TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 15.5.2023.
Drvo limuna u saksiji u stanu nije nešto novo i danas nije iznenađenje da ne morate živjeti u suptropskom području da biste uzgajali vlastito drvo citrusa.
Iako uzgoj citrusa u zatvorenom prostoru može biti malo izazovan postoji nekoliko patuljastih sorti citrusa uz koje možete, sa malo njege i nekoliko smjernica, lako ukrasiti prozorsku dasku... ili imati dovoljno limuna da napravite limunadu.
Kako odabrati pravu citrus vrstu za uzgoj u zatvorenom prostoru?
Za uzgoj u zatvorenom prostoru želite odabrati patuljastu sortu jer će standardna stabla citrusa biti prevelika u većini zatvorenih prostora, osim ako nemate dostupan atrij sa visokim stropom. Meyer limun, kafir limeta i calamondin narandže su naše preporuke.
Calamondin narandže se jako dobro snalaze u zatvorenom prostoru i od njih je najlakše započeti. Kada birate stablo, pronađite ono koje je već staro 2-3 godine jer će mnogo prije dati plod.
Kako se brinuti za sobnu biljku citrusa?
Citrus ima nekoliko specifičnih potreba, ali nisu previše komplicirane. Čak i početnik može uspješno savladati pravu njegu uz dobar plan i malo pažnje.
Koristite saksiju sa dobrom drenažom i odgovarajućom količinom prostora, tačnije odaberite posudu s dobrim drenažnim rupama na dnu i pobrinite se da imate poslužavnik ili tanjurić ispod saksije. Kako stablo sazrijeva, premjestite ga u dublju saksiju.
Posude od terakote, neglazirane keramike, drveta ili smole su dobar izbor. Samo nemojte koristiti crnu plastičnu saksiju u kojoj vaša biljka dolazi iz rasadnika jer će ovaj materijal apsorbirati i zadržati toplinu od sunca i može štetiti korijenju biljke.
Dakle, koju god saksiju odaberete, dajte prednost svjetlijoj boji i obavezno ispod stavite duboki tanjir kako biste spriječili da vlaga uđe.
Možete dodati pijesak u uobičajenu mješavinu za saksije ili možete koristiti zemlju namjenjenu za kaktuse ili sukulente.
Njega o biljci
Stabla citrusa su tropske biljke koje zahtijevaju puno svjetla, topline i adekvatnu vlagu da bi uspjele i dale plodove. Iako se razlikuje u zavisnosti od sorte, drveće citrusa obično cvjeta u proljeće, a plodovi se razvijaju tokom ljeta i polako sazrijevaju u jesen i zimu.
Kao što smo već pomenuli, drveće citrusa treba puno sunčeve svjetlosti. Držite drveće citrusa u područjima sa ujednačenim temperaturama. Najbolje će se snaći kada temperatura ostane između 18-25˚C. Zaista ne vole propuh pa ih držite podalje od vrata. Također, ne vole hladnu vodu pa ostavite da vaša voda odstoji barem preko noći kako bi se zagrijala na sobnu temperaturu.
Još jedan ključ uspješnog uzgoja citrusa u saksijama je odgovarajuće zalijevanje. Imajte na umu da ove biljke ne žele da se potpuno osuše, ali neće voljeti ni previše vode. Mjerač vlage vaš je prijatelj kada su u pitanju ove biljke. Preporuka je da se gnoji svake 3 sedmice u proljeće i ljeto. Upotrijebite gnojivo s visokim sadržajem kisika, a smanjite unos na svakih 6 sedmica u jesen i zimu.
Savjet koji ne biste trebali preskočiti
Premještanje vašeg stabla citrusa napolje ljeti je #must. Vaše drvo citrusa će biti oduševljeno uživanjem nekoliko mjeseci na otvorenom tokom ljeta, ali ćete ga morati polako aklimatizirati. Počnite tako što ćete ga staviti na zasjenjeno mjesto na sat ili dva nekoliko dana. Zatim ga počnite prebacivati na sunčano mjesto na neko vrijeme svakog dana, počevši od pola sata. Možete dodati 15-30 minuta vremena na suncu svaki dan. Nastavite da ga unosite unutra svake noći dok ne pređe rizik od mraza.
Kada se vaše drvo navikne na dane napolju, pronađite mu sunčano zaklonjeno mjesto gdje će provesti ostatak ljeta. Morat ćete ga ponovo aklimatizirati u kući na jesen, pa započnite proces 4-5 sedmica prije prvog očekivanog mraza. Također, imajte na umu da dok je ljeto napolju, vašem stablu citrusa će biti potrebno češće zalijevanje, stoga držite svoj mjerač vlage pri ruci i provjeravajte ga svaki dan - posebno u vrućim danima.
Izazovi s biljkom citrusa
Pazite na štetočine jer stabla citrusa mogu biti posebno osjetljiva na paukove grinje, brašnaste bube i lisnate uši.
Također, kada je vaše drvo na otvorenom, možda biste trebali razmisliti i o mrežici za voćke ako mislite da ćete imati problema sa pticama.
Zamislite samo kako bi uskoro mogli da berete narandže za marmeladu, pripremate deserte sa meyer limunima ili berete listove kafir limete za autentični tajlandski kari.
