TEKST: Anđela Sabranović

DATUM OBJAVE: 23.3.2022.

Znate onaj osjećaj kada vas neka serija doslovno od prvog trenutka gledanja zalijepi za fotelju i ne da vam da se pomjerite? Upravo to mi se dogodilo odmah na početku gledanja serije "Bad Vegan" o kojoj bruji cijeli svijet.

Ako ste po naslovu zaključilili kako ću pisati o još jednom dokumentarcu o veganskoj prehrani, moram vas upozoriti kako se ovdje na prvi pogled radi o vjerojatno jednoj od bizarnijih priča koju je Netflix do sada ispričao.
Naime, neke životne priče su toliko nevjerojatne da kažemo kako bi se po njima mogla snimiti serija. 

Upravo takva je priča Sarme Melngailis, koja je 1990-tih bila vlasnica elitnog veganskog restorana u srcu Manhattana. Naizgled njezin život je izgledao kao san mnogih.
 

Tko je Sarma Melngailis?
 

 

Iako je završila ekonomski fakultet i dobila posao u investicijskom bankarstvu osjećala je kako nije na svom istinskom putu. 
Kada ju je kolega upitao voli li doista to što radi u njezinoj glavi se pali alarm i shvaća kako dok njezine kolege imaju pretplate na časopise o financijama, ona ima pretplate na Gourmet časopise.  Hrana je bila njezina strast i ljubav te je skupila hrabrost, dala otkaz i krenula u svijet kulinarstva.

 

https://www.youtube.com/watch?v=4nTf7iViYUI

 

Znanje je prikupljala iz različitih izvora, a između ostalog i na jednoj od najboljih svjetskih kulinarskih akademija u Francuskoj. Popularnost je stekla kroz rad s jednim od najbriljantnijih chefova u New Yorku s kojim se upustila u vezu te malo poslije i otvorila veganski restoran sa sirovom hranom.
Restoran se zvao "Pure Food and Wine" i preko noći je postao jedno od najpopularnijih mjesta u New Yorku te su ga posjećivali i slavni.
Iako je veza s poznatim chefom uskoro završena te je on izašao iz posla Sarma nastavlja uspješno voditi posao.


Kako jedna priča o uspjehu može krenuti tako krivo?


Sve do ovog dijela serija ima jednu pozitivnu vibraciju i budi optimizam kako je moguće postići velike stvari kada srcem radite svoj posao. Pozitivna energija isijava i u svakom kadru u kojem je Sarma koja je svojim dobrim raspoloženjem osvajala goste, ali i nas gledatelje.

Već u drugom trenutku cijela atmosfera se mijenja te u Sarmin život ulazi tajanstveni muškarac Shane Fox (barem se tako predstavlja) kojeg je upoznala putem Twittera.
Cijela priča oko njega je pomalo jeziva jer se predstavlja kao vladin tajni zaposlenik te skriva svoj život, ali polako počinje od Sarme tražiti novac iako se također predstavlja i kao multimilijunaš. Ona taj novac uzima iz restorana i često kroz seriju vidimo kadrove njezinih zaposlenika koji prosvjedom traže svoj novac.

U prvoj epizodi saznajemo kako je on jako loše utjecao na njezin privatni i poslovni život te kako je od osobe koju su zaposlenici, ali i američka javnost doslovno obožavali postala jedna od omraženih ličnosti koja bježi od zakona. Znamo i kako su u cijelu priče upletne i neke neobične činjenice jer se spominje kako je Shane Sarmi obećavao besmrtnost njezinog psa i upravo je ovo dio koji je posebno privukao moju pozornost.

Iz svega što je Sarma postigla, zaključila sam kako je samosvjesna i ostvarena žena te nikako nisam mogla povezati ovaj gotovo bizaran scenarij s njom. Ipak u jednom dijelu epizode ona ističe kako nije sve kako izgleda te kako ljudi kada je vide, misle da je ona sretna, dok se ona ipak prečesto osjeća neshvaćeno. To mi je zanimljivo jer sam se i sama zapitala koliko puta sam o nekome donijela sud na temelju plasiranih činjenica. Možda je Sarma zapravo čeznula za nekim pred kime neće morati konstantno biti nasmješena, uspješna dama i pred kime će se istinski ogoliti te je utočište pronašla u pogrešnoj osobi kojoj je potpuno i slijepo vjerovala. Ostaje nam da zajedno to i otkrijemo...

Nećemo vas spoilati s više detalja nego ćemo vam jednostavno preporučiti da već danas krenete s binganjem ovog dokumentarca.
Znamo da mi već jedva čekamo večer da saznamo kako je uspješna žena poput Sarme postala ličnost koja bježi od zakona. 
 

