TEKST: Bonjour.ba

DATUM OBJAVE: 22.1.2021.

S brendom Bashka upoznali smo se tijekom privatne večere Belme Tvico Stambol u Sarajevu gdje smo kušali neodoljivo kremasti čokoladni desert pripremljen upravo od artisan čokolade nastale u ovoj maloj, ali posebnoj čokoladnoj manifakturi.

Pažljivo kreirana poslastica koja je donijela neodoljiv miks slatkoće i gorčine kakao zrna osvojila nas je prvu i ubrzo smo željeli saznati više o Bashka brendu.

Foto: Sanela Babić za BONJOUR.ba

Bashka je zapravo obiteljska priča koja se razvila iz ljubavi prema ručno rađenim čokoladama i aromama koje pokazuju svu ljepotu kakao zrna. Merjem Hamzić se zajedno sa suprugom Tarikom Hamzić educirala diljem Europe o pripremi čokolade, bili su dio i belgijske akademije za chocolatiere, a danas kreiraju slastice koje nose #MadeinBiH etiketu, a kušaju ju i vole dame i muškarci diljem Europe. Više detalja otkrila nam je Merjem kroz intervju koji donosimo u nastavku.

***

Kako ste se odlučili pokrenuti vlastitu čokoladnu manufakturu i tko čini vaš tim?

Bashka je mali porodični obrt iz Sarajeva, preciznije iz Starog Grada, čiji tim zvanično čini jedna osoba. Veliku  podršku mi pruža moj suprug Tarik i naša dvogodišnja kćerka Rania kao dežurni degustator. :) I suprug, a i  ja  smo krenuli dosta rano  sa  karijerama  i  poprilično dobrim korporativnim poslovima, ali je uvijek postojala želja da ipak imamo nešto naše. Naša avantura sa čokoladom je krenula baš tako. Često ste čuli da svaka osoba treba raditi ono što voli. E u toj jednostavnoj rečenici je zapravo i najveći izazov. Šta je to što volimo, a možemo se tome posvetiti i biti kontinuirano izazvani i nanovo zaljubljeni u to što radimo?

Suprug  je  poznat  u  društvu  da  voli  craft  čokoladu  pa  je  nerijetko  od  prijatelja  znao  dobivati čokolade sa njihovih neobičnih putovanja, poput Islanda, Vietnama, Ekvadora i sl., tako da je u moru  ideja  prevagnula  ova  da  bolje  upoznamo  svijet  čokolade  i  da  pokušamo  napraviti  naše malo čokoladno carstvo. Ono što je zanimljivo u našoj priči jeste da nijedno od nas nije znalo kako izgleda plod kakaovca, kakao  zrno,  gdje  raste  i kako se od istog dobije čokolada. Međutim, znali smo uživati u dobroj čokoladi  i  tako  smo  jednog  dana  došli  do  ideje  da  bi  zaista  bilo  zanimljivo  napraviti  artisan, ručno  rađenu  čokoladu  iz  Sarajeva,  a  koja  može  sa  obrazom  stati  na  crtu  i  takmičiti  se  sa najboljim  svjetskim  čokoladama,  poput  onih  od  majstora  iz  Belgije  i  Francuske.  Oboje  volimo ulaziti u detalj čime god da se bavimo, pa je i ovaj put bilo tako. Krenuli su mjeseci istraživanja literature, posjete najvećim svjetskim sajmovima, razrada ideja, a na  kraju  i  obuka  u  belgijskoj akademiji za chocolatiere. Nakon obilaska velikog broja evropskih majstora, ciklus istraživanja smo zatvorili posjetom plantaži kakaa u dalekoj Indoneziji. Kroz cijeli ovaj  period  smo imali veliku podršku naše porodice i prijatelja koji su uvijek bili prvi u redu da isprobaju naše čokoladne poduhvate.

Tarik i Merjem

Kako teče sam proces izrade čokolada?

Ono  što  je  važno  znati  u  svijetu  čokolade  jeste  da  postoje  Chocolate  makers  i  Chocolatiers. Chocolate   makers   su oni   koji   putem   posebne   opreme   za   pečenje,   mljevenje,   čišćenje   i temperiranje prave čokoladu ‘from bean to bar’, tj. od kakao zrna do čokolade. Chocolatieri,  s  druge  strane,  su  oni  koji  koriste čokoladnu smjesu kao sirovinu, istu prerađuju, temperiraju i prave različite okuse i vrste čokoladnih slastica. Bashka je u ovoj drugoj grupi.

Jedan od ključnih procesa koji utiče na to kakav će biti miris, tekstura, izgled i kvalitet čokolade jeste proces temperiranja.  

Čokolada   se   grije   do   određene   temperature,   pa   se   hladi   do temperature kada je ista spremna za izlijevanje u kalupe. Sve vrijeme je jako bitno voditi računa da  su  vlaga  i  temperatura  u  radionici  na dozvoljenom nivou. Kalupi i alat, također, moraju biti odgovarajuće temperature, jer čokolada ne trpi “šokove”. Ukoliko je čokolada izložena promjenama temperature, nerijetko se može dogoditi da se pojave bijele mrlje.

3 karakteristike koje vaš brend čine posebnim?

  • Bashka čokolada se ne “jede”, Bashka čokolada se osjeća i za nju morate odvojiti vrijeme da biste uživali u svim notama koje se smjenjuju dok se topi u vašim ustima.
  • Bashka brend je nastao iz čiste emocije ljubavi prema ljepoti i ukusnoj slastici.
  • Bashka je ručno rađena sa dosta pažnje posvećene svakom detalju i u manjim serijama.

Ovo nam omogućava da budemo inovativni sa recepturama koje u nekim situacijama možemo prilagoditi i željama drugih čokoladnih hedonista.
Ukratko, sve čokolade na jednu stranu, a baška Bashka. :)

Koji su sve okusi dostupni i koji su ukrali najviše simpatija?

U Bashka paleti čokolada možete pronaći 4 vrste čokolada koje postoje, a to su: tamna, bijela, mliječna i Ruby ružičasta koja je nedavno predstavljena u svijetu kao četvrta vrsta čokolade. Ovo je osnovna podjela čokolada koja je većini poznata. Kod nas možete isprobati i različite vrste single origin čokolada koje su specifične po tome što nastaju od jedne vrste kakao zrna koje se uzgaja na specifičnom području i kao takvo daje čokoladi specifičan ukus. Tako se zna desiti da probate četiri vrste čokolada sa kakao udjelom između 60% i 80%, a da imaju potpuno različitu paletu i dubinu okusa.

Ono što je bitno napomenuti jeste da Bashka čokolade sadrže isključivo kakao puter u svojim čokoladama bez učešća drugih masnoća. Mnoge čokolade umjesto kakao putera sadrže druge biljne masnoće i to je ono što pravi razliku između prave čokolade i drugih koje sadrže velike količine šećera.

Gdje pronalazite inspiraciju za nove recepture?

Inspiracija za recepte je prisutna svuda oko nas. Zavisno od raspoloženja, sezone i rezultata degustacije kreiramo kolekcije proizvoda. Trenutno kao dodatke koristimo komadiće kakao zrna, liofilizirano voće, začine, jestive latice cvijeća, blanširane kalifornijske bademe, iranske pistacije, meksički orah - pekan, tucanu kahvu… Na ovaj način se trudimo da ponudimo nove okuse koji će pronaći svoj put do svačijeg nepca.

Kako pravilno skladištiti handmade čokoladu?

Idealno bi bilo da je čuvate na tamnom mjestu, gdje je temperatura između 18 i 20 stepeni C. Prednost je ukoliko ambalaža čokolade ima mogućnost da se nakon otvaranja opet zatvori, jer ćete na taj način sačuvati aromu i svježinu. Važno je reći da se čokolada ne bi trebala držati u frižideru.

Gdje možemo kupiti vaše slastice?

Trenutno  radimo  isključivo  po  narudžbi  i  direktno  za  veće  kupce.  Proizvodi  će  uskoro  biti  i u maloprodaji kod pažljivo odabranih partnera koji dijele tu ‘posebnost’ i posvećenost detalju kao i Bashka.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Bashka (@bashkachocolatier)


Bonjour

Gdje jedu filmske zvijezde kada dođu u Sarajevo? Imamo 5 adresa.

TEKST: Lamija Muratagić

Gdje jedu filmske zvijezde kada dođu u Sarajevo? Imamo 5 adresa. Gdje jedu filmske zvijezde kada dođu u Sarajevo? Imamo 5 adresa.

De Niro, Morgan Freeman, Mads Mikkelsen i Willem Dafoe imaju nešto zajedničko osim filma. Kada bi se ugasila festivalska svjetla, završavali su na nekim od najpoznatijih sarajevskih adresa, a mi znamo kojim.


Od De Nira do Dafoea: 5 sarajevskih restorana koje biraju filmske zvijezde


Sarajevo Film Festival ima i svoju gastronomsku mapu koja se kroz godine ispisivala paralelno s festivalskim programom. Između projekcija, razgovora i festivalskih obaveza, neka od najvećih filmskih imena pronalazila su predah za sarajevskim stolovima. Nekad je to bio ručak između dva termina, nekad večera koja bi se produžila, a nekad samo nekoliko mirnijih sati daleko od protokola i festivalske gužve.


