TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 12.2.2021.
Ikonska narukvica koja simbolizira ljubavnu vezu i vječnu poruku za Valentinovo, svoju priču je započela 1959. godine, kada je mladi, nadareni, talijanski umjetnik Aldo Cipullo došao u New York i izgradio karijeru dizajnera nakita.
Bilo je to 1969. godine, kada je Cipullo napustio Tiffany & Co da bi radio za Cartier, a narukvica Love bila je njegov prvi dizajn za liniju Maison, koja je odmah postala uspjeh i pečat Cartier brenda.
Potpuno drugačija od većine nakita u to doba, narukvica, sa dozom minimalističkog chica hvaljena je zbog koncepta dizajna: narukvica kao simbol i izraz bezuvjetne posvećenosti. U to je vrijeme Cartier Love narukvica dovodila u pitanje tradicionalni način nošenja nakita jer je to bila uniseks narukvica, jednostavan ukras koji su mogli nositi i muškarci i žene kako za dnevne, tako i za večernje prilike jer je imala posebno značenje: odanost nekome u svim trenucima.
Originalni Love dizajn bio je fokusiran isključivo na ideji romantike. U potezu čistog marketinškog genija, Cartier je poklonio ograničenu zalihu Love narukvica poznatim parovima uključujući Elizabeth Taylor i Richarda Burtona, vojvodu i vojvotkinju od Windsora, Ali MacGraw i Steve McQueen, kao i Sophiu Loren i Carla Pontija.
Naime, narukvica Love dolazi u dva dijela: jednostavna zlatna traka namijenjena i muškarcima i ženama, sa sitnim vijcima i malim odvijačem koji služi za zaključavanje ili skidanje narukvice zbog čega je gotovo nemoguće da će vam skliznuti sa zapešća ili da ćete ju izgubiti. Revolucionarna na način na koji nakit može poslužiti kao izraz ljubavi i koja nosi snažnu simboliku, ljubavnoj narukvici nije bilo lako skinuti. Kao što tvrdi i Cipullov citat: "Ljubavni simboli trebali bi sugerirati vječni kvalitet".
Ono što dodatno podcrtava njeno simbolično značenje je činjenica da se izvorno mogla kupiti samo za posebnog nekoga: Cartier je imao politiku da ju prodaje samo parovima. Uprkos činjenici da su ograničenja za kupovinu davno otkazana, narukvica Cartier Love, okružena ovom legendom, ostala je trajno nasljeđe načina izražavanja ljubavi. Također, ova kultna kolekcija proširila se na brojne varijacije, uključujući naušnice, ogrlice, prstenje zbog čega je Cartier postao jedan od omiljenih odabira za mnoge dame.
***
Naslovna fotografija: @cartier
Tekst: Ilda Lihić-Isović
TEKST: Ada Ćeremida
SoMo Borac, jedno od najznačajnijih regionalnih priznanja za digitalne projekte i kampanje, ove godine slavi svoje trinaesto izdanje u zagrebačkom Mozaik Event Centru.
SoMo Borac slavi inovativnost, odvažnost i utjecaj digitalnih kampanja u regiji, stoga je za naš tim velika potvrda to što je upravo Bonjour.ba jedini bh. medij koji je ušao u finale ovogodišnjeg natjecanja.
U finale smo ušli sa projektom “Promocija bh. kulture kroz digitalne formate na Bonjour.ba”, koji se nalazi u kategoriji SoMo Media: Best Storytelling, a na kojem naš tim strateški i posvećeno radi već više od godinu dana sa istom idejom: da kulturu približimo publici na nov, savremen i estetski način.
Šta je SoMo Borac i zašto je važan?
SoMo Borac je jedno od najuglednijih regionalnih priznanja koje već više od decenije nagrađuje najbolje digitalne radove iz cijele regije od oglašivačkih kampanja do inovativnih medijskih projekata.
Žiri od više od 80 stručnjaka iz cijelog regiona bira finaliste i dobitnike u 16 kategorija unutar Advertising i Media stream-ova, prepoznajući originalnost, kreativnost i utjecaj digitalnih sadržaja.
Foto: @somoborac
Ovogodišnje izdanje donosi i novitete, među njima i nagradu Northern Star, koja ističe projekte i saradnje koje doprinose neovisnosti i inovativnosti digitalnog ekosistema.
