S obzirom na to da dodatna inspiracija, motivacija i savjeti o unapređenju produktivnosti nikada nisu višak, istražili smo gdje svoj drive pronalaze ljudi iz kulture koja vrijedi za najdisciplinovaniju.

S duboko ukorijenjenom kulturom posvećenosti i preciznosti, Japan je postao sinonim za brzinu, disciplinu, inovacije i nevjerovatan pristup poslu. Analiza japanske radne etike i strategija koje su doprinijele ovom visokom nivou produktivnosti pruža dragocjene lekcije i inspiraciju za druge društvene i poslovne zajednice širom svijeta.
 

Ikigai

Ovaj koncept se prevodi kao "razlog postojanja" ili "razlog za buđenje". Ikigai naglašava pronalaženje svrhe, strasti i zadovoljstva u svakodnevnom životu. To uključuje kombinaciju četiri elementa: ono što volite, ono u čemu ste dobri, ono za šta vas svijet plaća i ono što svijet zahtijeva.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Amanda Djerf (@amandadjerf)

Kaizen

Ovaj pojam označava kontinuirano poboljšanje. Kaizen je japanski koncept koji se fokusira na postepene, inkrementalne promjene kako bi se postigla bolja efikasnost, kvalitet ili procesi. Filozofija je koja podstiče male, ali konstantne korake ka unapređenju.


Shoshin

Ovo znači "početnički um". Shoshin se odnosi na mentalitet otvorenosti, prihvatanja i radoznalosti, čak i nakon što postignemo visok nivo ekspertize u određenoj oblasti. Ideja je da zadržavanje početničkog uma omogućava kontinuirano učenje i napredovanje.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by K A R O L I N A ? (@ccarolajna_i_bruno)

Hara hachi bu

Ovaj je izraz povezan s japanskom poslovicom koja se prevodi kao "jedi dok nisi 80% pun". Koncept podstiče umjerenost u ishrani, naglašavajući važnost slušanja sopstvenog tijela i zaustavljanje konzumiranja hrane prije nego se dostigne potpuna sitost.


Shinrin-Yoku

Ovo se doslovno prevodi kao "kupanje u šumi". To je praksa koja podrazumijeva boravak u prirodi i povezivanje s prirodnim okruženjem kako bi se poboljšalo zdravlje, umanjio stres i unaprijedio osjećaj mira.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Josefine Haaning Jensen (@josefinehj)

Wabi-sabi

Ovaj koncept se fokusira na prihvatanje prolaznosti i nesavršenosti. Wabi-sabi cijeni ljepotu u jednostavnosti, skromnosti i prirodnim procesima, naglašavajući ljepotu koja se javlja s vremenom i sa promjenama.


Ganbaru

Ovo je izraz koji se koristi da se podstakne neko na napor, upornost i predanost ka postizanju cilja. Odnosi se na to da dajemo sve od sebe u radu sa snažnom voljom i trudom kako bi se postigli željeni rezultati.

* * * 
Naslovna fotografija: mathilderavnc

Vjerovatno smo danas nečiji dan učinile lakšim. Samo to nismo zapisale nigdje.

Pomogle smo komšinici da unese kese sa stepenica. 

Otkazale smo sastanak da nazovemo prijateljicu kojoj je dan bio loš. 

Pokupile smo kesu u parku koja nije naša. 
 

Sve smo to već zaboravile do večeri. Neko drugi nije.

Mala djela koja ne objavljujemo i o kojima rijetko pričamo, baš ona najčešće razlikuju neki dan od običnog.

Velika djela su ona koja se vide. 

Volonterski izlasci, donacije, akcije, intervjui. Pored njih postoji cijeli sloj sitnica koje nikome ne padaju na pamet kao priče. 
 

Pridržali smo vrata onome ko je žurio. 

Nazvale smo nanu iako nemamo ništa novo da kažemo. 

Pustile smo nekoga ispred sebe u red, čak i kad smo umorne. 

Predale smo izgubljeni novčanik bez fotografisanja "dobrog djela".

Takve geste obično prolaze neopažene. Radimo ih jer nam se u tom trenutku čini ispravnim, i tu staje sva motivacija.

Najlakše ih je odbaciti uz “nije to ništa”, ali na drugom kraju, neko zna. 

Zna komšinica kojoj smo pomogle. 

Zna prijateljica koja se večeras osjeća manje sama. 

Zna i djevojčica iz komšiluka koja nas je vidjela. 

Znamo i mi, prije nego što smo zaboravile.
 

Mala djela ne mijenjaju svijet odjednom. Skupljaju se polako, neprimjetno. Kada ih dovoljno ljudi radi dovoljno često, neki dijelovi grada i neki životi izgledaju drugačije nego što bi inače.

Ako bismo ih ipak zapisale, izgledale bi otprilike ovako:

Danas sam čuvala djecu prijateljici dva sata i osjećala sam se sjajno zbog toga.

Trknula sam do dm trgovine umjesto komšinice. Danas joj nije bio dan.

Sjela sam s kolegicom u pauzi i samo slušala. Toliko joj je trebalo.

Očistila sam park ispred zgrade, deset minuta, a svi smo disali lakše.

Donijela sam supu komšinici koja živi sama. Nije mi tražila.

Niti jedna od ovih rečenica nije spektakularna. Sve su tačne i sve su nečiji dan učinile boljim.
 

Upravo zato dm već dvadeset godina ulaže u zajednicu, a sada kroz platformu Žar za budućnost otvara prostor da se priče zabilježe. 

One koje obično ne dospiju nigdje, ali možda baš zato i imaju težinu.

Svako može podijeliti svoju priču ovdje. 

Dovoljno je da je istinita.
 

Pored prijava pojedinaca, platforma je otvorena i za udruženja, organizacije i institucije koje već vode konkretne projekte u zajednici. 

Projekte koje dm podrži objavit će na jesen 2026, a prijava se podnosi preko iste stranice.

Ako u našem okruženju postoji inicijativa, udruženje ili projekt koji zaslužuje da bude viđen, prijava traje nekoliko minuta, a nečiji tihi rad može dobiti vidljivost koja mu nedostaje.

Ima dana kada učinimo malo više nego što sebi priznajemo. 

Možda je vrijeme da se to ponekad i zapiše. 

Možda baš zato da nekoga drugog podsjeti da i svoje dane računa drugačije.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa dm drogerie markt

Bonjour.ba produkcija:  
Voditeljica projekta: Inka Šehić
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović