TEKST: Bonjour.ba

DATUM OBJAVE: 22.1.2021.

S brendom Bashka upoznali smo se tijekom privatne večere Belme Tvico Stambol u Sarajevu gdje smo kušali neodoljivo kremasti čokoladni desert pripremljen upravo od artisan čokolade nastale u ovoj maloj, ali posebnoj čokoladnoj manifakturi.

Pažljivo kreirana poslastica koja je donijela neodoljiv miks slatkoće i gorčine kakao zrna osvojila nas je prvu i ubrzo smo željeli saznati više o Bashka brendu.

Foto: Sanela Babić za BONJOUR.ba

Bashka je zapravo obiteljska priča koja se razvila iz ljubavi prema ručno rađenim čokoladama i aromama koje pokazuju svu ljepotu kakao zrna. Merjem Hamzić se zajedno sa suprugom Tarikom Hamzić educirala diljem Europe o pripremi čokolade, bili su dio i belgijske akademije za chocolatiere, a danas kreiraju slastice koje nose #MadeinBiH etiketu, a kušaju ju i vole dame i muškarci diljem Europe. Više detalja otkrila nam je Merjem kroz intervju koji donosimo u nastavku.

***

Kako ste se odlučili pokrenuti vlastitu čokoladnu manufakturu i tko čini vaš tim?

Bashka je mali porodični obrt iz Sarajeva, preciznije iz Starog Grada, čiji tim zvanično čini jedna osoba. Veliku  podršku mi pruža moj suprug Tarik i naša dvogodišnja kćerka Rania kao dežurni degustator. :) I suprug, a i  ja  smo krenuli dosta rano  sa  karijerama  i  poprilično dobrim korporativnim poslovima, ali je uvijek postojala želja da ipak imamo nešto naše. Naša avantura sa čokoladom je krenula baš tako. Često ste čuli da svaka osoba treba raditi ono što voli. E u toj jednostavnoj rečenici je zapravo i najveći izazov. Šta je to što volimo, a možemo se tome posvetiti i biti kontinuirano izazvani i nanovo zaljubljeni u to što radimo?

Suprug  je  poznat  u  društvu  da  voli  craft  čokoladu  pa  je  nerijetko  od  prijatelja  znao  dobivati čokolade sa njihovih neobičnih putovanja, poput Islanda, Vietnama, Ekvadora i sl., tako da je u moru  ideja  prevagnula  ova  da  bolje  upoznamo  svijet  čokolade  i  da  pokušamo  napraviti  naše malo čokoladno carstvo. Ono što je zanimljivo u našoj priči jeste da nijedno od nas nije znalo kako izgleda plod kakaovca, kakao  zrno,  gdje  raste  i kako se od istog dobije čokolada. Međutim, znali smo uživati u dobroj čokoladi  i  tako  smo  jednog  dana  došli  do  ideje  da  bi  zaista  bilo  zanimljivo  napraviti  artisan, ručno  rađenu  čokoladu  iz  Sarajeva,  a  koja  može  sa  obrazom  stati  na  crtu  i  takmičiti  se  sa najboljim  svjetskim  čokoladama,  poput  onih  od  majstora  iz  Belgije  i  Francuske.  Oboje  volimo ulaziti u detalj čime god da se bavimo, pa je i ovaj put bilo tako. Krenuli su mjeseci istraživanja literature, posjete najvećim svjetskim sajmovima, razrada ideja, a na  kraju  i  obuka  u  belgijskoj akademiji za chocolatiere. Nakon obilaska velikog broja evropskih majstora, ciklus istraživanja smo zatvorili posjetom plantaži kakaa u dalekoj Indoneziji. Kroz cijeli ovaj  period  smo imali veliku podršku naše porodice i prijatelja koji su uvijek bili prvi u redu da isprobaju naše čokoladne poduhvate.

Tarik i Merjem

Kako teče sam proces izrade čokolada?

Ono  što  je  važno  znati  u  svijetu  čokolade  jeste  da  postoje  Chocolate  makers  i  Chocolatiers. Chocolate   makers   su oni   koji   putem   posebne   opreme   za   pečenje,   mljevenje,   čišćenje   i temperiranje prave čokoladu ‘from bean to bar’, tj. od kakao zrna do čokolade. Chocolatieri,  s  druge  strane,  su  oni  koji  koriste čokoladnu smjesu kao sirovinu, istu prerađuju, temperiraju i prave različite okuse i vrste čokoladnih slastica. Bashka je u ovoj drugoj grupi.

Jedan od ključnih procesa koji utiče na to kakav će biti miris, tekstura, izgled i kvalitet čokolade jeste proces temperiranja.  

Čokolada   se   grije   do   određene   temperature,   pa   se   hladi   do temperature kada je ista spremna za izlijevanje u kalupe. Sve vrijeme je jako bitno voditi računa da  su  vlaga  i  temperatura  u  radionici  na dozvoljenom nivou. Kalupi i alat, također, moraju biti odgovarajuće temperature, jer čokolada ne trpi “šokove”. Ukoliko je čokolada izložena promjenama temperature, nerijetko se može dogoditi da se pojave bijele mrlje.

