TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 22.1.2021.
S brendom Bashka upoznali smo se tijekom privatne večere Belme Tvico Stambol u Sarajevu gdje smo kušali neodoljivo kremasti čokoladni desert pripremljen upravo od artisan čokolade nastale u ovoj maloj, ali posebnoj čokoladnoj manifakturi.
Pažljivo kreirana poslastica koja je donijela neodoljiv miks slatkoće i gorčine kakao zrna osvojila nas je prvu i ubrzo smo željeli saznati više o Bashka brendu.

Bashka je zapravo obiteljska priča koja se razvila iz ljubavi prema ručno rađenim čokoladama i aromama koje pokazuju svu ljepotu kakao zrna. Merjem Hamzić se zajedno sa suprugom Tarikom Hamzić educirala diljem Europe o pripremi čokolade, bili su dio i belgijske akademije za chocolatiere, a danas kreiraju slastice koje nose #MadeinBiH etiketu, a kušaju ju i vole dame i muškarci diljem Europe. Više detalja otkrila nam je Merjem kroz intervju koji donosimo u nastavku.
***
Kako ste se odlučili pokrenuti vlastitu čokoladnu manufakturu i tko čini vaš tim?
Bashka je mali porodični obrt iz Sarajeva, preciznije iz Starog Grada, čiji tim zvanično čini jedna osoba. Veliku podršku mi pruža moj suprug Tarik i naša dvogodišnja kćerka Rania kao dežurni degustator. :) I suprug, a i ja smo krenuli dosta rano sa karijerama i poprilično dobrim korporativnim poslovima, ali je uvijek postojala želja da ipak imamo nešto naše. Naša avantura sa čokoladom je krenula baš tako. Često ste čuli da svaka osoba treba raditi ono što voli. E u toj jednostavnoj rečenici je zapravo i najveći izazov. Šta je to što volimo, a možemo se tome posvetiti i biti kontinuirano izazvani i nanovo zaljubljeni u to što radimo?

Suprug je poznat u društvu da voli craft čokoladu pa je nerijetko od prijatelja znao dobivati čokolade sa njihovih neobičnih putovanja, poput Islanda, Vietnama, Ekvadora i sl., tako da je u moru ideja prevagnula ova da bolje upoznamo svijet čokolade i da pokušamo napraviti naše malo čokoladno carstvo. Ono što je zanimljivo u našoj priči jeste da nijedno od nas nije znalo kako izgleda plod kakaovca, kakao zrno, gdje raste i kako se od istog dobije čokolada. Međutim, znali smo uživati u dobroj čokoladi i tako smo jednog dana došli do ideje da bi zaista bilo zanimljivo napraviti artisan, ručno rađenu čokoladu iz Sarajeva, a koja može sa obrazom stati na crtu i takmičiti se sa najboljim svjetskim čokoladama, poput onih od majstora iz Belgije i Francuske. Oboje volimo ulaziti u detalj čime god da se bavimo, pa je i ovaj put bilo tako. Krenuli su mjeseci istraživanja literature, posjete najvećim svjetskim sajmovima, razrada ideja, a na kraju i obuka u belgijskoj akademiji za chocolatiere. Nakon obilaska velikog broja evropskih majstora, ciklus istraživanja smo zatvorili posjetom plantaži kakaa u dalekoj Indoneziji. Kroz cijeli ovaj period smo imali veliku podršku naše porodice i prijatelja koji su uvijek bili prvi u redu da isprobaju naše čokoladne poduhvate.


Tarik i Merjem
Kako teče sam proces izrade čokolada?
Ono što je važno znati u svijetu čokolade jeste da postoje Chocolate makers i Chocolatiers. Chocolate makers su oni koji putem posebne opreme za pečenje, mljevenje, čišćenje i temperiranje prave čokoladu ‘from bean to bar’, tj. od kakao zrna do čokolade. Chocolatieri, s druge strane, su oni koji koriste čokoladnu smjesu kao sirovinu, istu prerađuju, temperiraju i prave različite okuse i vrste čokoladnih slastica. Bashka je u ovoj drugoj grupi.

