8.3. diljem svijeta slavi se Međunarodni dan žena.

Datum je to koji naglasak stavlja na višegodišnju borbu žena za jednaka prava na tržištu rada, ali i sve one genijalne žene koje su postale prepoznate po svojim dostignućima, neovisno o nacionalnim, etničkim, jezičnim, kulturnim ili ekonomskim podjelama.

Kako je sve počelo?

Za odgovor na ovo pitanje važno je vratiti se u prošlost, točnije u 1857.godinu, kada su žene u SAD-u, po prvi puta javno demonstrirale protiv loših uvjeta rada. Par mjeseci kasnije osnovale su i svoj sindikat, a sve u cilju iskazivanja svog nezadovoljstva i borbe za jednakost.
Protesti su se nastavili iz godine u godinu, a 8.3.1908. godine na ulicama New Yorka marširalo je čak 15 000 žena koje su tražile kraće radno vrijeme, bolje uvjete rada i pravo glasa.


Prvi Dan žena obilježen je godinu dana kasnije, deklaracijom koju je u SAD-u donijela Socijalistička partija Amerike. 1910. na prvoj međunarodnoj ženskoj konferenciji koja je održana u Kopenhagenu, ustanovljen je i 'Dan žena'. Nakon konferencije, dan posvećen jačanju ženskih prava slavio se diljem Europe, a na ovaj datum, za vrijeme Prvog svjetskog rata žene su održavale i demonstracije za mir. S obzirom na to da se Dan žena u kasnijim godinama počeo vezati uz komunizam, ali i kasnije mijenjati za Majčin dan, na važnosti je ponovno dobio tek šezdesetih godina prošlog stoljeća.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Bonjour.ba (@bonjourba_)

Prekretnica na međunarodnoj razini - 1975. Godine UN proglašava 8.3. Međunarodnim danom žena

Naime, sve je više postojala očita razlika u osnovnim građanskim i političkim pravima između žena i muškaraca te su brojne žene to i isticale kroz svoj rad. Velika prekretnica bila je 1975. godina, godina koja je i proglašena Međunarodnom godinom žene. Važnost osnaživanja ženskih prava i borba za jednakost postala je prepoznata od strane međunarodnih organizacija te je UN 8.3. proglasio i počeo obilježavati kao Međunarodni dan žena.

Ono što je važno istaknuti jeste da danas, više od sto godina nakon prvog protesta žena za jednaka prava, mnoštvo dama i dalje nema osnovne slobode i prava. Susreću se s diskriminacijom, ograničenjima u izražavanju svog mišljenja, nejednakim uvjetima rada i dvostrukim standardima.

 

Foto: Pexels.com

Zbog toga, ovaj Dan žena uistinu proslavite sa stvarnim ženama koje svojim svakodnevnim radom uljepšavaju i čine svoju, ali i svakodnevicu drugih žena ljepšom, boljom i ispunjenijom. Mamom, bakom, susjedom, prijateljicom ili radnom kolegicom. I danas, više nego ikada, nemojte zaboraviti na važnost osnaživanja svih žena i djevojaka u vašoj blizini malim svakodnevnim gestama... kroz savjete, projekte na kojima radite, način na koji živite.


Kako uljepšati drugim ženama dan žena?
 

• pošaljite im motivirajuću poruku,
• recite joj da je sasvim uredu imati vrijeme samo za sebe,
• motivirajte ju da naglas govori o svemu što joj smeta/čini nesretnom,
• potaknite ju da napokon krene raditi posao koji voli,
• naučite ju da će je samopouzdanje i ljubav prema sebi potaknuti da promjeni svijet,
• podsjetite ju na važnost edukacije i financijske samostalnosti,
• inspirirajte ju da pronađe društvo koje će ju motivirati da postane bolja verzija sebe,
• napomenite ju da ulaže vrijeme u svoje emocije i mentalno zdravlje,
• podsjetite ju da žene zajedno mogu uistinu učiniti magične stvari,
• ali i da prestane preispitivati sebe kada toliko ljudi vidi i vjeruje u njen potencijal.Ponavljati svaki ponedjeljak, osmog u mjesecu ili kada god je drugoj ženi potreban (virtualni) high five.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by JULIE SARIÑANA (@sincerelyjules)

***
Naslovna fotografija: @belleandbunty 

Ovogodišnji retreat, organizovan od strane Biznis Unije menadžera, još jednom je potvrdio da ovo udruženje okuplja novu generaciju menadžera spremnih za transformaciju poslovne kulture, gdje inspirativne priče, razmjena znanja i umrežavanje dominiraju. 

