TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 28.4.2022.
Jedna od najatraktivnijih tema o kojoj se govori posljednjih dana je festival fotografije čija je osnivačica poznata bh. fotografkinja Aida Redžepagić.
Aida je naš uvijek rado viđen gost, čiji rad pratimo od samog početka, a i razgovara s njom je uvijek zabavan i inspirativan. Ovaj put s nama je govorila o jednom sasvim drugačijem projektu, koji se naravno veže uz njenu profesiju - fotografiju. Riječ je o Sarajevo Photography Festivalu koji je veliko osvježenje na kulturnoj sceni Bosne i Hercegovine, te sigurno vjetar u leđa mladim fotografima koji će na ovaj način imati priliku predstaviti svoje radove, te osjetiti moć zajednice. Zaista je i samo učešće na ovom festivalu nešto što ne trebate propustiti ako je fotografija vaše polje zanimanja.
Festival je internacionalnog karaktera, a kako nam je Aida rekla po posljednjim ažuriranjima, prijave stižu iz čak 20 zemalja. Aidi je ovo jamstvo da je ovaj projekat važan kako fotografima u BiH, tako i onim širom svijeta. Interesovanje javnosti za ovaj festival je pokazatelj da u Sarajevu, da u BiH, ima želje za dešavanjima kulturnog i edukacijskog karaktera, te se nadamo da ovo nije kraj kako ne za kreativnu Aidu, tako ne i za druge projekte čije ideje se negdje upravo sad kuhaju. Aidu smo pitali sve što bi i vi sami željeli znati, a njene odgovore pogledajte u nastavku.
Kada se i zašto se javila potreba za realizacijom projekta Sarajevo Photography Festival?
Sarajevo je prije nekoliko godina imalo fantastičan festival fotografije koji je napravio neke divne priče, ali se na žalost ugasio i već pet godina nije postojala nikakva ozbiljnija slična manifestacija u cijeloj Bosni i Hercegovini. Prije nekoliko godina sam shvatila da ne želim sjediti i čekati da se nešto desi nego da moram uzeti stvari u svoje ruke ako želim vidjeti neku promjenu. Isprva sam mislila napraviti nešto manjih razmjera pa polako širiti priču, međutim, kao kreativka, bilo mi je teško zaustaviti ideje koje su se neprestano nizale. Osim toga, naišla sam na divan entuzijazam i podršku ideje i tako se rodio Sarajevo Photography Festival.
Šta za vas kao fotografkinju predstavlja organizacija ovako velikog projekta, i kako ste se snašli u toj ulozi?
Tog dijela sam se najviše bojala. Mislila sam da će mi administrativni dio posla i birokracija ugasiti želju na samom početku. Moram naglasiti-proces registracije nije ni malo jednostavan. Cijela dva mjeseca je naš mali tim neumorno stajao u redovima i na šalterima sa gomilom papirologije koju je trebalo riješiti prije početka. Nizati ideju za idejom je divno, ali vas onda zaustavi realnost kada shvatite da su za sve to potrebna sredstva pomoću kojih biste realizovali te ideje.
Taj dio posla je malo manje zabavan ali mene sve vrijeme vodi motivacija da ostavljamo nešto iza sebe, da pravimo festival koji ima veliku vrijednost za ovaj grad i državu, da festival pomaže razvoju fotografske scene, omogućava talentovanim fotografima platformu za promociju njihovog rada, pruža mogućnost da osvoje vrijedne nagrade, uvežu se sa drugim fotografima iz regiona, naprave neke nove kolaboracije, čuju inspirativna predavanja… Svaki dan, kada osjetim umor nakon 15 sati neprestanog rada, ponovim ove stvari sebi iznova i napunim se nekom neopisivom energijom koja me tjera dalje.
Kako biste ocijenili fotografsku scenu u BiH, te šta smatrate da čini dobrog fotografa/fotografkinju?
Mislim da fotografska scena u BiH ima ogroman potencijal, ali i da je malo uspavana trenutno. Vrijeme je da je razdrmamo. Jako je važno pružiti kvalitetne izložbe i edukacije fotografima i fotografkinjama kako bi rasli i širili svoje vidike, kako bi im se otvorile neke nove mogućnosti. Dobrog fotografa i fotografkinju čini sposobnost da prepozna i traga za kvalitetnom i dobrom fotografijom, a ne samo estetski lijepim prizorom.
Sve naše čitatelje ali i one koji se žele prijaviti na festival sigurno interesuje biranje pobjednika. Da li je riječ o jednom pobjedniku iz svake kategorije? Možete li nam objasniti detaljnije?
Takmičenje je podijeljeno u 8 zasebnih kategorija: modna fotografija, dokumentarna, life, wedding, fotografija mobilnim telefonom, kreativna fotografija, pejzaž/urbani pejzaž i portret. Detaljni opis svake od kategorija možete pronaći na našoj web stranici. Svaku od kategorija ocjenjuje stručni žiri i izabire prva tri mjesta u svakoj od kategorija.
To znači da postoje ukupno 24 nagrađena mjesta. Osim toga proglašavamo i ukupnog pobjednika takmičenja koji osvaja Grand Prix.

