju u svaku od kategorija, osim u modnoj gdje je moguće poslati od 1 do 3 fotografije (editorijal), te dokumentarnoj gdje je neophodno poslati reportažu (od 3 do 5 fotografija). 

Da biste prijavili više fotografija u samo jednoj kategoriji, naprimjer, ukoliko želite prijaviti 3 pejzaža, možete to napraviti sa tri odvojene prijave. 

 

Foto: Sarajevo Photography Festival

 

Primijetili smo da je svaki član žirija zaslužan za određenu vrstu fotografije. Da li će svi članovi žirija učestvovati u biranju pobjednika iz svake kategorije ili je jedan član zadužen za jednu kategoriju? 

Članovi žirija su zaista nešto na šta smo najponosniji na ovom festivalu! Čast nam je što imamo ovako velika imena i eksperte iz oblasti fotografije i vizualnih umjetnosti već na prvom izdanju. 

Svako od njih predsjedava u svojoj kategoriji i glas predsjedavajućeg u modnoj kategoriji je do 10 bodova, dok je u drugim kategorijama do 5 bodova. Na taj način-ekspert iz oblasti modne fotografije donosi glavnu odluku u svojoj kategoriji, ali sa nešto manjim brojem bodova ipak ocjenjuje i druge kategorije. 

 

Osim toga, želimo naglasiti da članovi žirija nemaju pristup imenima nego samo fotografijama, tek nakon što se završi proces glasanja mogu vidjeti kome su dali svoje bodove. 

Na ovaj način osiguravamo glasanje za najbolju fotografiju a ne nužno najboljeg fotografa. Time se daje prilika mladim talentovanim fotografima koji još uvijek nemaju dovoljno bogat portfolio da se podjednako istaknu ukoliko se jave na takmičenje sa kvalitetnim fotografijama.  
 

Šta biste preporučili onima koji se još uvijek dvoume oko prijave? 

Nemojte da vas prepadne broj prijava ili ozbiljnost žirija, vjerujte u svoj talenat, pokušajte. Sami ulazak u finale takmičenja također nudi mnogo! Fotografije svih finalista (top 8 u svakoj kategoriji) će biti izložene u sarajevskoj Vijećnici, a nakon toga će putovati po različitim gradovima u BiH. To je ogromna šansa da upotpunite svoj fotografski portfolio. 
 

Da li će festival imati još neke aktivnosti osim takmičenja i izložbe? 

Festival će trajati od 13.5. do 15.5. i ugostit će mnogobrojne vrhunske radionice i predavanja. Iskoristit ćemo ovu priliku da ekskluzivno najavimo neke od predavača. Paul Lowe, jedan od najznačajnijih dokumentarnih fotografa današnjice, koji je fotografisao oslobađanje Nelsona Mendele, pad Berlinskog zida, rat u bivšoj Jugoslaviji, glad u Africi te rat u Palestini, će održati predavanje pod nazivom ”A Life in Pictures”. 

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Paul Lowe (@paullowephotography)

Franjo Matković i Senja Vild, fantastični duo iz Hrvatske čije su se fotografije našle na naslovnicama svih relevantnih magazina u regionu će držati predavanje pod nazivom ”Četiri oka i Moda”. 
 

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by matkovic & vild (@matkovicandvild)

Ovo je samo mali dio bogatog programa kojeg ćemo objaviti u narednim danima stoga rezervišite vikend od 13. do 15. maja. 

* * * 
Naslovna fotografija: @sarajevophotographyfestival
Grafički dizajn: Ana Lukenda

Nakon ljeta koža može izgledati drugačije nego što smo navikle. Ten je manje ujednačen, fine linije izraženije, a ni omiljena hidratantna krema ponekad ne daje osjećaj svježine koji očekujemo.

Šta se zapravo događa s kožom nakon dugotrajnog izlaganja suncu i kada ima smisla razmotriti profesionalne tretmane?

Odgovore na ova pitanja donosi dr. Maja Kepeska iz Očne klinike Apolon, specijalistkinja oftalmologije s dugogodišnjim iskustvom u minimalno invazivnoj estetskoj medicini i edukatorica za anti-age procedure.  
 

dr. Maja Kepeska iz Očne klinike Apolon, specijalistkinja oftalmologije  
 

U stručnom razgovoru pojašnjava šta je biorevitalizacija, kako se razlikuje od filera i botoksa te šta je važno znati prije odluke o tretmanu.  
 