Jedan od ključnih procesa koji utiče na to kakav će biti miris, tekstura, izgled i kvalitet čokolade jeste proces temperiranja.

Čokolada se grije do određene temperature, pa se hladi do temperature kada je ista spremna za izlijevanje u kalupe. Sve vrijeme je jako bitno voditi računa da su vlaga i temperatura u radionici na dozvoljenom nivou. Kalupi i alat, također, moraju biti odgovarajuće temperature, jer čokolada ne trpi “šokove”. Ukoliko je čokolada izložena promjenama temperature, nerijetko se može dogoditi da se pojave bijele mrlje.
3 karakteristike koje vaš brend čine posebnim?
Ovo nam omogućava da budemo inovativni sa recepturama koje u nekim situacijama možemo prilagoditi i željama drugih čokoladnih hedonista.
Ukratko, sve čokolade na jednu stranu, a baška Bashka. :)

Koji su sve okusi dostupni i koji su ukrali najviše simpatija?
U Bashka paleti čokolada možete pronaći 4 vrste čokolada koje postoje, a to su: tamna, bijela, mliječna i Ruby ružičasta koja je nedavno predstavljena u svijetu kao četvrta vrsta čokolade. Ovo je osnovna podjela čokolada koja je većini poznata. Kod nas možete isprobati i različite vrste single origin čokolada koje su specifične po tome što nastaju od jedne vrste kakao zrna koje se uzgaja na specifičnom području i kao takvo daje čokoladi specifičan ukus. Tako se zna desiti da probate četiri vrste čokolada sa kakao udjelom između 60% i 80%, a da imaju potpuno različitu paletu i dubinu okusa.

Ono što je bitno napomenuti jeste da Bashka čokolade sadrže isključivo kakao puter u svojim čokoladama bez učešća drugih masnoća. Mnoge čokolade umjesto kakao putera sadrže druge biljne masnoće i to je ono što pravi razliku između prave čokolade i drugih koje sadrže velike količine šećera.
Gdje pronalazite inspiraciju za nove recepture?
Inspiracija za recepte je prisutna svuda oko nas. Zavisno od raspoloženja, sezone i rezultata degustacije kreiramo kolekcije proizvoda. Trenutno kao dodatke koristimo komadiće kakao zrna, liofilizirano voće, začine, jestive latice cvijeća, blanširane kalifornijske bademe, iranske pistacije, meksički orah - pekan, tucanu kahvu… Na ovaj način se trudimo da ponudimo nove okuse koji će pronaći svoj put do svačijeg nepca.
Kako pravilno skladištiti handmade čokoladu?
Idealno bi bilo da je čuvate na tamnom mjestu, gdje je temperatura između 18 i 20 stepeni C. Prednost je ukoliko ambalaža čokolade ima mogućnost da se nakon otvaranja opet zatvori, jer ćete na taj način sačuvati aromu i svježinu. Važno je reći da se čokolada ne bi trebala držati u frižideru.
Gdje možemo kupiti vaše slastice?
Trenutno radimo isključivo po narudžbi i direktno za veće kupce. Proizvodi će uskoro biti i u maloprodaji kod pažljivo odabranih partnera koji dijele tu ‘posebnost’ i posvećenost detalju kao i Bashka.
TEKST: Lamija Muratagić
De Niro, Morgan Freeman, Mads Mikkelsen i Willem Dafoe imaju nešto zajedničko osim filma. Kada bi se ugasila festivalska svjetla, završavali su na nekim od najpoznatijih sarajevskih adresa, a mi znamo kojim.
Sarajevo Film Festival ima i svoju gastronomsku mapu koja se kroz godine ispisivala paralelno s festivalskim programom. Između projekcija, razgovora i festivalskih obaveza, neka od najvećih filmskih imena pronalazila su predah za sarajevskim stolovima. Nekad je to bio ručak između dva termina, nekad večera koja bi se produžila, a nekad samo nekoliko mirnijih sati daleko od protokola i festivalske gužve.

Robert De Niro, Morgan Freeman, Mads Mikkelsen, Benicio del Toro i Willem Dafoe samo su dio impresivnog niza. Kada se velika filmska imena kroz godine počnu vezivati za iste sarajevske adrese, restorani prestaju biti tek mjesta susreta i postaju svojevrsni repozitorij festivalskih boravaka, anegdota i memorije grada.
Ako jedan sarajevski restoran ima filmski guestbook vrijedan posebnog poglavlja, onda je to Kibe Mahala. Za njihovim su stolovima kroz godine sjedili Stellan Skarsgård, Armand Assante, Benicio Del Toro, Tim Roth, Danny Glover, Jeremy Irons, Nick Nolte, Ralph Fiennes i John Cleese, ali neke od najboljih priča ostale su izvan fotografija.

Pred dolazak Morgana Freemana domaćini restorana dobili su informaciju o tačno određenom ginu i tonicu koje glumac pije. Uslijedila je potraga od Zagreba, Beograda i Ljubljane do drugih regionalnih adresa, bez uspjeha. Na kraju su preko Londona uspjeli nabaviti dvije boce gina i veću količinu tonica, spremne za njegov dolazak.
Freeman se prezentacijom oduševio. A onda je probao viljamovku.
Večer je nastavio s njom, dok je teško nabavljeni gin ostao gotovo netaknut. Malo je boljih anegdota o tome kako se pažljivo pripremljen plan u Sarajevu može promijeniti nakon jednog pića.
Robert De Niro također je bio gost Kibe Mahale, a njegovo ime već zauzima posebno mjesto u impresivnoj filmskoj arhivi restorana.
Robert De Niro je među imenima koja su kroz Sarajevo Film Festival svratila u 4 sobe gospođe Safije, a nekoliko godina kasnije na istoj adresi večerali su i Alejandro González Iñárritu i Paweł Pawlikowski.

Foto: @4sgs / @leila_leamm
S vremenom su 4 sobe gospođe Safije postale više od provjerene sarajevske adrese za ručak ili večeru. Lista njihovih gostiju danas čita se gotovo kao presjek savremene kinematografije, s Festivalom kao zajedničkom tačkom.
Mads Mikkelsen je tokom Sarajevo Film Festivala 2022. predstavio The Hunt, film koji mu je donio nagradu za najboljeg glumca u Cannesu.
Nakon festivalskog dijela večeri završio je u Konobi Luka, gdje se u jednom trenutku pridružio sviračima i zaplesao. Večera je tako dobila epilog koji je vrlo brzo postao dio festivalskih anegdota grada.
Jesse Eisenberg je tokom boravka u Sarajevu bio gost Baolija. U restoran je svratio nakon što je primio Počasno Srce Sarajeva i predstavio svoj rediteljski prvijenac Nakon što spasiš svijet.
Baoli je tako u svoju relativno mladu historiju vrlo brzo upisao i jedno ozbiljno filmsko ime.
Tavola je tokom boravka Willema Dafoea u Sarajevu ugostila slavnog glumca, dodajući još jedno veliko ime svojoj listi gostiju. Šta je bilo na stolu ostaje nepoznato, ali važniji je trag koji takve posjete ostavljaju, polako upisujući poznate sarajevske adrese u festivalsku historiju grada.
Festivalska historija, srećom, ne ostaje uredno posložena u programskim knjižicama. Dio nje ostane za stolom, u ručkovima između obaveza, večerama koje se produže i adresama na koje se gosti vraćaju.
Sarajevo tih dana film ionako ne zadržava samo u kinima.
Zato nije loše znati da stol za kojim večeras sjedite možda već ima sasvim pristojnu filmsku biografiju.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto i Grafičko oblikovanje: Bonjour.ba
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!