Foto: Sarajevo Photography Festival
Da li će novčanu nagradu odnijeti samo 1 pobjednik?
Nagrade osvajaju pobjednici prvih mjesta i Grand Prix pobjednik. Drugo i treće mjesto dobivaju certifikat o osvojenom mjestu.
Novčana nagrada za Grand Prix pobjednika je 5 000KM, a nagrade za prva mjesta u 8 kategorija su vrijedne sponzorske nagrade i novčane nagrade u vrijednosti od 1000KM.
Ukupni nagradni fond festivala je 14 000KM.
Jako smo zahvalni društveno odgovornim kompanijama i organizacijama koje su podržale Sarajevo Photography Festival jer bez njih ovo ne bi bilo moguće realizovati. U prvom redu bismo tu voljeli spomenuti ASA banku te EU u Bosni i Hercegovini koji su glavni pokrovitelji nagrada.
Grad Sarajevo je pružio veliku podršku festivalu, kako motivacijski, jer mnogo nam je na samom početku značilo to što vjeruju u ideju koju imamo, ali i time što su nam omogućili da se festival i izložba dese na najsvečanijem mjestu u Sarajevu a to je Gradska Vijećnica.

Foto: Sarajevo Photography Festival
Da li se takmičari mogu prijaviti više puta za jednu kategoriju?
Pri jednoj aplikaciji moguće je poslati po jednu fotografiju u svaku od kategorija, osim u modnoj gdje je moguće poslati od 1 do 3 fotografije (editorijal), te dokumentarnoj gdje je neophodno poslati reportažu (od 3 do 5 fotografija).
Da biste prijavili više fotografija u samo jednoj kategoriji, naprimjer, ukoliko želite prijaviti 3 pejzaža, možete to napraviti sa tri odvojene prijave.

Foto: Sarajevo Photography Festival
Primijetili smo da je svaki član žirija zaslužan za određenu vrstu fotografije. Da li će svi članovi žirija učestvovati u biranju pobjednika iz svake kategorije ili je jedan član zadužen za jednu kategoriju?
Članovi žirija su zaista nešto na šta smo najponosniji na ovom festivalu! Čast nam je što imamo ovako velika imena i eksperte iz oblasti fotografije i vizualnih umjetnosti već na prvom izdanju.
Svako od njih predsjedava u svojoj kategoriji i glas predsjedavajućeg u modnoj kategoriji je do 10 bodova, dok je u drugim kategorijama do 5 bodova. Na taj način-ekspert iz oblasti modne fotografije donosi glavnu odluku u svojoj kategoriji, ali sa nešto manjim brojem bodova ipak ocjenjuje i druge kategorije.