Nakon ljeta mnoge žene primijete da im koža izgleda umornije, suše ili bez sjaja. Šta sunce, more i visoke temperature najčešće ostave na koži?  
 

dr. Maja Kepeska: Ljeto je period kada je naša koža izložena brojnim spoljašnjim uticajima. UV zračenje, visoke temperature, morska so, ali i boravak u klimatizovanim prostorijama mogu narušiti njenu prirodnu zaštitnu barijeru i doprinijeti gubitku vlažnosti.

Ono što najčešće primjećujemo nakon ljeta jeste dehidrirana koža, izraženije fine linije, neujednačen ten i pojava pigmentacija. Dugoročno, UV zračenje ubrzava razgradnju kolagena i elastina, što dovodi do gubitka čvrstine i elastičnosti.

Zato jesen smatram odličnim periodom da se posvetimo regeneraciji kože i tretmanima koji će joj vratiti svježinu i kvalitet.
 

Foto: @olivvintage  

 

Zašto hidratantne kreme i kućna njega ponekad nisu dovoljni da se koža vrati u formu?  
 

dr. Maja Kepeska: Kvalitetna kućna njega je osnova zdrave kože i nešto što uvijek preporučujem svojim pacijentkinjama. Međutim, važno je razumjeti da kreme prvenstveno djeluju na površinske slojeve kože, dok se određene promjene povezane sa starenjem i fotostarenjem odvijaju dublje, u dermisu.

Kako starimo, smanjuje se količina hijaluronske kiseline, a proizvodnja kolagena postaje sporija. U takvim situacijama profesionalni tretmani mogu biti odlična dopuna svakodnevnoj njezi.

Moj pristup estetskoj medicini uvijek je isti – ne želimo mijenjati lice, već poboljšati kvalitet kože i sačuvati njenu prirodnu ljepotu.
 

Foto: unsplash.com  
 

Biorevitalizacija se sve češće spominje kao trend u estetskoj medicini. Šta ona tačno znači i po čemu se razlikuje od filera ili botoksa?    
 

dr. Maja Kepeska: Biorevitalizacija je jedan od tretmana koje posebno volim upravo zbog prirodnog efekta koji pruža. Njen osnovni cilj nije promjena kontura ili volumena lica, već poboljšanje hidratacije, teksture i ukupnog kvaliteta kože.

Za razliku od hijaluronskih filera, kojima nadoknađujemo izgubljeni volumen ili oblikujemo određene regije, biorevitalizacijom nastojimo poboljšati stanje same kože. Botoks, s druge strane, djeluje na mišićnu aktivnost i na taj način ublažava mimičke bore.

U svojoj praksi koristim i savremene skinboostere, među kojima posebno mjesto zauzima Revigen, preparat namijenjen poboljšanju hidratacije, elastičnosti i izgleda kože.

Danas je u estetskoj medicini sve izraženiji trend prirodnog, njegovanog izgleda. Pacijentkinje ne žele da izgledaju drugačije, već svježije, odmornije i zadovoljnije svojom kožom.
 

Foto: dupephotos.com  

 

O kakvom tretmanu se radi i šta ga izdvaja?    
 

Revigen je savremeni skinbooster koji kombinuje intenzivnu hidrataciju sa biostimulativnim djelovanjem na kožu.

Ono što ga izdvaja jeste posebno formulisana hijaluronska kiselina, blago umrežena kako bi se produžilo njeno zadržavanje u tkivu, uz očuvanje prirodne mekoće i pokretljivosti kože.

Pored hidratacije, njegova formulacija je osmišljena da podstakne aktivnost fibroblasta, ćelija odgovornih za proizvodnju kolagena i elastina, koji su ključni za čvrstinu i elastičnost kože.

Pacijentkinjama uvijek objašnjavam da cilj ovakvog tretmana nije promjena izgleda lica, već poboljšanje kvaliteta same kože. Želimo svježiji ten, bolju hidrataciju, jedriju kožu i prirodan sjaj, bez prenaglašenog volumena.

Kao edukator za Revigen, posebno ističem važnost pravilnog odabira pacijenata, poznavanja anatomije i individualnog pristupa, jer je upravo to osnova lijepog i prirodnog estetskog rezultata.
 

Foto: unsplash.com  

 

Koje promjene pacijenti najčešće primijete nakon tretmana i koliko brzo?  
 

Prve promjene koje pacijentkinje žele da vide jesu bolja hidratacija, svježiji izgled i prirodan sjaj kože, odnosno ono što često nazivamo glow efektom.

U zavisnosti od individualne reakcije kože, određeno poboljšanje može biti vidljivo relativno brzo, dok se promjene u teksturi i elastičnosti obično procjenjuju tokom narednih sedmica.