Drugi po redu događaj, održan u prelijepom ambijentu hotela Nomad na Bjelašnici, okupio je lidere, stručnjake i partnere iz različitih sektora, stvarajući prostor za razmjenu ideja o digitalizaciji, inovacijama, održivom razvoju te važnosti mentalnog zdravlja i emocija.




Od samog osnivanja, BUM se pozicionirao kao važan akter u izgradnji održive i konkurentne poslovne zajednice, okupljajući članove s misijom izgradnje nove generacije menadžera i razvoja domaće privrede. Događaj je okupio više od 100 učesnika koji su kroz lične priče, razmjenu iskustva i otvorenu diskusiju razgovarali o savremenim izazovima.



 

"Danas, više nego ikada, vjerujem da se vizija BUM-a ostvaruje. Zahvaljujući vama, našim članovima i partnerima, koji uprkos svemu, zadržavaju optimizam, vjeru i onu malu dozu ludosti da su velike stvari moguće, BUM okuplja blizu 100 članova iz cijele BiH, mjesečno dodjeljuje 33 stipendije, a kroz naše događaje otvara teme o kojima se nedovoljno priča. 

Hvala vam što zajedno pomjeramo granice i kreiramo novu eru poslovne zajednice u BiH“, istakao je Aleksandar Krunić, predsjednik Upravnog odbora BUM-a, na samom početku događaja.
 

Program je stavio u fokus digitalnu transformaciju, održivost, snagu ljudskog kapitala i poduzetničkog duha u svrhu rasta, teme koje su kroz vlastita iskustva i stručna znanja predstavili govornici iz različitih sektora.

Nedžad Pirić je iznio značajne informacije o važnosti kvalitetne transformacije u procesu digitalizacije, te da je važno posložiti infrastrukturu kako bi promjene postigle maksimalan učinak.



Posebna pažnja bila je usmjerena na primjere kompanija koje su uspjele spojiti inovacije i održivost u modele koji ih čine globalno konkurentnim. 

Jedan takav primjer predstavio je Jure Širić iz kompanije Modepack, koji je govorio o tome kako se njegova industrija ambalaže transformisala u brend prisutan na 36 svjetskih tržišta, te zašto je upravo ulaganje u reciklirane i ekološke materijale postalo ključ njihovog međunarodnog uspjeha. 

Jure Širić u razgovoru sa moderatoricom konferencije, Unom Bejtović naglasio je važnost izlaska iz komfort zone i ulaganja u inovacije koje će osigurati da budemo ispred globalne konkurencije. 

“U cijelom procesu ključno je ostati prizeman, dosljedan sebi i svojim vrijednostima, te činiti nešto više za cijelu zajednicu”, istakao je Širić.
 

Razvoj i širenje uspješnih domaćih kompanija bila je tema izlaganja  Aleksandra Kremenović, osnivača MF grupacije, koji je kroz iskustvo stvaranja jedne od najstabilnijih finansijskih institucija u regiji pokazao kako vizija i dugoročna strategija mogu pretvoriti „mikro“ inicijativu u „makro“ uspjeh. 

Njegov pogled na regionalno pozicioniranje i upravljanje finansijskim sistemima dao je učesnicima uvid u to kako domaće kompanije mogu graditi održiv rast u promjenjivom tržišnom okruženju. Trendovi se ne trebaju slijepo pratiti, umjesto toga potrebno je vjerovati u svoju viziju i prilagođavati je prilikama na tržištu.
 

Osim tehnoloških i poslovnih perspektiva, važan dio programa bio je posvećen i mentalnom zdravlju. Jasmin Bešić je otvorio pitanje stresa u modernom menadžmentu i načina na koji on oblikuje liderstvo i profesionalni identitet. 

Njegov psihodinamski pristup, koji spaja nauku i iskustvenu praksu, donio je potpuno drugačiji pogled na razvoj lidera u okruženju koje se ubrzano mijenja. Stres ne treba biti dio našeg identiteta, već podstrek da slušamo i prihvatamo svoje emocije.

BUM Retreat 2025 realiziran je uz podršku ključnih partnera: Go Digital in the Western Balkans, EBRD uz podršku Evropske unije, EFSE fonda uz podršku Evropske unije kao dugogodišnjeg BUM partnera, UN Women, te brojnih prijatelja i partnera iz poslovne zajednice.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
 
Foto: BUM PR