S obzirom na to da dodatna inspiracija, motivacija i savjeti o unapređenju produktivnosti nikada nisu višak, istražili smo gdje svoj drive pronalaze ljudi iz kulture koja vrijedi za najdisciplinovaniju.

S duboko ukorijenjenom kulturom posvećenosti i preciznosti, Japan je postao sinonim za brzinu, disciplinu, inovacije i nevjerovatan pristup poslu. Analiza japanske radne etike i strategija koje su doprinijele ovom visokom nivou produktivnosti pruža dragocjene lekcije i inspiraciju za druge društvene i poslovne zajednice širom svijeta.
 

Ikigai

Ovaj koncept se prevodi kao "razlog postojanja" ili "razlog za buđenje". Ikigai naglašava pronalaženje svrhe, strasti i zadovoljstva u svakodnevnom životu. To uključuje kombinaciju četiri elementa: ono što volite, ono u čemu ste dobri, ono za šta vas svijet plaća i ono što svijet zahtijeva.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Amanda Djerf (@amandadjerf)

Kaizen

Ovaj pojam označava kontinuirano poboljšanje. Kaizen je japanski koncept koji se fokusira na postepene, inkrementalne promjene kako bi se postigla bolja efikasnost, kvalitet ili procesi. Filozofija je koja podstiče male, ali konstantne korake ka unapređenju.


Shoshin

Ovo znači "početnički um". Shoshin se odnosi na mentalitet otvorenosti, prihvatanja i radoznalosti, čak i nakon što postignemo visok nivo ekspertize u određenoj oblasti. Ideja je da zadržavanje početničkog uma omogućava kontinuirano učenje i napredovanje.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by K A R O L I N A ? (@ccarolajna_i_bruno)

Hara hachi bu

Ovaj je izraz povezan s japanskom poslovicom koja se prevodi kao "jedi dok nisi 80% pun". Koncept podstiče umjerenost u ishrani, naglašavajući važnost slušanja sopstvenog tijela i zaustavljanje konzumiranja hrane prije nego se dostigne potpuna sitost.


Shinrin-Yoku

Ovo se doslovno prevodi kao "kupanje u šumi". To je praksa koja podrazumijeva boravak u prirodi i povezivanje s prirodnim okruženjem kako bi se poboljšalo zdravlje, umanjio stres i unaprijedio osjećaj mira.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Josefine Haaning Jensen (@josefinehj)

Wabi-sabi

Ovaj koncept se fokusira na prihvatanje prolaznosti i nesavršenosti. Wabi-sabi cijeni ljepotu u jednostavnosti, skromnosti i prirodnim procesima, naglašavajući ljepotu koja se javlja s vremenom i sa promjenama.


Ganbaru

Ovo je izraz koji se koristi da se podstakne neko na napor, upornost i predanost ka postizanju cilja. Odnosi se na to da dajemo sve od sebe u radu sa snažnom voljom i trudom kako bi se postigli željeni rezultati.

* * * 
Naslovna fotografija: mathilderavnc

Prije godinu dana njihov put tek je počinjao. Jedna u Mostaru, druga u Sarajevu, treća u Banjoj Luci. Različite priče, ali ista odluka da se krene. Danas su to žene koje u BiH grade vlastite brendove, korak po korak.

Iako su im putevi različiti, povezuje ih jedna važna tačka: akademija koju su zajednički organizovali dm drogerie markt Bosna i Hercegovina i Bonjour.ba. Upravo tu je nastala razlika između ideje koja ostane na papiru i brenda koji polako, ali sigurno, raste.
 

Jer često ne nedostaje ni znanje ni ideja, nego onaj dodatni poticaj da se prestane odgađati ono što već znamo da treba uraditi. Akademija je bila prostor u kojem žene jačaju žene, gdje podrška dolazi iz zajedništva, a govornice bez uljepšavanja dijele iskustva, greške i vrlo konkretne smjernice za naredne korake.

Ideja je super. Plan je još bolji.

Za Martinu Djordjevski, koja u Mostaru gradi brend tegla, edukacija je bila ključna u fazi kada je imala ideju, ali i mnogo nepoznanica. Učenje o osnovama poslovanja pomoglo joj je da sagleda širu sliku i da svoju ideju pretvori u nešto opipljivo.
 

“Na početku puta značajno mi je bilo to što sam prolazila kroz različite programe i akademije gdje sam učila o pisanju biznis plana i šta, zapravo, znači pokretati biznis. To mi je bilo značajno da razvijem ideju, razvijem biznis plan i da čujem od profesionalaca kako se to radi.”

Plan B je postojao. Ali ga nije izabrala.

Maja Topčagić danas svoj poslovni put razvija u Sarajevu i da, njen put je imao faze u koojima je sve djelovalo preteško. Došao je trenutak kada je odustajanje izgledalo kao najlogičnija opcija. Upravo tada donijela je odluku koja je promijenila smjer.
 

“Mislim da je to bio dan kad sam htjela da odustanem jer je bilo suviše teško, međutim rekla sam: ideš glavom kroz zid bez straha, jer strah je samo dodatni faktor koji te čini jačom. Tako sam prije par godina odlučila da pokrenem svoj studio: nešto drugačije, autentično i jednostavno ja.”

Poduzetničke vrline često se ne vide u uspjehu, nego u trenucima kada je najteže nastaviti.

Zašto “da” često nauči više od “razmislit ću”?

Dragana Rauš svoj profesionalni put započela je u Banjoj Luci s marketinškom agencijom raush.ba. Razvijala se kroz iskustvo i spremnost da isproba, pogriješi i nauči. Umjesto čekanja idealnih uslova, birala je praksu kao najbolju školu.
 

“Moj savjet ženama jeste da na svaku priliku kažu ‘da’. Jer ako ne kažeš da, ne možeš znati da li ti se nešto sviđa ili ne. Dovodite se u razne situacije, eksperimentišite sa svojim sposobnostima i mogućnostima jer ne postoji drugi način da se nauči nego iz prakse.”

U njenom slučaju, rast nije bio linearan, ali je bio stvaran i održiv.

Iako dolaze iz različitih sredina i imaju različite profesionalne puteve, Martinu, Maju i Draganu povezuje jedan važan trenutak. Ne kao početak njihovih ideja, nego kao tačka u kojoj su te ideje dobile potvrdu, strukturu i dodatni zamah.
 

Akademija je bila prostor u kojem su znanje, iskustva i razmjena s drugim ženama prvi put sjeli na svoje mjesto kao jasan signal da ono što rade ima smisla, da su pitanja koja postavljaju legitimna i da put kojim idu nije usamljen.
 

Upravo taj spoj edukacije, razgovora i stvarnih primjera dao je dodatni poticaj da se krene ozbiljnije, odlučnije i s više povjerenja u vlastite odluke. 

Iz „jednog dana ću“ u „krećem sada“!

 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa dm drogerie markt

Bonjour.ba produkcija  
Voditeljica projekta: Dijana Ćavar
Autorica članka: Ilda Lihić-Isović
Fotografija: Enida Kajević i Monika Andrić
Video: Marko Jovančić