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Objavu dijeli Netflix US (@netflix)

 

***

Naslovna fotografija: @whattowatchonnetflix


Bonjour

Nema problema kada sjedite s olimpijcem: Proveli smo dan sa Lamine Gueyeom na setu dokumentarca

TEKST: Ada Ćeremida

Nema problema kada sjedite s olimpijcem: Proveli smo dan sa Lamine Gueyeom na setu dokumentarca Nema problema kada sjedite s olimpijcem: Proveli smo dan sa Lamine Gueyeom na setu dokumentarca

Jedan zimski dan proveli smo s Lamineom Guèyeom dok se dokumentarni film ''Sarajevski spust 1984.'' snimao na Bjelašnici, u gradu i u hotelu Apeiro, mjestima gdje se prošlost i sadašnjost prirodno prepliću.

Ekipa filma bila je u punom zamahu, atmosfera uzbuđena, a Lamine, miran, otvoren i potpuno prisutan u svakom trenutku. Između kadrova na planini i gradskih lokacija, sjeli smo s njim na razgovor koji je vrlo brzo otišao dalje od sporta. 

Pratiti snimanje dokumentarca i istovremeno zaroniti u njegovu priču značilo je ići punom brzinom, ali bez straha. Ta energija osjeti se i u ovom razgovoru, jednako kao i jasna autorska namjera iza projekta. 


lamine_gueye_sarajevo_olimpijada_bonjour_ba_1_5
lamine_gueye_sarajevo_olimpijada_bonjour_ba_1_16

Iza filma stoji Adnan Hasković, jedan od najprepoznatljivijih bosanskohercegovačkih glumaca, koji se nakon međunarodnih i holivudskih angažmana svjesno okreće filmovima s jasnom društvenom porukom i globalnim dometom. 

Ideju za ‘’Sarajevski spust 1984.'' potpisuje autorica i rediteljica Aleksandra Fracassa-Kostić, koja je ovu snažnu priču prvi put predstavila Haskoviću prije tri godine. 

Od tada, njihova zajednička posvećenost projektu rasla je u filmu koji s jednakom pažnjom gleda u prošlost i govori o sadašnjem trenutku.


lamine_gueye_sarajevo_olimpijada_bonjour_ba_1_10
 

Lamine Guèye o Sarajevu, Olimpijadi i svijetu koji još može biti bolji


Lamine Guèye je prvi i do danas jedini senegalski sportista koji se takmičio u alpskom skijanju na Zimskim olimpijskim igrama, upravo u Sarajevu 1984. godine. Danas se, nakon četiri decenije, vraća u grad koji za njega nije samo olimpijska destinacija, već simbol susreta, otvorenosti i zajedništva. 

U razgovoru koji slijedi govori o identitetu, solidarnosti i vrijednostima sporta koje nadilaze medalje. Neki od najličnijih trenutaka iz ovog susreta ostali su zabilježeni i van samog intervjua kao mali uvidi u to ko je Lamine danas.


lamine_gueye_sarajevo_olimpijada_bonjour_ba_1_20

Lamine Guèye, Senegalski skijaš i predsjednik Senegalske skijaške federacije sa Eminom Smakom, glavnom urednicom Bonjour.ba

lamine_gueye_sarajevo_olimpijada_bonjour_ba_1_1

Lamine, povratak u Sarajevo nakon četiri decenije: koje su vas emocije najviše iznenadile tokom ovog povratka?

Iskreno, nije to bilo iznenađenje, već potvrda. Potvrda onoga što sam osjetio kada sam prvi put došao ovdje sa 24 godine. Taj grad, ti ljudi, ta toplina i osjećaj dobrodošlice. Tokom Olimpijskih igara ste stalno u žurbi, sastanci kapitena, treninzi, trke, priprema skija i nemate vremena da sve to zaista osjetite. 

Danas, zahvaljujući ovom projektu, mogao sam sve upiti, poput spužve. I to je bila velika potvrda. Hodate ulicom, ljudi su ljubazni, topli. Sarajevo je primjer. Ovdje se osjećam dobro.
 

lamine_gueye_sarajevo_olimpijada_bonjour_ba_1_26
 

Takmičili ste se u sportu i okruženju u kojem je vrlo malo ljudi dijelilo vaše porijeklo. Kako je to tada oblikovalo vaš osjećaj identiteta?

To je, istovremeno, najbolji način da izgradite sebe. U takvom okruženju ne možete opstati ako niste duboko svoji i sigurni u ono što jeste. Ali, s druge strane, to je bilo neočekivano i neobično, pa ste prisiljeni da upoznajete druge i dijelite s njima. U opasnom sportu kao što je alpsko skijanje, nemate drugog izbora. 

