Ikonska narukvica koja simbolizira ljubavnu vezu i vječnu poruku za Valentinovo, svoju priču je započela 1959. godine, kada je mladi, nadareni, talijanski umjetnik Aldo Cipullo došao u New York i izgradio karijeru dizajnera nakita.

Bilo je to 1969. godine, kada je Cipullo napustio Tiffany & Co da bi radio za Cartier, a narukvica Love bila je njegov prvi dizajn za liniju Maison, koja je odmah postala uspjeh i pečat Cartier brenda.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Cartier Official (@cartier)

Potpuno drugačija od većine nakita u to doba, narukvica, sa dozom minimalističkog chica hvaljena je zbog koncepta dizajna: narukvica kao simbol i izraz bezuvjetne posvećenosti. U to je vrijeme Cartier Love narukvica dovodila u pitanje tradicionalni način nošenja nakita jer je to bila uniseks narukvica, jednostavan ukras koji su mogli nositi i muškarci i žene kako za dnevne, tako i za večernje prilike jer je imala posebno značenje: odanost nekome u svim trenucima.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Cartier Official (@cartier)

Originalni Love dizajn bio je fokusiran isključivo na ideji romantike. U potezu čistog marketinškog genija, Cartier je poklonio ograničenu zalihu Love narukvica poznatim parovima uključujući Elizabeth Taylor i Richarda Burtona, vojvodu i vojvotkinju od Windsora, Ali MacGraw i Steve McQueen, kao i Sophiu Loren i Carla Pontija.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Sara Botton (@sarabottn)

Naime, narukvica Love dolazi u dva dijela: jednostavna zlatna traka namijenjena i muškarcima i ženama, sa sitnim vijcima i malim odvijačem koji služi za zaključavanje ili skidanje narukvice zbog čega je gotovo nemoguće da će vam skliznuti sa zapešća ili da ćete ju izgubiti. Revolucionarna na način na koji nakit može poslužiti kao izraz ljubavi i koja nosi snažnu simboliku, ljubavnoj narukvici nije bilo lako skinuti. Kao što tvrdi i Cipullov citat: "Ljubavni simboli trebali bi sugerirati vječni kvalitet".

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Cartier Official (@cartier)

Ono što dodatno podcrtava njeno simbolično značenje je činjenica da se izvorno mogla kupiti samo za posebnog nekoga: Cartier je imao politiku da ju prodaje samo parovima. Uprkos činjenici da su ograničenja za kupovinu davno otkazana, narukvica Cartier Love, okružena ovom legendom, ostala je trajno nasljeđe načina izražavanja ljubavi. Također, ova kultna kolekcija proširila se na brojne varijacije, uključujući naušnice, ogrlice, prstenje zbog čega je Cartier postao jedan od omiljenih odabira za mnoge dame.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by ? ɴᴄ ? (@luxeloveed_ns)

***

Naslovna fotografija: @cartier
Tekst: Ilda Lihić-Isović

Treće izdanje Industry Day u Visokom još jednom je otvorilo pitanje dizajna kao sistema, onog koji povezuje ideju, proizvodnju i odgovornost.

Kroz ovogodišnji fokus na „Green Deal“, razgovor se pomjera dalje od estetike i ulazi u prostor odluka, procesa i uticaja koji dizajn ima na društvo.

U tom kontekstu, razgovarali smo sa Slavimirom Futrom, jednim od najuticajnijih dizajnera i vizualnih komunikatora u regionu, čiji rad već godinama pomjera granice između forme, poruke i sistema.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Bonjour.ba (@bonjour.ba)

Njegov pristup dizajnu ne počinje izgledom, nego pitanjem smisla, što se jasno reflektovalo i kroz njegovu ulogu na Alma Ras Industry Day. Dizajn, kako ga on vidi, nije dekoracija, nego rezultat jasno postavljene ideje i razumijevanja onoga što treba da komunicira.

Zato njegov pogled na savremeni dizajn pomjera fokus sa onoga što vidimo na ono što osjećamo i razumijemo već u prvim sekundama susreta s vizualom.



 

4 pitanja za Slavimira Futru o dizajnu i onome što odmah primijetimo

Razgovor sa Slavimirom Futrom otvara pitanja koja su danas ključna za razumijevanje dizajna. Umjesto forme, fokus stavlja na istinu, inteligenciju i osjećaj koji dizajn ostavlja. 

Njegovi odgovori pomjeraju granicu između lijepog i smislenog, između trenda i onoga što traje.




Kada gledate jedan dizajn, šta vam prvo govori da li ima identitet ili ne?  

Pa, prije svega, kod tih stvari je najvažnije da budu istinite. To se jednostavno nekako osjeti. Mi živimo danas u vremenu kada svi mogu da naprave nešto lijepo i atraktivno, a jako malo ljudi mogu da naprave nešto pametno. I to je ono što nas odvaja od umjetne inteligencije, ali i od “umjetničke” u tom smislu. 

Tako da se odmah vidi, stvarno na prvi pogled, da li je nešto vještačko ili je organsko, prirodno, pametno i lijepo. To je sveti gral komunikacije.




Koja je najčešća greška mladih dizajnera danas?  

Mislim da mladi dizajneri upravo tu problematiku forme usvajaju brže nego problematiku istine, odnosno inteligencije. Zato što je lakše doći do forme nego do istine, ljudi to rade preko ljepote. 

Lako se iskopira nešto što je trend, nešto što se svima sviđa, i onda se na taj način svrstate u jednu armiju istomišljenika estetskih i time sebi obezbijedite neku poziciju u tom mikro društvu kojem pripadate.

Ali ono što preživljava decenije, da ne kažem vijekove, uvijek je ta suštinska istina. Uvijek treba tražiti više u inteligenciji nego u ljepoti.




Kako znate da je projekat završen? Postoji li ta tačka gdje treba stati?  

Projekat se završava onda kada se osjeti da će uraditi svoj posao. Ipak je grafički dizajn dio industrije u kojoj ste vi direktno vezani za potrebe klijenta. 

To se osjeti kad je dovoljno, kada nema potrebe da se zatrpava dodatnim informacijama ili dodatnim estetikama koje služe da uljepšaju stvar.

Čim vidite da neko ukrašava, znači da pokušava da nadoknadi neku rupu u konceptu ili opet u toj istoj inteligenciji.




Jedna riječ koja danas najviše nedostaje dizajnu?  

Ljubav.

To je ono što se osjeća duboko. Empatija i međuljudski odnosi postali su nešto što se podrazumijeva, a zaboravili smo koliki je njihov potencijal i intenzitet. Ono što je duboko u nama skriveno, što je naša priroda, mi smo usmjereni jedni na druge.

A u novim okolnostima tehnoloških revolucija mi smo se, zapravo, okrenuli više sebi. I onda iz te pozicije gledamo svijet, a svijet nije nigdje van nas, on je u nama.

Onaj ko je shvatio da je čitav svijet u njemu, čitav univerzum i život, ta osoba privlači druge ljude. I to je ono što mladi nikako da shvate.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba