8.3. diljem svijeta slavi se Međunarodni dan žena.

Datum je to koji naglasak stavlja na višegodišnju borbu žena za jednaka prava na tržištu rada, ali i sve one genijalne žene koje su postale prepoznate po svojim dostignućima, neovisno o nacionalnim, etničkim, jezičnim, kulturnim ili ekonomskim podjelama.

Kako je sve počelo?

Za odgovor na ovo pitanje važno je vratiti se u prošlost, točnije u 1857.godinu, kada su žene u SAD-u, po prvi puta javno demonstrirale protiv loših uvjeta rada. Par mjeseci kasnije osnovale su i svoj sindikat, a sve u cilju iskazivanja svog nezadovoljstva i borbe za jednakost.
Protesti su se nastavili iz godine u godinu, a 8.3.1908. godine na ulicama New Yorka marširalo je čak 15 000 žena koje su tražile kraće radno vrijeme, bolje uvjete rada i pravo glasa.


Prvi Dan žena obilježen je godinu dana kasnije, deklaracijom koju je u SAD-u donijela Socijalistička partija Amerike. 1910. na prvoj međunarodnoj ženskoj konferenciji koja je održana u Kopenhagenu, ustanovljen je i 'Dan žena'. Nakon konferencije, dan posvećen jačanju ženskih prava slavio se diljem Europe, a na ovaj datum, za vrijeme Prvog svjetskog rata žene su održavale i demonstracije za mir. S obzirom na to da se Dan žena u kasnijim godinama počeo vezati uz komunizam, ali i kasnije mijenjati za Majčin dan, na važnosti je ponovno dobio tek šezdesetih godina prošlog stoljeća.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Bonjour.ba (@bonjourba_)

Prekretnica na međunarodnoj razini - 1975. Godine UN proglašava 8.3. Međunarodnim danom žena

Naime, sve je više postojala očita razlika u osnovnim građanskim i političkim pravima između žena i muškaraca te su brojne žene to i isticale kroz svoj rad. Velika prekretnica bila je 1975. godina, godina koja je i proglašena Međunarodnom godinom žene. Važnost osnaživanja ženskih prava i borba za jednakost postala je prepoznata od strane međunarodnih organizacija te je UN 8.3. proglasio i počeo obilježavati kao Međunarodni dan žena.

Ono što je važno istaknuti jeste da danas, više od sto godina nakon prvog protesta žena za jednaka prava, mnoštvo dama i dalje nema osnovne slobode i prava. Susreću se s diskriminacijom, ograničenjima u izražavanju svog mišljenja, nejednakim uvjetima rada i dvostrukim standardima.

 

Foto: Pexels.com

Zbog toga, ovaj Dan žena uistinu proslavite sa stvarnim ženama koje svojim svakodnevnim radom uljepšavaju i čine svoju, ali i svakodnevicu drugih žena ljepšom, boljom i ispunjenijom. Mamom, bakom, susjedom, prijateljicom ili radnom kolegicom. I danas, više nego ikada, nemojte zaboraviti na važnost osnaživanja svih žena i djevojaka u vašoj blizini malim svakodnevnim gestama... kroz savjete, projekte na kojima radite, način na koji živite.


Kako uljepšati drugim ženama dan žena?
 

• pošaljite im motivirajuću poruku,
• recite joj da je sasvim uredu imati vrijeme samo za sebe,
• motivirajte ju da naglas govori o svemu što joj smeta/čini nesretnom,
• potaknite ju da napokon krene raditi posao koji voli,
• naučite ju da će je samopouzdanje i ljubav prema sebi potaknuti da promjeni svijet,
• podsjetite ju na važnost edukacije i financijske samostalnosti,
• inspirirajte ju da pronađe društvo koje će ju motivirati da postane bolja verzija sebe,
• napomenite ju da ulaže vrijeme u svoje emocije i mentalno zdravlje,
• podsjetite ju da žene zajedno mogu uistinu učiniti magične stvari,
• ali i da prestane preispitivati sebe kada toliko ljudi vidi i vjeruje u njen potencijal.Ponavljati svaki ponedjeljak, osmog u mjesecu ili kada god je drugoj ženi potreban (virtualni) high five.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by JULIE SARIÑANA (@sincerelyjules)

***
Naslovna fotografija: @belleandbunty 

Sigurnost je riječ koju svi volimo čuti, bilo da je riječ o poslu, porodici ili finansijama, ali koliko je zapravo realna? Da li sigurnost zaista postoji ili je samo osjećaj koji gradimo povjerenjem u ljude i sisteme oko sebe?

