Napolju je sve hladnije, a u zatvorenom sve češće pojačavamo grijanje i biramo tople prostorije.

Ove promjene osjetimo i vidimo i na svojoj koži. Vanjski sloj, lipidna barijera, koja se sastoji od masnih spojeva, pomaže spriječiti ulazak bakterija i toksina u tijelo. Osim što sprječava gubitak vode, lipidna barijera također pomaže u održavanju mekoće i glatkoće kože.

Oštećenje lipidne barijere može dovesti do problema poput suhe kože, crvenila, svraba i povećane osjetljivosti na iritantne tvari. Pomenute niske temperature i česti prelazi između toplote i hladnoće - negativno se odražavaju na lipidnu barijeru naše kože. Kako je možemo zaštiti i njegovati u ovom periodu? 

Foto: Pexels.com

Temperatura vode

Nekoliko stručnjaka tvrdi da vrela voda, bilo da riječ o njezi lica ili tuširanju, može oštetiti barijeru kože. Preporuka je prelazak na kraće, hladnije tuševe, ali i korištenje sredstva za čišćenje i njegu bez mirisa. Kožu tijela i lica hidratizirajte dok je još vlažna, kako biste pospješili zadržavanje vlage.


Pravilna njega kože

Prilikom odabira hidratantnih krema za lice i tijelo izbjegavajte mirise, parabena i metilizotiazolinon, koji mogu dodatno iritirati suhu kožu. Koliko god da je to izazovno trudite se odoljeti trendovima i birajte proizvode u skladu sa svojim potrebama i tipom kože.

Ključ je u korištenju proizvoda redovno, to jeste, u redovnoj njezi kože i stvaranju rutine koja vam odgovara. Već smo nekoliko puta naglasili koliko je važno da njegujemo kožu u skladu s promjenama u okruženju, a to se naročito odnosi na sve hladnije dane koji su pred nama.

Foto: Pexels.com

Hidratacija

Usko je vezana za pravilnu njegu kože, ali koliko god dobro odabrali proizvode za njegu i kreirali idealnu jutarnju i večernju rutinu njege kože, nephodno je da proces hidratacije krene iznutra.

Osim unosa dovoljno vode u organizam, važno je da pazimo i na ishranu. Voće i povrće, na primjer, sadrže visok postotak vode, što također doprinosi hidrataciji tijela.

* * * 
Naslovna fotografija: @nina.gornicka

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com