Ostajući svoj i spuštajući se tim stazama punom brzinom, stekao sam poštovanje drugih. Na kraju su se razvila i vrlo vrijedna prijateljstva s takmičarima i ljudima iz tog svijeta koji mi u početku nije bio blizak.


lamine_gueye_sarajevo_olimpijada_bonjour_ba_1_9
lamine_gueye_sarajevo_olimpijada_bonjour_ba_1_2
lamine_gueye_sarajevo_olimpijada_bonjour_ba_1_17

Sarajevo 1984. postalo je simboličan trenutak u olimpijskoj historiji. Šta danas, gledajući unazad, taj trenutak predstavlja izvan sporta?

Sarajevo nije samo grad. Historijski i geografski, to je mjesto gdje katolička crkva, pravoslavna crkva, sinagoga i džamija postoje zajedno. To je mjesto gdje se svijet može susresti. 

Olimpijske igre bi trebale biti upravo to. Za mene je Sarajevo 1984. bilo spajanje te dvije ideje: Olimpijade, gdje se svijet susreće i Sarajeva, grada u kojem se svijet već susreće. Svaka od tih ideja je sama po sebi ogromna, ali zajedno postaju nešto posebno. Vrijednosti su iste i zato je taj događaj bio toliko poseban.


lamine_gueye_sarajevo_olimpijada_bonjour_ba_1_4

Film ‘’Sarajevski spust 1984.'' se vraća u prošlost, ali snažno govori o sadašnjosti. Zašto mislite da je ovu priču bilo važno ispričati baš sada?

Ne prođe dan da ne uključite televiziju, pogledate telefon ili pročitate novine, a da ne dobijete katastrofalne vijesti. Kao da vozimo voz punom brzinom prema zidu. Čini se da je dio čovječanstva zaboravio da smo prije svega ljudi. Bez obzira na boju kože, religiju ili imovinsko stanje. 

Ova priča pokazuje da je, čak i kada smo različiti, moguće raditi zajedno. Ja sam se takmičio za Senegal, sam, bez trenera, bez novca, bez infrastrukture. 

To je bilo moguće zahvaljujući pomoći drugih: francuske i italijanske skijaške federacije, drugih takmičara, ljudi ovdje u Sarajevu. Kada sam tražio pomoć, uvijek su govorili: ‘’Nema problema''. 

To pamtim cijeli život. Ako želimo ići naprijed, jedini put je uz međusobno poštovanje. Posebno vjerujem u mlađe generacije. Pitanje je samo kako tu većinu pretvoriti u stvarnu promjenu.
 

lamine_gueye_sarajevo_olimpijada_bonjour_ba_1_15
lamine_gueye_sarajevo_olimpijada_bonjour_ba_1_12
lamine_gueye_sarajevo_olimpijada_bonjour_ba_1_13

Ako neko pogleda dokumentarac, a da ne zna ništa o vama, šta biste voljeli da razumije o svijetu u kojem danas živimo?

Sport bi trebao promovisati poštovanje, pravila, protivnika, saradnje. Sport vas uči prijateljstvu i bratstvu. Na kraju, recimo, hokejaške utakmice, rukujete se s protivnikom. Te vrijednosti su ključne. Kada to povežete s mojom pričom, nekim ko dolazi iz zemlje u kojoj taj sport nije uobičajen, shvatite da ništa nije nemoguće. 

Kada sam sa 18 godina odlučio osnovati Senegalsku skijašku federaciju, svi su mi govorili da sam lud. Važno je imati cilj i znati da ćete tokom puta učiti. 

Nije presudno šta znate danas, već vaša sposobnost da učite svakog dana. Tako postaje moguće i ono što drugima izgleda nedostižno.
 

lamine_gueye_sarajevo_olimpijada_bonjour_ba_1_6
lamine_gueye_sarajevo_olimpijada_bonjour_ba_1_3
lamine_gueye_sarajevo_olimpijada_bonjour_ba_1_7


U kratkim pauzama između snimanja, razgovor je odlazio i u intimnijem smjeru, o tome kako njegova priča pripada i drugima, te kako danas vidi sebe, slojevitog i oblikovanog svim iskustvima kroz koja je prošao. Te odgovore poslušajte u reels-u ispod.

 

 

 
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Bonjour.ba produkcija

Voditeljica projekta: Emina Smaka
Autorica članka: Ada Ćeremida
Foto: Monika Andrić za Bonjour.ba
Video: Marko Jovančić za Bonjour.ba


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!