TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 15.5.2023.
Drvo limuna u saksiji u stanu nije nešto novo i danas nije iznenađenje da ne morate živjeti u suptropskom području da biste uzgajali vlastito drvo citrusa.
Iako uzgoj citrusa u zatvorenom prostoru može biti malo izazovan postoji nekoliko patuljastih sorti citrusa uz koje možete, sa malo njege i nekoliko smjernica, lako ukrasiti prozorsku dasku... ili imati dovoljno limuna da napravite limunadu.
Kako odabrati pravu citrus vrstu za uzgoj u zatvorenom prostoru?
Za uzgoj u zatvorenom prostoru želite odabrati patuljastu sortu jer će standardna stabla citrusa biti prevelika u većini zatvorenih prostora, osim ako nemate dostupan atrij sa visokim stropom. Meyer limun, kafir limeta i calamondin narandže su naše preporuke.
Calamondin narandže se jako dobro snalaze u zatvorenom prostoru i od njih je najlakše započeti. Kada birate stablo, pronađite ono koje je već staro 2-3 godine jer će mnogo prije dati plod.
Kako se brinuti za sobnu biljku citrusa?
Citrus ima nekoliko specifičnih potreba, ali nisu previše komplicirane. Čak i početnik može uspješno savladati pravu njegu uz dobar plan i malo pažnje.
Koristite saksiju sa dobrom drenažom i odgovarajućom količinom prostora, tačnije odaberite posudu s dobrim drenažnim rupama na dnu i pobrinite se da imate poslužavnik ili tanjurić ispod saksije. Kako stablo sazrijeva, premjestite ga u dublju saksiju.
Posude od terakote, neglazirane keramike, drveta ili smole su dobar izbor. Samo nemojte koristiti crnu plastičnu saksiju u kojoj vaša biljka dolazi iz rasadnika jer će ovaj materijal apsorbirati i zadržati toplinu od sunca i može štetiti korijenju biljke.
Dakle, koju god saksiju odaberete, dajte prednost svjetlijoj boji i obavezno ispod stavite duboki tanjir kako biste spriječili da vlaga uđe.
Možete dodati pijesak u uobičajenu mješavinu za saksije ili možete koristiti zemlju namjenjenu za kaktuse ili sukulente.
Njega o biljci
Stabla citrusa su tropske biljke koje zahtijevaju puno svjetla, topline i adekvatnu vlagu da bi uspjele i dale plodove. Iako se razlikuje u zavisnosti od sorte, drveće citrusa obično cvjeta u proljeće, a plodovi se razvijaju tokom ljeta i polako sazrijevaju u jesen i zimu.
Kao što smo već pomenuli, drveće citrusa treba puno sunčeve svjetlosti. Držite drveće citrusa u područjima sa ujednačenim temperaturama. Najbolje će se snaći kada temperatura ostane između 18-25˚C. Zaista ne vole propuh pa ih držite podalje od vrata. Također, ne vole hladnu vodu pa ostavite da vaša voda odstoji barem preko noći kako bi se zagrijala na sobnu temperaturu.
Još jedan ključ uspješnog uzgoja citrusa u saksijama je odgovarajuće zalijevanje. Imajte na umu da ove biljke ne žele da se potpuno osuše, ali neće voljeti ni previše vode. Mjerač vlage vaš je prijatelj kada su u pitanju ove biljke. Preporuka je da se gnoji svake 3 sedmice u proljeće i ljeto. Upotrijebite gnojivo s visokim sadržajem kisika, a smanjite unos na svakih 6 sedmica u jesen i zimu.
Savjet koji ne biste trebali preskočiti
Premještanje vašeg stabla citrusa napolje ljeti je #must. Vaše drvo citrusa će biti oduševljeno uživanjem nekoliko mjeseci na otvorenom tokom ljeta, ali ćete ga morati polako aklimatizirati. Počnite tako što ćete ga staviti na zasjenjeno mjesto na sat ili dva nekoliko dana. Zatim ga počnite prebacivati na sunčano mjesto na neko vrijeme svakog dana, počevši od pola sata. Možete dodati 15-30 minuta vremena na suncu svaki dan. Nastavite da ga unosite unutra svake noći dok ne pređe rizik od mraza.