Bonjour.ba-Restorani (5)
Bonjour.ba-Restorani (6)
 

Robert De Niro, Morgan Freeman, Mads Mikkelsen, Benicio del Toro i Willem Dafoe samo su dio impresivnog niza. Kada se velika filmska imena kroz godine počnu vezivati za iste sarajevske adrese, restorani prestaju biti tek mjesta susreta i postaju svojevrsni repozitorij festivalskih boravaka, anegdota i memorije grada.


Kibe Mahala i gin koji je zbog Morgana Freemana stigao preko Londona


Ako jedan sarajevski restoran ima filmski guestbook vrijedan posebnog poglavlja, onda je to Kibe Mahala. Za njihovim su stolovima kroz godine sjedili Stellan Skarsgård, Armand Assante, Benicio Del Toro, Tim Roth, Danny Glover, Jeremy Irons, Nick Nolte, Ralph Fiennes i John Cleese, ali neke od najboljih priča ostale su izvan fotografija.


Bonjour.ba-Restorani (3)
Bonjour.ba-Restorani zvijezdeIMG_1911

 

Pred dolazak Morgana Freemana domaćini restorana dobili su informaciju o tačno određenom ginu i tonicu koje glumac pije. Uslijedila je potraga od Zagreba, Beograda i Ljubljane do drugih regionalnih adresa, bez uspjeha. Na kraju su preko Londona uspjeli nabaviti dvije boce gina i veću količinu tonica, spremne za njegov dolazak.


Bonjour.ba-Restorani (2)
 

Freeman se prezentacijom oduševio. A onda je probao viljamovku.

Večer je nastavio s njom, dok je teško nabavljeni gin ostao gotovo netaknut. Malo je boljih anegdota o tome kako se pažljivo pripremljen plan u Sarajevu može promijeniti nakon jednog pića.

Robert De Niro također je bio gost Kibe Mahale, a njegovo ime već zauzima posebno mjesto u impresivnoj filmskoj arhivi restorana.


Bonjour.ba-Restorani zvijezdeTezza-1928
 


Robert De Niro je prije odlaska iz Sarajeva ručao upravo ovdje


Robert De Niro je među imenima koja su kroz Sarajevo Film Festival svratila u 4 sobe gospođe Safije, a nekoliko godina kasnije na istoj adresi večerali su i Alejandro González Iñárritu i Paweł Pawlikowski.


Bonjour.ba-Restorani (4)
Untitled design (4)

Foto: @4sgs / @leila_leamm


S vremenom su 4 sobe gospođe Safije postale više od provjerene sarajevske adrese za ručak ili večeru. Lista njihovih gostiju danas čita se gotovo kao presjek savremene kinematografije, s Festivalom kao zajedničkom tačkom.


Kad je Mads Mikkelsen večeru nastavio uz muziku


Mads Mikkelsen je tokom Sarajevo Film Festivala 2022. predstavio The Hunt, film koji mu je donio nagradu za najboljeg glumca u Cannesu.

Nakon festivalskog dijela večeri završio je u Konobi Luka, gdje se u jednom trenutku pridružio sviračima i zaplesao. Večera je tako dobila epilog koji je vrlo brzo postao dio festivalskih anegdota grada.


Bonjour.ba-Restorani
 


Jesse Eisenberg u Baoliju


Jesse Eisenberg je tokom boravka u Sarajevu bio gost Baolija. U restoran je svratio nakon što je primio Počasno Srce Sarajeva i predstavio svoj rediteljski prvijenac Nakon što spasiš svijet.


jesse


Baoli je tako u svoju relativno mladu historiju vrlo brzo upisao i jedno ozbiljno filmsko ime.


Willem Dafoe za stolom Tavole


Tavola je tokom boravka Willema Dafoea u Sarajevu ugostila slavnog glumca, dodajući još jedno veliko ime svojoj listi gostiju. Šta je bilo na stolu ostaje nepoznato, ali važniji je trag koji takve posjete ostavljaju, polako upisujući poznate sarajevske adrese u festivalsku historiju grada.


willem
 

Festivalska historija, srećom, ne ostaje uredno posložena u programskim knjižicama. Dio nje ostane za stolom, u ručkovima između obaveza, večerama koje se produže i adresama na koje se gosti vraćaju.

Sarajevo tih dana film ionako ne zadržava samo u kinima.

Zato nije loše znati da stol za kojim večeras sjedite možda već ima sasvim pristojnu filmsku biografiju.
 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto i Grafičko oblikovanje: Bonjour.ba


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!