Upravo u tom prostoru između očekivanja i stvarnosti nastaje uloga upravljanja rizicima.

O tome šta znači biti čuvar stabilnosti u svijetu punom promjena, razgovarali smo s Arnelom Alagić, Direktoricom Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci.
 

 Arnela Alagić, Direktorica Sektora za upravljanje rizicima u ASA Banci  

Vidjeti ono što drugi ne vide

Vi ste zaduženi za sve ono što treba spriječiti da se ne desi. Kada znate da je rizik realan, a da ga tim još ne vidi?

“Upravljanje rizicima u svakodnevnom radu ne možemo i ne trebamo posmatrati izolovano. Rizici predstavljaju sastavni dio poslovnog modela banke. Sagledavamo tržišna kretanja i regulatorni okvir. Za mene, snažan tim predstavlja ključnu ulogu u uspješnom upravljanju rizicima," objašnjava Arnela.
 

Ona dodaje da timski rad omogućava razmjenu znanja, transparentnu i jasnu komunikaciju, razumijevanje, ali i jednako važno poštovanje, čime rizici predstavljaju prilike za unapređenje poslovnih procesa, a nikako prijetnju u poslu.

Moć odluke koja nije popularna

Kako izgleda kada lider mora reći “ne”, iako zna da to niko ne želi čuti?

Arnela: Vrlo često kada dođe ‘ne’, to je izazov kojeg zajedno pretvaramo u prilike. U mojoj ulozi reći ‘ne’ posmatram u širem kontekstu, odnosno u interesu cijele organizacije, na način da nas rizik ne ograničava, nego u svakodnevnom poslu pomaže ka kvalitetnijim i razumnijim donošenjem odluka.

Sigurna opcija… postoji li uopće?

Postoji li u životu “sigurna opcija” ili je to samo osjećaj koji sebi kupimo?

Dotakli smo se i teme koja se rijetko postavlja naglas, a to je da li postoji u životu uopće sigurna opcija ili samo iluzija kontrole koju gradimo planiranjem i odlukama.

“Sigurna opcija u životu jeste osjećaj, a ne činjenica. Ono što nas čini sigurnim u svakodnevnom radu jesu analize različitih podataka, kontrola koju uspostavljamo u određenom poslovnom okruženju. Upravljanje rizicima jeste činjenica gdje svakodnevnim donošenjem odluka sprečavamo da se nešto desi”, objašnjava Arnela.
 

Povjerenje i nepovjerenje u bankarstvu

Za kraj, razgovor smo usmjerili ka temi koja najviše povezuje banke i ljude, a to je povjerenje. 

Zašto neki korisnici osjećaju nepovjerenje prema bankama?

Arnela jasno ističe da se povjerenje ne podrazumijeva, ono se gradi i to svakodnevno: "Transparentna i jasna komunikacija prema klijentima je ključ da banka postane strateški partner sa svojim klijentima. Takav pristup upravo imamo u ASA Banci. Taj pristup dovodi do zadovoljstva klijenata, a u konačnici to je ključni pokazatelj dugoročnog povjerenja i dvosmjerne komunikacije s klijentima koju smo uspostavili.“
 

Razgovor s Arnelom Alagić pokazuje da sigurnost nije stanje, već proces koji se svakodnevno gradi znanjem, odgovornošću i povjerenjem. U njenom poslu, iskustvo i analitika idu ruku pod ruku s empatijom i razumijevanjem ljudi jer iza svake brojke stoji odluka, a iza svake odluke čovjek.
 

Upravo takav pristup čini ASA Banku mjestom gdje se odluke ne donose samo racionalno, nego i s dubokim osjećajem odgovornosti prema ljudima, a žene poput Arnele pokazuju da liderstvo nije samo u donošenju odluka, već i u načinu na koji se one žive. 
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa ASA Bankom

Bonjour.ba produkcija  
Foto i video za Bonjour.ba: Marko Jovančić