TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 12.2.2021.
Ikonska narukvica koja simbolizira ljubavnu vezu i vječnu poruku za Valentinovo, svoju priču je započela 1959. godine, kada je mladi, nadareni, talijanski umjetnik Aldo Cipullo došao u New York i izgradio karijeru dizajnera nakita.
Bilo je to 1969. godine, kada je Cipullo napustio Tiffany & Co da bi radio za Cartier, a narukvica Love bila je njegov prvi dizajn za liniju Maison, koja je odmah postala uspjeh i pečat Cartier brenda.
Potpuno drugačija od većine nakita u to doba, narukvica, sa dozom minimalističkog chica hvaljena je zbog koncepta dizajna: narukvica kao simbol i izraz bezuvjetne posvećenosti. U to je vrijeme Cartier Love narukvica dovodila u pitanje tradicionalni način nošenja nakita jer je to bila uniseks narukvica, jednostavan ukras koji su mogli nositi i muškarci i žene kako za dnevne, tako i za večernje prilike jer je imala posebno značenje: odanost nekome u svim trenucima.
Originalni Love dizajn bio je fokusiran isključivo na ideji romantike. U potezu čistog marketinškog genija, Cartier je poklonio ograničenu zalihu Love narukvica poznatim parovima uključujući Elizabeth Taylor i Richarda Burtona, vojvodu i vojvotkinju od Windsora, Ali MacGraw i Steve McQueen, kao i Sophiu Loren i Carla Pontija.
Naime, narukvica Love dolazi u dva dijela: jednostavna zlatna traka namijenjena i muškarcima i ženama, sa sitnim vijcima i malim odvijačem koji služi za zaključavanje ili skidanje narukvice zbog čega je gotovo nemoguće da će vam skliznuti sa zapešća ili da ćete ju izgubiti. Revolucionarna na način na koji nakit može poslužiti kao izraz ljubavi i koja nosi snažnu simboliku, ljubavnoj narukvici nije bilo lako skinuti. Kao što tvrdi i Cipullov citat: "Ljubavni simboli trebali bi sugerirati vječni kvalitet".
Ono što dodatno podcrtava njeno simbolično značenje je činjenica da se izvorno mogla kupiti samo za posebnog nekoga: Cartier je imao politiku da ju prodaje samo parovima. Uprkos činjenici da su ograničenja za kupovinu davno otkazana, narukvica Cartier Love, okružena ovom legendom, ostala je trajno nasljeđe načina izražavanja ljubavi. Također, ova kultna kolekcija proširila se na brojne varijacije, uključujući naušnice, ogrlice, prstenje zbog čega je Cartier postao jedan od omiljenih odabira za mnoge dame.
***
Naslovna fotografija: @cartier
Tekst: Ilda Lihić-Isović
TEKST: Ada Ćeremida
Ako tražite razlog za kratku kulturnu pauzu u Sarajevu ovo je idealan trenutak. Povodom pravoslavnog Božića, danas je besplatan ulaz u Kuću Despića, jedan od najautentičnijih muzejskih prostora u gradu i važan dio zbirke Sarajevskog Muzeja.
Smještena u samom srcu stare gradske jezgre, Kuća Despića čuva priču o životu imućne sarajevske trgovačke porodice, ali i o prvim teatarskim iskoracima u gradu. Prije nego krenete, donosimo nekoliko stvari koje vrijedi znati kako biste posjetu doživjeli punim intenzitetom.
Foto: @nerminamemic_art
Kuća Despića je vremenska kapsula Sarajeva iz 18. i 19. stoljeća. Izgrađena i nastanjena od strane porodice Despić, danas djeluje kao jedan od najintimnijih i najautentičnijih muzejskih prostora u gradu.
Kao dio Muzeja Sarajeva, kuća svjedoči o trgovačkom, kulturnom i društvenom životu tadašnjeg Sarajeva, ali i o njegovim prvim teatarskim koracima. Ako je do sada niste posjetili, današnji besplatan ulaz je savršena prilika.
Foto: @jacakalac
Ovdje je zapravo počela teatarska scena Sarajeva
Prve pozorišne predstave u Sarajevu održane su upravo u salonu Kuće Despića. U vrijeme kada grad nije imao institucionalno pozorište, ova privatna kuća postala je mjesto susreta umjetnika, publike i novih ideja.
Zbog toga se Kuća Despića smatra pretečom modernog teatra u Sarajevu. Taj salon i danas zadržava atmosferu intimnog kulturnog okupljanja.
Kuća je rijedak primjer spoja orijentalne i austrougarske arhitekture
Arhitektonski, Kuća Despića predstavlja slojevit identitet Sarajeva. Orijentalni raspored prostora i detalji interijera susreću se s kasnijim austrougarskim utjecajima u namještaju i dekoraciji.
Ovaj spoj nije dekorativan, već govori o stvarnim historijskim promjenama koje je grad prolazio. Upravo zato je kuća posebno zanimljiva i arhitektima i ljubiteljima dizajna.



Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection
Porodica Despić bila je među najutjecajnijim trgovačkim porodicama u gradu
Despići su bili imućni i društveno aktivni sarajevski trgovci, blisko povezani s kulturnim i političkim tokovima svog vremena. Njihov dom nije bio zatvoren porodični prostor, već mjesto okupljanja uglednih građana i putnika.
Kroz lične predmete, dokumente i namještaj, muzej danas priča priču o svakodnevici gradske elite 19. stoljeća. To je rijedak uvid u privatni život tadašnjeg Sarajeva.
Foto: @jelenapojuzina

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tomislav.kovacevic.sestrinstvo
Interijeri su sačuvani kao autentičan prikaz građanskog života
Za razliku od mnogih muzeja koji rekonstruišu prostor, Kuća Despića čuva originalne elemente života jedne porodice. Namještaj, raspored soba i dekoracije ostavljaju utisak da su stanari tek nakratko izašli. Ovakav pristup čini posjetu intimnijom i emocionalnijom. Ne gledate eksponate nego ulazite u nečiji dom.
Foto: @poslednji_sarajlija

Foto: @nerminamemic_art


Foto: @tramp_collection
Grijanje u Kući Despića otkriva kako se živjelo kroz sarajevske zime
Kuća Despića grijala se kombinacijom peći na drva i ćumur, pažljivo raspoređenih po glavnim prostorijama kako bi se toplina zadržavala što duže.
Debeli zidovi i manji otvori prema ulici dodatno su pomagali u očuvanju toplote, što je bio standard u tadašnjoj gradskoj arhitekturi. Zanimljivo je da su se prostorije grijale selektivno nisu svi dijelovi kuće bili jednako topli, već se život zimi koncentrisao oko nekoliko ključnih soba.
Ovakav način grijanja jasno pokazuje koliko je svakodnevni ritam bio prilagođen prostoru, a ne obrnuto.
Foto: @nerminamemic_art
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!