Osim toga, želimo naglasiti da članovi žirija nemaju pristup imenima nego samo fotografijama, tek nakon što se završi proces glasanja mogu vidjeti kome su dali svoje bodove.
Na ovaj način osiguravamo glasanje za najbolju fotografiju a ne nužno najboljeg fotografa. Time se daje prilika mladim talentovanim fotografima koji još uvijek nemaju dovoljno bogat portfolio da se podjednako istaknu ukoliko se jave na takmičenje sa kvalitetnim fotografijama.
Šta biste preporučili onima koji se još uvijek dvoume oko prijave?
Nemojte da vas prepadne broj prijava ili ozbiljnost žirija, vjerujte u svoj talenat, pokušajte. Sami ulazak u finale takmičenja također nudi mnogo! Fotografije svih finalista (top 8 u svakoj kategoriji) će biti izložene u sarajevskoj Vijećnici, a nakon toga će putovati po različitim gradovima u BiH. To je ogromna šansa da upotpunite svoj fotografski portfolio.
Da li će festival imati još neke aktivnosti osim takmičenja i izložbe?
Festival će trajati od 13.5. do 15.5. i ugostit će mnogobrojne vrhunske radionice i predavanja. Iskoristit ćemo ovu priliku da ekskluzivno najavimo neke od predavača. Paul Lowe, jedan od najznačajnijih dokumentarnih fotografa današnjice, koji je fotografisao oslobađanje Nelsona Mendele, pad Berlinskog zida, rat u bivšoj Jugoslaviji, glad u Africi te rat u Palestini, će održati predavanje pod nazivom ”A Life in Pictures”.
Franjo Matković i Senja Vild, fantastični duo iz Hrvatske čije su se fotografije našle na naslovnicama svih relevantnih magazina u regionu će držati predavanje pod nazivom ”Četiri oka i Moda”.
Ovo je samo mali dio bogatog programa kojeg ćemo objaviti u narednim danima stoga rezervišite vikend od 13. do 15. maja.
* * *
Naslovna fotografija: @sarajevophotographyfestival
Grafički dizajn: Ana Lukenda
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Ako ste se ikada uhvatili kako razmišljate: “Sve sam probala, ali kod mene to ne radi”, ovaj razgovor je za vas.
Jedemo zdravo, pazimo, odričemo se, a tijelo kao da ima svoje planove.
Kilogrami dođu i odu, navike krenu pa stanu, a savjeti sa svih strana samo dodatno zbune.
Zato smo sjeli s Dženitom Mustafić, integrativnom nutricionisticom i osnivačicom ProNutricia centra, da otvoreno pričamo o onome o čemu se rijetko govori: zašto ista pravila ne vrijede za sve, čega se najteže odreći kad mijenjamo navike i kako izgleda mršavljenje koje ne završi jo-jo efektom.



Dženita Mustafić, osnivačica ProNutricia centra i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Bez velikih teorija, ali s iskustvom iz prakse i fokusom na promjene koje stvarno mogu ostati dio svakodnevice.
Šta danas znači “zdrava ishrana”? Postoji li “zdrava dijeta”?
Dženita: "Zdrava ishrana prije svega je ona koja je održiva, ona koja je u balansu s pojedincem.
Znači, mora biti individualna, u skladu sa osobom koja se hrani na neki određeni način.
Zdrava dijeta bi trebala biti isto. Znači nešto što dugoročno primjenjujemo, što je najbolje za naš organizam, za naše hormone.
Nije samo način na koji mi, odnosno što jedemo, nego je bitna i naša okolina, jer sve to utječe na apsorpciju nutrijenata iz hrane koju
mi unosimo."


Kojem trendu u zdravlju mislite da danas žene previše vjeruju, a nema osnove?
Dženita: "Danas postoji mnogo trendova, nažalost, kojima žene počinju i žele da promijene nešto u svom životu, a to su obično raznorazni detoksi, dijete koje su niskokalorične i isključuju jednu paletu namirnica kao što su ugljikohidrati.
Žene treba da biraju neku održivu ishranu koja je balansirana, koja je za njih dobra i koja ne šteti njihovom tijelu. Znači, ne treba da
kažnjavaju svoje tijelo raznoraznim dijetama da bi postigli neki izgled koji se sad zahtijeva... Idealna žena izgleda zdravo."



Jesu li ugljikohidrati stvarno najveći izazov?
Dženita: "Jesu, ukoliko se ne educiramo kako treba.
Dakle, ugljikohidrate mi moramo unositi jer su oni uslov za balansirane hormone, ali je bitno odakle ih unosimo. Izvor ugljikohidrata je jako bitan.


Složeni ugljikohidrati iz mahunarki, dakle iz integralnih žitarica, žitarica koje nisu rafinirane, one doprinose balansu naših hormona i našeg organizma, ali naravno junk food, kako mi volimo nazvati, nosi prefiks negativnog i dugoročno ima negativne posljedice na naš organizam."
Čega se ljudima najteže odreći kad krenu mijenjati navike?
Dženita: "Navika. Najteže je promijeniti obrazac ponašanja, pogotovo ukorijenjeni obrazac ponašanja. Mala navika koja se ponavlja u kontinuitetu stvara velike promjene.
Nekad su one pozitivne, nekad negativne i onda kad mi želimo da te negativne, uslovno rečeno, promijenimo u pozitivne, to je jako teško i zahtijeva vrijeme."


Često čujemo: “Prijateljici je ovaj plan dao rezultate, meni ne.” Zašto ista ishrana ne djeluje isto na sve?
Dženita: "Nije sve za svakoga. Dakle, svi smo različiti, počevši od genetike, podneblja u kojem živimo, načina kako živimo,
našeg organizma… ta ishrana mora biti tako i prilagođena.
Ono što odgovara meni, ne znači da odgovara tebi i naša ishrana, bez obzira da li smo možda istih godina, naša ishrana mora biti
prilagođena isključivo nama."

Šta je ključ da se kilogrami ne vrate?
Dženita: "Ključ je individualan i iz tog razloga smo mi kreirali, rekla bih, fantastičan transformativni program. Pronutricia Signature program 360°.
U tom periodu od osam sedmica cilj je da napravimo barem postupno početak promjena navika koji dovode do transformacije tijela.
Dakle, to je program koji starta sa dijagnostičkim dijelom. Radimo detaljnu analizu sastava tijela i kroz nutricionističke konsultacije pripremamo individualni plan ishrane zajedno sa klijentom. Zašto? Zato što integrativni pristup ishrani zahtijeva pristup i okolišnih utjecaja.
Nije samo hrana, nego i ono kako klijent živi, u kom okruženju živi, koliko spava jer san je jako bitan i na taj način kreiramo navike koje su održive.
Tu zatim pravimo plan potpore organizmu kako bi brže gubio kilograme. Mi smo ponosni vlasnici certificiranih aparata za gubljenje tjelesne masnoće, za održavanje zdravih mišića.
Ubacujemo tu i limfnu drenažu, bio-saunu… Napravili smo jedan 360 ciklus koji može pomoći klijentu da napravi transformaciju i da održivo gubi kilograme."


Šta tijelo teže oprašta: kolač ili hronični stres? Šta tijelo teže oprašta: kasnu večeru ili loš san?
Dženita: "Tijelo brže oprašta kolač. Hronični stres je, sama riječ kaže hroničan i dugoročno ostavlja posljedice na naš organizam.
Loš san, tijelo teže i oprašta i podnosi dugoročno, ali moram reći da i kasna večera nekima predstavlja problem i ugrožava dobar san."


2l vode dnevno: DA ili NE za svakoga?
Dženita: "Hidracija je jako bitna. Dva litra vode je ok, ali nekome treba više, nekome manje. To je individualno.
Neke zahtjevnije fizičke aktivnosti zahtijevaju više tečnosti. Naravno, zavisi koliko kilograma neka osoba ima, u kojem podneblju živi i na koji način živi i kako se hrani. To je zaista jedno individualno pitanje."


Sva ona pitanja o trendovima koji nas zbunjuju, navikama koje se teško mijenjaju, stresu koji nas tiho sabotira ili snu koji često zanemarujemo… sve to nas podsjeća da naše tijelo nije mašina, već dio nas koji zaslužuje razumijevanje i strpljenje.
I da možda već predugo od sebe tražimo da izdrži, umjesto da ga stvarno poslušamo.
Kad se uhvatimo u krugu “zašto kod mene ne radi?”, možda je vrijeme da prestanemo tražiti novu dijetu i počnemo slušati šta nam tijelo govori.
Ako se kilogrami vrate ili plan ne potraje, to nije znak da nismo dovoljno jake, nego da pristup nije bio pravi.
I zato ovdje nema brzih rješenja, strogih pravila ni savjeta koji vrijede za sve.
Umjesto toga, postoji mjesto gdje se prvo gleda šira slika, a tek onda priča o promjenama… ProNutricia.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!