Zahvaljujući svojoj reputaciji i stručnosti žirija, SoMo Borac već godinama postavlja standarde kvalitete u digitalnim medijima i komunikacijama u regiji.
Bonjour.ba projekat: Novo poglavlje izvještavanja bh. kulture
Digitalno izvještavanje o kulturi u Bosni i Hercegovini godinama je bilo ograničeno na formalne najave zbog čega je publika teško mogla osjetiti stvarnu povezanost s teatrom, filmom ili umjetnošću što je rezultiralo pasivnošću publika.
Zato smo mi na Bonjour.ba odlučili promijeniti taj narativ.
Bonjour.ba tim je razvio potpuno novi behind-the-scenes format koji kombinuje pripovijedanje, vizuelnu estetiku i interaktivne formate kroz rubriku Kultura kao i na društvenim mrežama. Cilj je bio jasan, a to je da učinimo kulturu angažovanom, emotivnom i bliskom mlađim generacijama.
U fokus smo stavili momente iza scene, produkcijske procese, razgovore s umjetnicima, editorijale i pažljivo kreirane video formate, sadržaje koji kulturu prikazuju ne kao udaljenu i formalnu, već kao živu, savremenu i blisku.
Da bismo ovaj pristup implementirali, analizirali smo podatke o čitanosti, dijeljenju i angažmanu, kako na Bonjour.ba, tako i u širem digitalnom pejzažu BiH i na osnovu tih uvida razvili format koji je otvorio novi način pričanja o kulturi u digitalnom prostoru.
Rezultati su nadmašili sva očekivanja jer…
članci u novom formatu ostvarili su 75 puta više pregleda nego člaci u prijašnjem formatu,
prva serija tekstova imala je rast čitanosti od +400% do +1.150%,
najnoviji tekstovi bilježe i do +500% rasta u čitanosti u odnosu na prve članke sa istim pristupom,
na društvenim mrežama zabilježen je rast od +278,2% u dosegu,
+14,92% u interakcijama publike,
te +264,5% u pregledima foto i video sadržaja na društvenim mrežama.
Tokom Sarajevo Film Festivala, posebno ovog augusta, naš novi koncept izvještavanja donio je potpuno svježu perspektivu gdje je publika dijelila, komentarisala i pratila svaki trenutak Festivala, potvrđujući da emocija i estetika mogu ponovo povezati ljude s umjetnošću.
Ovaj pristup nije samo donio rekorde, već i stvorio novi i prepoznatljivi hero content model lifestyle magazina, koji objedinjuje tržišnu vrijednost, relevantnost i prepoznatljiv Bonjour.ba estetski potpis.
Rubrika Kultura, svakim danom raste kroz priče o filmu, muzici, teatru, književnosti, vizuelnim umjetnostima i društvenim fenomenima iz Bosne i Hercegovine i regije, a sada je prepoznata i među najboljima u regiji.
Kroz taj rast, Kultura je postala je digitalni most između umjetnosti i publike.
Ko su finalisti SoMo Borca 2025?
Ovogodišnji finalisti predstavljaju najkreativnije medijske i oglašivačke projekte regije. U Media stream-u, gdje su se takmičili izdavači i redakcije, među finalistima su se našli i projekti iz Hrvatske, Srbije i Slovenije, a Bonjour.ba je jedini medijski predstavnik Bosne i Hercegovine.
Pobjednici će biti proglašeni 24. oktobra u Zagrebu, na dodjeli koja okuplja najvažnije regionalne kreatore digitalnog sadržaja, urednike i medijske inovatore. Svi finalisti su objavljeni na službenim stranicama SoMo Borca.
Bez obzira na ishod, ulazak među finaliste potvrđuje ono što nas svakodnevno vodi, da i u digitalnom svijetu, priče iz kulture imaju snagu da povezuju, inspirišu i traju.
Naš cilj ostaje isti, da kroz digitalne priče i estetiku nastavimo donositi kulturu koja inspiriše, povezuje i otvara nova pitanja.
Dok se pripremamo za dodjelu u Zagrebu, ponosni smo što upravo iz BiH dolazi projekat koji pokazuje da kultura u digitalnom prostoru može biti jednako živa, emotivna i bliska.
Vidimo se u Zagrebu.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!