Kada se vaše drvo navikne na dane napolju, pronađite mu sunčano zaklonjeno mjesto gdje će provesti ostatak ljeta. Morat ćete ga ponovo aklimatizirati u kući na jesen, pa započnite proces 4-5 sedmica prije prvog očekivanog mraza. Također, imajte na umu da dok je ljeto napolju, vašem stablu citrusa će biti potrebno češće zalijevanje, stoga držite svoj mjerač vlage pri ruci i provjeravajte ga svaki dan - posebno u vrućim danima.
Izazovi s biljkom citrusa
Pazite na štetočine jer stabla citrusa mogu biti posebno osjetljiva na paukove grinje, brašnaste bube i lisnate uši.
Također, kada je vaše drvo na otvorenom, možda biste trebali razmisliti i o mrežici za voćke ako mislite da ćete imati problema sa pticama.
Zamislite samo kako bi uskoro mogli da berete narandže za marmeladu, pripremate deserte sa meyer limunima ili berete listove kafir limete za autentični tajlandski kari.
***
Naslovna fotografija: @johanna_alam
TEKST: Ada Ćeremida
Ako vam je poznata situacija da ujutro lijepo dekorišete sto u dnevnom boravku, a već navečer izgleda kao privremeno odlagalište svega što vam je bilo pri ruci, niste jedini.
Sto u dnevnoj sobi često postane najbrži test svakodnevnog života: tu završavaju daljinski, šolje, knjige, svijeće i sitnice koje nemaju svoje mjesto. Problem, međutim, nije u tome što ga “ne znate urediti”, nego u tome kako ga koristite.
Dobra vijest je da uredan i lijep sto ne zahtijeva stalno pospremanje, nego jedan pametan trik u načinu stiliziranja. Upravo taj pristup je ono što razlikuje sto koji uvijek izgleda smireno od onog koji se pretvori u haos čim dan krene.
Trik nije u dekoraciji, nego u zoniranju
Najveća greška kod stiliziranja stola u dnevnom boravku je tretiranje cijele površine kao jedne cjeline. U stvarnosti, sto se koristi tokom cijelog dana i mora imati jasnu strukturu.
Kada unaprijed definišete male “zone” na stolu, haos se nema gdje proširiti. Umjesto da sve stoji svuda, svaki predmet dobija svoj okvir i razlog zašto je tu.
Jedan podložak mijenja sve
Ako postoji jedan predmet koji odmah vraća osjećaj reda, to je pladanj ili veći podložak. On vizualno okuplja stvari i stvara dojam namjere, čak i kada se na njemu nalazi više predmeta.
Knjige, svijeća, mala posuda ili vaza, sve izgleda urednije kada je grupisano unutar jedne granice. Bonus je što se pladanj lako pomjeri ili očisti, bez stalnog preslagivanja.
Prazan prostor je dio dizajna
Sto ne mora biti popunjen da bi izgledao lijepo. Naprotiv, ostavljanje dijela površine praznim daje prostoru da “diše” i čini cijeli dnevni boravak smirenijim.
Taj slobodni dio stola je i praktičan tu se privremeno spušta šolja kafe ili knjiga, bez narušavanja estetike. Uredni interijeri često izgledaju tako upravo zato što nisu pretrpani.
Dekor koji trpi svakodnevni život
Birajte predmete koji su lijepi, ali i funkcionalni. Zatvorene kutijice za sitnice, dekorativne posude ili knjige koje se stvarno listaju rade puno bolji posao od “čistog” dekora koji stalno smeta.
Kada dekor ima svrhu, manja je šansa da će sto postati privremeno skladište. U tom balansu između estetike i upotrebe krije se tajna dugoročno urednog stola.
Sto u dnevnom boravku ne treba svaki dan ponovo dekorisati. Kada je osnovna postavka dobra, dovoljno je vratiti stvari na njihovo mjesto.
Upravo zato najbolji trik nije u dodavanju još jednog ukrasa, nego u jasnom sistemu koji prati vaš ritam života. Kada to postignete, sto ostaje lijep i uredan.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!