Koža može djelovati jedrije, mekše i ujednačenije, a fine linije nastale usljed dehidratacije mogu postati manje izražene. Kod pojedinih pacijentkinja može se primijetiti i poboljšanje izgleda pora.

Ono što uvijek naglašavam jeste da rezultati zavise od početnog stanja kože, životnih navika i pravilno odabranog protokola tretmana.
 

Koja područja se mogu tretirati?  
 

Najčešće tretiramo lice, posebno obraze i regije na kojima su izraženi znaci dehidratacije i gubitka elastičnosti.

Posebnu pažnju posvećujemo području oko očiju i oko usana, jer je tu koža tanja i često se među prvima pojavljuju fine linije. Izbor preparata i tehnike u ovim osjetljivim regijama mora biti posebno pažljiv i u skladu sa indikacijama konkretnog proizvoda.

Pored lica, određeni preparati za biorevitalizaciju mogu se koristiti i za vrat, dekolte i šake, odnosno regije koje često otkrivaju znakove starenja.

Uvijek insistiram na individualnom pristupu, jer ne postoji univerzalan tretman koji odgovara svakoj koži.
 

Foto: unsplash.com  

 

Kako izgleda sam tretman, koliko traje oporavak i koliko tretmana preporučujete?  
 

Sam tretman je relativno brz i najčešće traje oko 20 do 30 minuta, u zavisnosti od regije koju tretiramo i odabranog protokola.

Preparat se aplikuje pažljivo odabranom tehnikom, a po potrebi se prethodno koristi lokalni anestetik kako bi procedura bila što prijatnija.

Nakon tretmana mogu se pojaviti blago crvenilo, otok, sitne papule ili modrice na mjestima aplikacije, koji se najčešće povlače tokom narednih dana.

Broj tretmana zavisi od vrste preparata, starosti i kvaliteta kože, kao i od rezultata koje želimo postići. Nekada je dovoljan pojedinačni tretman za osvježenje, dok je za dugoročniji efekat potrebno više aplikacija prema preporučenom protokolu.

Važno mi je da svaka pacijentkinja prije procedure zna šta realno može očekivati.
 

Kome biste preporučili  ovaj tretman i postoji li idealna dob za početak?  
 

Ne vjerujem da postoji univerzalna dob kada treba početi sa estetskim tretmanima. Mnogo je važnije stanje kože nego broj godina.

Kod mlađih pacijentkinja fokus može biti na hidrataciji i prevenciji, dok kod zrelije kože više pažnje posvećujemo elastičnosti, teksturi i ublažavanju vidljivih znakova starenja.

Biorevitalizacija može biti dobar izbor za osobe koje primjećuju da im je koža izgubila svježinu, djeluje dehidrirano ili umorno, a ne žele promjenu prirodnih crta lica.
 

Foto: @josiliza

Ipak, nije svaki tretman za svakoga. Prije svake procedure neophodno je procijeniti stanje kože, zdravstvenu anamnezu i eventualne kontraindikacije.

Estetska medicina za mene nije pitanje godina, već individualnih potreba i pravilnog odabira tretmana.

Koji bi bio vaš savjet ženama koje žele dugoročno sačuvati kvalitetu kože?  
 

Moj prvi savjet uvijek je da ne čekaju da se pojave izraženi znakovi starenja kako bi počele voditi računa o svojoj koži.

Svakodnevna zaštita od sunca, kvalitetna hidratacija, pravilna njega, dovoljno sna i zdrave životne navike predstavljaju osnovu dugoročnog očuvanja njenog kvaliteta.

Estetski tretmani mogu biti odlična dopuna, ali nikada zamjena za te navike.

Također, smatram da je veoma važno sačuvati mjeru. Danas imamo veliki broj mogućnosti u estetskoj medicini, ali to ne znači da svakoj osobi treba svaki tretman.

Tokom godina rada naučila sam da su najljepši rezultati upravo oni koji poštuju individualnost lica.

Moj cilj nije da žene izgledaju mlađe po svaku cijenu, već da u svakoj životnoj dobi izgledaju njegovano, svježe i kao najbolja verzija sebe.

Na kraju, najvažnije je znati da biorevitalizacija i fileri imaju različite namjene, a izbor tretmana zavisi od stanja kože i rezultata koji želite postići.

Ako razmišljate o biorevitalizaciji, prvi korak je konsultacija sa stručnjakom koji će procijeniti potrebe vaše kože, objasniti mogućnosti i pomoći vam da donesete informisanu odluku. Jer svježiji i njegovaniji izgled ne mora podrazumijevati promjenu crta lica. 
 

Foto: PR