3 karakteristike koje vaš brend čine posebnim?

  • Bashka čokolada se ne “jede”, Bashka čokolada se osjeća i za nju morate odvojiti vrijeme da biste uživali u svim notama koje se smjenjuju dok se topi u vašim ustima.
  • Bashka brend je nastao iz čiste emocije ljubavi prema ljepoti i ukusnoj slastici.
  • Bashka je ručno rađena sa dosta pažnje posvećene svakom detalju i u manjim serijama.

Ovo nam omogućava da budemo inovativni sa recepturama koje u nekim situacijama možemo prilagoditi i željama drugih čokoladnih hedonista.
Ukratko, sve čokolade na jednu stranu, a baška Bashka. :)

Koji su sve okusi dostupni i koji su ukrali najviše simpatija?

U Bashka paleti čokolada možete pronaći 4 vrste čokolada koje postoje, a to su: tamna, bijela, mliječna i Ruby ružičasta koja je nedavno predstavljena u svijetu kao četvrta vrsta čokolade. Ovo je osnovna podjela čokolada koja je većini poznata. Kod nas možete isprobati i različite vrste single origin čokolada koje su specifične po tome što nastaju od jedne vrste kakao zrna koje se uzgaja na specifičnom području i kao takvo daje čokoladi specifičan ukus. Tako se zna desiti da probate četiri vrste čokolada sa kakao udjelom između 60% i 80%, a da imaju potpuno različitu paletu i dubinu okusa.

Ono što je bitno napomenuti jeste da Bashka čokolade sadrže isključivo kakao puter u svojim čokoladama bez učešća drugih masnoća. Mnoge čokolade umjesto kakao putera sadrže druge biljne masnoće i to je ono što pravi razliku između prave čokolade i drugih koje sadrže velike količine šećera.

Gdje pronalazite inspiraciju za nove recepture?

Inspiracija za recepte je prisutna svuda oko nas. Zavisno od raspoloženja, sezone i rezultata degustacije kreiramo kolekcije proizvoda. Trenutno kao dodatke koristimo komadiće kakao zrna, liofilizirano voće, začine, jestive latice cvijeća, blanširane kalifornijske bademe, iranske pistacije, meksički orah - pekan, tucanu kahvu… Na ovaj način se trudimo da ponudimo nove okuse koji će pronaći svoj put do svačijeg nepca.

Kako pravilno skladištiti handmade čokoladu?

Idealno bi bilo da je čuvate na tamnom mjestu, gdje je temperatura između 18 i 20 stepeni C. Prednost je ukoliko ambalaža čokolade ima mogućnost da se nakon otvaranja opet zatvori, jer ćete na taj način sačuvati aromu i svježinu. Važno je reći da se čokolada ne bi trebala držati u frižideru.

Gdje možemo kupiti vaše slastice?

Trenutno  radimo  isključivo  po  narudžbi  i  direktno  za  veće  kupce.  Proizvodi  će  uskoro  biti  i u maloprodaji kod pažljivo odabranih partnera koji dijele tu ‘posebnost’ i posvećenost detalju kao i Bashka.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Bashka (@bashkachocolatier)


Bonjour

Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu

Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.

Dodaj u omiljene

Tri neočekivana načina da pekmez od šljiva završi na ozbiljno dobrom tanjiru

TEKST: Lamija Muratagić

Tri neočekivana načina da pekmez od šljiva završi na ozbiljno dobrom tanjiru Tri neočekivana načina da pekmez od šljiva završi na ozbiljno dobrom tanjiru

Teglica koju svi dobro poznajemo ove sezone dobija sasvim novu ulogu. Pronašli smo tri kombinacije koje zvuče neočekivano, a na tanjiru rade iznenađujuće dobro.


Vrijeme je da pekmez od šljiva poslužimo malo ozbiljnije


Ako djetinjstvo na Balkanu ima svoj septembarski okus, velika je šansa da dolazi iz teglice pekmeza od šljiva. To je jedan od onih okusa koji se vraćaju skoro preciznije od kalendara, uz krišku hljeba, palačinke i prve svježije dane koji već najavljuju jesen.

Možda ga upravo zato dugo nismo ni pokušavali gledati drugačije. Pekmez od šljiva toliko je poznat, toliko vezan za kućne kuhinje, ostave i doručke iz djetinjstva, da ga rijetko zamišljamo izvan tog vrlo sigurnog okvira.

 



Šljiva, s duge strane, ima dovoljno kiseline da podnese ozbiljno slan sir, dovoljno dubine da se snađe uz puterasto tijesto i dovoljno izražen okus da nekoliko jednostavnih sastojaka pretvori u tanjir koji bismo bez problema očekivali u dobrom bistrou.

Zato smo ove sezone odlučili preskočiti očekivano i pronaći tri provjerene kombinacije u kojima pekmez od šljiva dobija malo drugačije društvo, a ostaje potpuno prepoznatljiv. Nema kompliciranih tehnika ni sastojaka koje ćete tražiti po pola grada, samo nekoliko dobrih spojeva koji poznatu teglicu vode na puno zanimljiviji tanjir.
 

