TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 22.1.2021.
S brendom Bashka upoznali smo se tijekom privatne večere Belme Tvico Stambol u Sarajevu gdje smo kušali neodoljivo kremasti čokoladni desert pripremljen upravo od artisan čokolade nastale u ovoj maloj, ali posebnoj čokoladnoj manifakturi.
Pažljivo kreirana poslastica koja je donijela neodoljiv miks slatkoće i gorčine kakao zrna osvojila nas je prvu i ubrzo smo željeli saznati više o Bashka brendu.

Bashka je zapravo obiteljska priča koja se razvila iz ljubavi prema ručno rađenim čokoladama i aromama koje pokazuju svu ljepotu kakao zrna. Merjem Hamzić se zajedno sa suprugom Tarikom Hamzić educirala diljem Europe o pripremi čokolade, bili su dio i belgijske akademije za chocolatiere, a danas kreiraju slastice koje nose #MadeinBiH etiketu, a kušaju ju i vole dame i muškarci diljem Europe. Više detalja otkrila nam je Merjem kroz intervju koji donosimo u nastavku.
***
Kako ste se odlučili pokrenuti vlastitu čokoladnu manufakturu i tko čini vaš tim?
Bashka je mali porodični obrt iz Sarajeva, preciznije iz Starog Grada, čiji tim zvanično čini jedna osoba. Veliku podršku mi pruža moj suprug Tarik i naša dvogodišnja kćerka Rania kao dežurni degustator. :) I suprug, a i ja smo krenuli dosta rano sa karijerama i poprilično dobrim korporativnim poslovima, ali je uvijek postojala želja da ipak imamo nešto naše. Naša avantura sa čokoladom je krenula baš tako. Često ste čuli da svaka osoba treba raditi ono što voli. E u toj jednostavnoj rečenici je zapravo i najveći izazov. Šta je to što volimo, a možemo se tome posvetiti i biti kontinuirano izazvani i nanovo zaljubljeni u to što radimo?

Suprug je poznat u društvu da voli craft čokoladu pa je nerijetko od prijatelja znao dobivati čokolade sa njihovih neobičnih putovanja, poput Islanda, Vietnama, Ekvadora i sl., tako da je u moru ideja prevagnula ova da bolje upoznamo svijet čokolade i da pokušamo napraviti naše malo čokoladno carstvo. Ono što je zanimljivo u našoj priči jeste da nijedno od nas nije znalo kako izgleda plod kakaovca, kakao zrno, gdje raste i kako se od istog dobije čokolada. Međutim, znali smo uživati u dobroj čokoladi i tako smo jednog dana došli do ideje da bi zaista bilo zanimljivo napraviti artisan, ručno rađenu čokoladu iz Sarajeva, a koja može sa obrazom stati na crtu i takmičiti se sa najboljim svjetskim čokoladama, poput onih od majstora iz Belgije i Francuske. Oboje volimo ulaziti u detalj čime god da se bavimo, pa je i ovaj put bilo tako. Krenuli su mjeseci istraživanja literature, posjete najvećim svjetskim sajmovima, razrada ideja, a na kraju i obuka u belgijskoj akademiji za chocolatiere. Nakon obilaska velikog broja evropskih majstora, ciklus istraživanja smo zatvorili posjetom plantaži kakaa u dalekoj Indoneziji. Kroz cijeli ovaj period smo imali veliku podršku naše porodice i prijatelja koji su uvijek bili prvi u redu da isprobaju naše čokoladne poduhvate.


Tarik i Merjem
Kako teče sam proces izrade čokolada?
Ono što je važno znati u svijetu čokolade jeste da postoje Chocolate makers i Chocolatiers. Chocolate makers su oni koji putem posebne opreme za pečenje, mljevenje, čišćenje i temperiranje prave čokoladu ‘from bean to bar’, tj. od kakao zrna do čokolade. Chocolatieri, s druge strane, su oni koji koriste čokoladnu smjesu kao sirovinu, istu prerađuju, temperiraju i prave različite okuse i vrste čokoladnih slastica. Bashka je u ovoj drugoj grupi.

Jedan od ključnih procesa koji utiče na to kakav će biti miris, tekstura, izgled i kvalitet čokolade jeste proces temperiranja.

Čokolada se grije do određene temperature, pa se hladi do temperature kada je ista spremna za izlijevanje u kalupe. Sve vrijeme je jako bitno voditi računa da su vlaga i temperatura u radionici na dozvoljenom nivou. Kalupi i alat, također, moraju biti odgovarajuće temperature, jer čokolada ne trpi “šokove”. Ukoliko je čokolada izložena promjenama temperature, nerijetko se može dogoditi da se pojave bijele mrlje.
3 karakteristike koje vaš brend čine posebnim?
Ovo nam omogućava da budemo inovativni sa recepturama koje u nekim situacijama možemo prilagoditi i željama drugih čokoladnih hedonista.
Ukratko, sve čokolade na jednu stranu, a baška Bashka. :)

Koji su sve okusi dostupni i koji su ukrali najviše simpatija?
U Bashka paleti čokolada možete pronaći 4 vrste čokolada koje postoje, a to su: tamna, bijela, mliječna i Ruby ružičasta koja je nedavno predstavljena u svijetu kao četvrta vrsta čokolade. Ovo je osnovna podjela čokolada koja je većini poznata. Kod nas možete isprobati i različite vrste single origin čokolada koje su specifične po tome što nastaju od jedne vrste kakao zrna koje se uzgaja na specifičnom području i kao takvo daje čokoladi specifičan ukus. Tako se zna desiti da probate četiri vrste čokolada sa kakao udjelom između 60% i 80%, a da imaju potpuno različitu paletu i dubinu okusa.

Ono što je bitno napomenuti jeste da Bashka čokolade sadrže isključivo kakao puter u svojim čokoladama bez učešća drugih masnoća. Mnoge čokolade umjesto kakao putera sadrže druge biljne masnoće i to je ono što pravi razliku između prave čokolade i drugih koje sadrže velike količine šećera.
Gdje pronalazite inspiraciju za nove recepture?
Inspiracija za recepte je prisutna svuda oko nas. Zavisno od raspoloženja, sezone i rezultata degustacije kreiramo kolekcije proizvoda. Trenutno kao dodatke koristimo komadiće kakao zrna, liofilizirano voće, začine, jestive latice cvijeća, blanširane kalifornijske bademe, iranske pistacije, meksički orah - pekan, tucanu kahvu… Na ovaj način se trudimo da ponudimo nove okuse koji će pronaći svoj put do svačijeg nepca.
Kako pravilno skladištiti handmade čokoladu?
Idealno bi bilo da je čuvate na tamnom mjestu, gdje je temperatura između 18 i 20 stepeni C. Prednost je ukoliko ambalaža čokolade ima mogućnost da se nakon otvaranja opet zatvori, jer ćete na taj način sačuvati aromu i svježinu. Važno je reći da se čokolada ne bi trebala držati u frižideru.
Gdje možemo kupiti vaše slastice?
Trenutno radimo isključivo po narudžbi i direktno za veće kupce. Proizvodi će uskoro biti i u maloprodaji kod pažljivo odabranih partnera koji dijele tu ‘posebnost’ i posvećenost detalju kao i Bashka.
TEKST: Bonjour.ba
Većina nas kafu procijeni vrlo brzo, ili nam prija ili ne. Rijetko se zapitamo zašto. Šta se zapravo dešava u šoljici prije nego što mi damo svoju presudu?
Na Bonjour ba x Grand kafa Coffee Experience eventu imali smo priliku vidjeti drugu stranu tog procesa: onu u kojoj se kafa ne pije iz navike, nego analizira, mjeri i ocjenjuje prema preciznim kriterijima. Upravo tu počinje posao Ilije Đurića, profesionalnog degustatora i cup testera Grand kafe.
Ilija Đurić, profesionalni degustator kafe
Dok mi govorimo o jačini i aromi, Ilija govori o balansu, tijelu, kiselosti i mirisu i zna tačno objasniti zašto nam neka kafa odgovara, a neka nikada neće, bez obzira na to koliko je pijemo godinama.
Zato smo s njim razgovarali o onome što se rijetko čuje izvan stručnih krugova: kako se kafa profesionalno provjerava, šta čini dobar blend, gdje najčešće griješimo u pripremi i koliko zaista poznajemo napitak koji pijemo svaki dan.

Prije nego što kafa završi u našoj šoljici, ona prolazi kroz niz provjera koje nemaju veze s navikom, nego s preciznošću. Tu nema mjesta subjektivnom, nego se traži balans, čistoća ukusa i dosljednost.
Upravo taj prvi korak često ostaje nevidljiv krajnjem konzumentu, ali je ključan za sve što kasnije prepoznajemo kao kvalitet.

Ilija objašnjava da se kvalitet kafe ne procjenjuje nasumično, nego po jasno definisanom redoslijedu: prvo se provjerava botanička vrsta zrna, zatim klasa, a tek onda dolaze ono što mi najčešće primijetimo, a to su ukus, miris i aroma. Taj stručni proces osigurava da kafa ima stabilan, prepoznatljiv karakter i prije nego što uopće dođe do šoljice.

