TEKST: Ilda Lihić-Isović

DATUM OBJAVE: 15.5.2023.

Drvo limuna u saksiji u stanu nije nešto novo i danas nije iznenađenje da ne morate živjeti u suptropskom području da biste uzgajali vlastito drvo citrusa.

Iako uzgoj citrusa u zatvorenom prostoru može biti malo izazovan postoji nekoliko patuljastih sorti citrusa uz koje možete, sa malo njege i nekoliko smjernica, lako ukrasiti prozorsku dasku... ili imati dovoljno limuna da napravite limunadu.

 


 

Kako odabrati pravu citrus vrstu za uzgoj u zatvorenom prostoru?

 

Za uzgoj u zatvorenom prostoru želite odabrati patuljastu sortu jer će standardna stabla citrusa biti prevelika u većini zatvorenih prostora, osim ako nemate dostupan atrij sa visokim stropom. Meyer limun, kafir limeta i calamondin narandže su naše preporuke.

 



Calamondin narandže se jako dobro snalaze u zatvorenom prostoru i od njih je najlakše započeti. Kada birate stablo, pronađite ono koje je već staro 2-3 godine jer će mnogo prije dati plod.

 

Kako se brinuti za sobnu biljku citrusa?


Citrus ima nekoliko specifičnih potreba, ali nisu previše komplicirane. Čak i početnik može uspješno savladati pravu njegu uz dobar plan i malo pažnje.

Koristite saksiju sa dobrom drenažom i odgovarajućom količinom prostora, tačnije odaberite posudu s dobrim drenažnim rupama na dnu i pobrinite se da imate poslužavnik ili tanjurić ispod saksije. Kako stablo sazrijeva, premjestite ga u dublju saksiju. 

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Christiane F. (@despina2014)


 

Posude od terakote, neglazirane keramike, drveta ili smole su dobar izbor. Samo nemojte koristiti crnu plastičnu saksiju u kojoj vaša biljka dolazi iz rasadnika jer će ovaj materijal apsorbirati i zadržati toplinu od sunca i može štetiti korijenju biljke.

Dakle, koju god saksiju odaberete, dajte prednost svjetlijoj boji i obavezno ispod stavite duboki tanjir kako biste spriječili da vlaga uđe.

Možete dodati pijesak u uobičajenu mješavinu za saksije ili možete koristiti zemlju namjenjenu za kaktuse ili sukulente.

 

Njega o biljci

 

Stabla citrusa su tropske biljke koje zahtijevaju puno svjetla, topline i adekvatnu vlagu da bi uspjele i dale plodove. Iako se razlikuje u zavisnosti od sorte, drveće citrusa obično cvjeta u proljeće, a plodovi se razvijaju tokom ljeta i polako sazrijevaju u jesen i zimu.

 

 


Kao što smo već pomenuli, drveće citrusa treba puno sunčeve svjetlosti. Držite drveće citrusa u područjima sa ujednačenim temperaturama. Najbolje će se snaći kada temperatura ostane između 18-25˚C. Zaista ne vole propuh pa ih držite podalje od vrata. Također, ne vole hladnu vodu pa ostavite da vaša voda odstoji barem preko noći kako bi se zagrijala na sobnu temperaturu.

 

 

 

Još jedan ključ uspješnog uzgoja citrusa u saksijama je odgovarajuće zalijevanje. Imajte na umu da ove biljke ne žele da se potpuno osuše, ali neće voljeti ni previše vode. Mjerač vlage vaš je prijatelj kada su u pitanju ove biljke. Preporuka je da se gnoji svake 3 sedmice u proljeće i ljeto. Upotrijebite gnojivo s visokim sadržajem kisika, a smanjite unos na svakih 6 sedmica u jesen i zimu.

 

Savjet koji ne biste trebali preskočiti


Premještanje vašeg stabla citrusa napolje ljeti je #must. Vaše drvo citrusa će biti oduševljeno uživanjem nekoliko mjeseci na otvorenom tokom ljeta, ali ćete ga morati polako aklimatizirati. Počnite tako što ćete ga staviti na zasjenjeno mjesto na sat ili dva nekoliko dana. Zatim ga počnite prebacivati na sunčano mjesto na neko vrijeme svakog dana, počevši od pola sata. Možete dodati 15-30 minuta vremena na suncu svaki dan. Nastavite da ga unosite unutra svake noći dok ne pređe rizik od mraza.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by @scatto_matto74


 

Kada se vaše drvo navikne na dane napolju, pronađite mu sunčano zaklonjeno mjesto gdje će provesti ostatak ljeta. Morat ćete ga ponovo aklimatizirati u kući na jesen, pa započnite proces 4-5 sedmica prije prvog očekivanog mraza. Također, imajte na umu da dok je ljeto napolju, vašem stablu citrusa će biti potrebno češće zalijevanje, stoga držite svoj mjerač vlage pri ruci i provjeravajte ga svaki dan - posebno u vrućim danima.

 


 

Izazovi s biljkom citrusa


Pazite na štetočine jer stabla citrusa mogu biti posebno osjetljiva na paukove grinje, brašnaste bube i lisnate uši.

 

 

 

Također, kada je vaše drvo na otvorenom, možda biste trebali razmisliti i o mrežici za voćke ako mislite da ćete imati problema sa pticama.

Zamislite samo kako bi uskoro mogli da berete narandže za marmeladu, pripremate deserte sa meyer limunima ili berete listove kafir limete za autentični tajlandski kari.



***
Naslovna fotografija: @johanna_alam


Bonjour

10 godina kasnije: Razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o obilježavanju dizajna koji čuva duh bh. naslijeđa

TEKST: Ada Ćeremida

10 godina kasnije: Razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o obilježavanju dizajna koji čuva duh bh. naslijeđa 10 godina kasnije: Razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o obilježavanju dizajna koji čuva duh bh. naslijeđa

Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.

U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.

Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_15
zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_13

Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti  

Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka. 

Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_3
zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_14

Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem  

Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_n1

Foto: Irfan  Redžović 

Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.   

Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?  

To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.

Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_12
zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_10

Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića... 

Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti.   

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_4

Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.   

Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?  

U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna.  Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.

Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet.  Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_2

Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u  Italiji, a ni šire u Evropi.

Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_7

Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?  

Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.   

Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima.  Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao.  

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_6
zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_16

Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.   

Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.  

Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata.     

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_11

Zanat kao priča o kontinuitetu

Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta. 

Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.

zanat_orhan_niksic_bih_bonjour_ba_8

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Monika Andrić


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!