Hrskavi trokutići s fetom, pekmezom od šljiva i timijanom


Počet ćemo kombinacijom koja nam je možda i najbliža. Tanke kore, feta i nešto slatko već govore jezikom koji dobro poznajemo, samo se ovdje između slanog sira i hrskave jufke pojavljuje pekmez od šljiva.

 



Rezultat je dovoljno poznat da ne djeluje kao kulinarski eksperiment, a opet dovoljno drugačiji da ga poželimo ponoviti za sljedeće druženje. Timijan donosi aromatičnu svježinu, dok crni sezam nije obavezan, ali daje lijep završni detalj i još malo teksture.

Za 9 trokutića treba vam:

  • 6 listova tankih kora za pitu
  • 100 g maslaca, otopljenog
  • 200 g feta sira
  • 4 kašike pekmeza od šljiva
  • 1 kašičica crnog sezama, po želji
  • svježi timijan za serviranje


Rernu zagrijte na 200 °C, odnosno 180 °C s ventilatorom, a pleh obložite papirom za pečenje. Jednu koru lagano premažite maslacem, preko nje položite drugu, pa ih prerežite na tri duge trake.

 



Na početak svake stavite malo fete i približno kašičicu pekmeza, zatim koru preklapajte u oblik trokuta sve dok fil ne bude potpuno zatvoren. Ponovite postupak s ostatkom kora, trokutiće premažite maslacem, pospite crnim sezamom i pecite 15 do 20 minuta, odnosno dok ne postanu zlatni i hrskavi.

Poslužite ih tople, uz nekoliko listića svježeg timijana.
 

Tost s kozjim sirom, pekmezom i svježom šljivom


Druga kombinacija traži manje vremena nego odlazak po kafu, a izgleda kao nešto što bismo vrlo rado naručili za vikend brunch.

 



Najbolji dio je u kontrastima. Hljeb je topao i hrskav, kozji sir kremast i blago kiselkast, pekmez donosi koncentriranu voćnu slatkoću, dok svježa šljiva cijelom zalogaju vraća sočnost i svježinu.

Za jednu porciju, odnosno dva tosta, treba vam:

  • 2 kriške raženog ili dobrog rustikalnog hljeba
  • 2 kašike omekšalog maslaca
  • 4 kašičice pekmeza od šljiva
  • ½ svježe šljive, tanko narezane
  • 2 kašike kozjeg sira
  • ¼ kašičice svježe mente ili matičnjaka


Kriške hljeba premažite maslacem s obje strane i tostirajte ih na zagrijanoj tavi ili grillu dok ne dobiju zlatnu koricu.

Na svaki tost rasporedite polovinu kozjeg sira, zatim dodajte pekmez i tanke kriške svježe šljive. Završite sitno nasjeckanom mentom ili matičnjakom.

 



I to je cijeli recept. Nekoliko sastojaka, desetak minuta i sasvim dovoljno da pekmez od šljiva izađe iz poznate jutarnje rutine.


Brie u lisnatom tijestu s pekmezom od šljiva


Treća kombinacija izgleda najambicioznije, iako je zapravo vjerovatno najjednostavniji trik na listi.

Brie se tokom pečenja pretvara u mekanu, gotovo tečnu sredinu, pekmez od šljiva donosi slatko-kiseli kontrast, a lisnato tijesto sve zatvara u hrskavu, puterastu koru. Recept je posebno dobar za večeri kada dolaze gosti jer se najveći dio posla svodi na slaganje nekoliko sastojaka i čekanje da rerna odradi ostatak.

Treba vam:

  • 1 brie sir, oko 200 g
  • oko 250 g lisnatog tijesta
  • 3 do 4 kašike pekmeza od šljiva
  • 1 jaje
  • 2 kašike listića badema, po želji
  • malo brašna za radnu površinu


Rernu zagrijte na 200 °C. Lisnato tijesto lagano razvaljajte na pobrašnjenoj površini, a brie položite na sredinu.

 



Preko sira rasporedite pekmez od šljiva i, po želji, dodajte listiće badema. Tijesto preklopite preko sira, dobro spojite rubove i cijeli paket prebacite na pleh obložen papirom za pečenje.

Premažite umućenim jajetom i pecite 20 do 25 minuta, odnosno dok lisnato tijesto ne dobije duboku zlatnu boju. Nakon pečenja ostavite ga nekoliko minuta prije rezanja kako bi se sir blago stabilizirao.

Najbolji dio dolazi kada tijesto prvi put prerežete, a topli brie i pekmez od šljiva završe u istom zalogaju.


Teglica ostaje otvorena još neko vrijeme


Pekmez od šljiva vjerovatno nikada neće izgubiti svoje tradicionalno mjesto na našem stolu, niti treba. Ipak, feta u hrskavoj jufki, kozji sir na toplom tostu i rastopljeni brie daju mu sasvim dovoljno razloga da povremeno promijeni društvo.

 



Najbolje je što nijedan od ovih recepata ne traži posebno kulinarsko predznanje, sastojke koje ćemo tražiti po pola grada ili popodne provedeno u kuhinji.

Samo jednu dobru teglicu pekmeza od šljiva.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @emma.ranne


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!