***
Naslovna fotografija: @johanna_alam
TEKST: Ada Ćeremida
Holandski MVRDV gradi “The Grand Ballroom”, ogromnu sferu koja spaja arenu, stanove, hotel i park i već sada najavljuje novu eru urbanog dizajna u regionu.
U posljednjih nekoliko godina Tirana je postala poligon za velike međunarodne arhitektonske kuće: od ikoničnih stambenih zgrada do javnih prostora koji mijenjaju ritam grada.
Sada stiže i možda najglasniji projekt do sada: ogromna sfera koja će zamijeniti postojeću dvoranu Asllan Rusi i ponuditi mješavinu arene, hotela, stanova i prizemnih sadržaja otvorenih prema gradu.
Za regionalni kontekst ovo je važna vijest jer rijetko viđamo ovako snažno oblikovane urbane objekte koji su zaista multifunkcionalni.
The Grand Ballroom: Nova ikona bez uglova
Zamišljena kao ogromna kugla, visoka više od 100 metara, nova zgrada djeluje kao arhitektonska metafora igre referenca na loptu, ali i na arhitektonske utopije prosvjetiteljstva. No, njena forma nije samo vizuelni potpis. Kružni oblik omogućava da zgrada nema “stražnju fasadu” nema iza, nema periferiju. Svaka strana komunicira s gradom podjednako, otvara se prema ulicama i stvarnim životima ljudi oko nje.
Upravo u toj ideji jednakosti, MVRDV pronalazi balans između urbanog spektakla i svakodnevne funkcionalnosti. Na relativno maloj parceli uspjeli su složiti čitav mali svijet: arena u središtu, hotel iznad nje, stambeni prostori u višim zonama, a prizemlje otvoreno svima.
Kako se sfera sužava pri dnu, oslobađa prostor za trgove, male parkove i vanjske sportske terene koji će, barem prema vizijama arhitekata,ostati dostupni i djeci iz komšiluka.
Donji dio sfere kao da se utisnuo u teren, stvarajući amfiteatarske stepenice i kafiće koji će funkcionisati i kada nema utakmica.
Sve to zajedno čini da The Grand Ballroom ne djeluje kao izolovana arena, već kao živa zgrada koja diše s gradom, koja ima ritam svakodnevice, a ne samo ritam sportskih događaja.
Interijer sfere: Vrt, arena i hotel u jednom
Kada se uđe u unutrašnjost sfere, prvo što dočekuje pogled je ogromni oculus, stakleni otvor koji na vrhu propušta svjetlost i povezuje različite slojeve zgrade.
U središtu je arena s 6.000 sjedišta, okružena tribinama i prostorima koji se mogu koristiti i za druge događaje. Iznad nje, u neobičnom arhitektonskom obratu, smješten je hotel čije sobe gledaju direktno na teren. Neki gosti će, doslovno, moći gledati utakmicu iz kreveta.
Još više fascinira ono što se krije iznad hotela: stambeni prstenovi koji formiraju dvostruku ljusku sfere. U toj debljini zida razvija se unutrašnji vrt, gotovo kao obrnut odraz arene ispod, mjesto s drvećem, klupama i tišinom. Taj prostor, iako unutar sfere, djeluje kao park pod nebom.
Kako se zgrada sužava prema vrhu, rastu i terase. Vanjski zidovi stanova blago su uvučeni unutar konstrukcije, pa svaka etaža iznad stvara prirodan hlad. Na samom vrhu nalaze se dupleksi s privatnim krovnim terasama i sky-bar koji obećava panoramski pogled na Tiranu, novu tačku s koje će se posmatrati grad koji ne prestaje da raste.
Život oko sfere
Jedna od najvećih prednosti projekta leži u prizemlju prostoru koji je MVRDV pretvorio u park i javni trg. Kako se sfera sužava, otvara se prostor za sedenje, kafu, igru i druženje. Na betonskim platoima i zelenim “džepovima” očekuje se svakodnevni život: studenti s laptopima, djeca s lopticama, i svi oni koji žele biti dio grada čak i kada se ništa spektakularno ne dešava.
Sve je osmišljeno da se kreće pješke, polako. Kružne staze oko prizemlja vode posjetioce prema ulazu u arenu, ali i omogućavaju laganu šetnju za one koji samo prolaze. Zgrada ‘’diše'' sa velikim otvorima između slojeva sfere koji stvaraju prirodnu ventilaciju, dok debeli betonski prstenovi prave hlad i štite od ljetnog sunca.
Tirana je u posljednjih nekoliko godina otvoreno pozvala međunarodne arhitekte da eksperimentišu. The Grand Ballroom se savršeno uklapa u taj niz kao svojevrsna kulminacija ideje da arhitektura može biti i skulptura i infrastruktura istovremeno.
Za region koji često zazire od velikih arhitektonskih gesti, ovo je ohrabrujući primjer. Pokazuje da monumentalnost ne mora biti hladna, da arena može postati kvart, da sfera može postati komšinica. Sve zavisi od toga hoće li Tirana uspjeti održati duh javnosti oko nje ako to pođe za rukom, The Grand Ballroom bi zaista mogao postati ono što mu i ime sugeriše: velika, zajednička dvorana grada.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!