Kada kažemo domaća kafa, većina nas prvo pomisli na jačinu. (Da i Grand kafu!) Ali u stvarnosti, jačina je samo jedan mali dio mnogo složenije slike.
Od izbora zrna, preko prženja, do načina pripreme, svaki korak utiče na to kakva će kafa na kraju biti. A džezva, iako duboko ukorijenjena u našim navikama, u tom procesu nije samo simbol tradicije, nego aktivni dio ukusa i teksture kafe.
Upravo tu se lome razlike između kafe koja je samo jaka i one koja je zaista dobra.
„Za dobru pripremu kafe važna je džezva, jer nam ona služi da voda provri što prije. Ja kažem da se voda ne smije ‘patiti’. Ako treba dugo da provri, tvrda voda, koja je pogodna za kafu, pretvara se u meku i tada dobijamo bljutav ukus.“, pojasnio je Ilija Đurić.
Recimo da ste već pronašli svoju Grand kafu. Znate koja vam jačina odgovara, koja aroma vam „legne“ i u kojem dijelu dana je pijete s najvećim uživanjem. Razlika između dobre i zaista dobre šoljice često se krije u jednom, naizgled nevažnom detalju. Ne u novoj opremi, ne u komplikovanim pravilima i ne u dodatnom vremenu, nego u malim promjenama koje lako zanemarimo.

To su sitni trikovi koji ne traže poseban trud, ali mogu potpuno promijeniti doživljaj prve šoljice. Evo šta Ilija savjetuje:
„Nije dobro kafu zakuhati u kuhinji pa šoljicu nositi do mjesta gdje ćemo je piti. Prva ekstrakcija se dešava tokom zakuhavanja, ali ona fina, kada se talog odvaja i arome se razlivaju, dešava se u šoljici. Zato je važno da se kafa sipa tamo gdje se pije i da šoljica nekoliko trenutaka miruje prije prvog gutljaja.“
Kafa u BiH nije pauza između obaveza. Ona je često sama obaveza. Razgovor, dogovor, predah, znak pažnje.
U toj šoljici je i ono što zovemo ćejf, osjećaj da se Grand kafa pije polako, s razlogom i u tačno određenom trenutku. Taj odnos prema kafi čini ritual ispijanja u BiH drugačijim od mnogih drugih kultura, čak i kada se koristi isto zrno. Evo šta o tome kaže Ilija:
„Kod nas se koriste male džezve, što je ispravno: jedna džezva, jedna šolja. Piju se iz fildžana i uz kafu se služi nešto slatko, bilo šećer, rahat-lokum ili kockica čokolade. Upravo ti detalji nas izdvajaju.“
Zato smo Iliju pitali ono što zanima svakog ljubitelja kafe: kada vam je posao provjeravati, mirisati i ocjenjivati kafu, kakvu kafu bira za sebe. U tom pitanju se često najbolje vidi da i iza stručnosti stoji lična navika, dio dana koji vam je najdraži i mali ritual koji nema veze s pravilima ili teorijom, nego isključivo s užitkom.

Ilija kaže da ujutru najčešće pije kafu iz kategorije koja je u svijetu poznata kao turska kafa. Lično bira Grand kafu Gold, u većoj šolji, jer mu pruža pun i uravnotežen ukus. Onima koji vole mekši i zaokruženiji profil preporučuje Gold, dok će ljubitelji izraženije jačine posegnuti za Grand Strong.
Nakon što nam je otkrio kakvu kafu on bira za sebe, logičan nastavak razgovora bio je upravo ovaj: kako da svako od nas lakše prepozna svoj Grand ukus. Nisu svi dani isti, nisu ni navike, pa samim tim ni kafa ne mora biti ista za sve.
Postoje jasni signali koje nam nepce već daje u smislu da li više uživamo u aromi, pitkosti i zaokruženom ukusu, ili tražimo izraženiju jačinu koja ostaje duže i ostavlja trag. Upravo na tim razlikama, objašnjava Ilija, treba graditi izbor kafe, a ne na pukoj navici ili onome što smo godinama pili bez razmišljanja.

Možda je baš zato kafa u BiH toliko lična stvar. Ne pijemo je samo zbog jačine ili navike, nego zbog trenutka, razloga i osjećaja koji ide uz šoljicu. I često je pijemo isto godinama, bez pitanja da li nam zaista najviše prija.
Razgovor s Ilijom nas je podsjetio da ne treba mijenjati kafu, nego način na koji je pijemo. Mali detalji prave veliku razliku, a kad znaš šta tražiš, lakše pronađeš i onu Grand kafu koja ti stvarno prija.
Ako ste se već uhvatili kako razmišljate o sljedećoj šoljici Grand kafe… znamo da smo uspjeli.

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!