TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 8.12.2023.
AI je u naše živote unio velike promjene te iz dana u dan sve više svjedočimo njegovoj upotrebi i u svijetu konceptualne umjetnosti.
To je umjetnost koja nadilazi tradicionalne estetske i materijalne vrijednosti, a umjetnici koji se kriju iza toga često stavljaju fokus na ideju ili koncept koji se nalazi iza samog djela. AI je takvu vrstu umjetnosti podignuo na novu razinu.
Danas možemo sve češće zaviriti u svijest umjetnika na potpuno nekonvencionalne načine i nerijetko putem online svijeta i društvenih mreža. Jedan od takvih je i konceptualni umjetnik Riccardo (u online svijetu poznatiji kao RICKDICK) koji nam kroz AI i meme fotografije servira subverzivni pogled na modnu industriju (između ostaloga).
Ono što se u posljednje vrijeme istaknulo među njegovim radovima, svakako su poznate osobe i kultni modni komadi, koje je kroz AI pretvorio u LEGO figure, a koje bismo svi rado vidjeli i u stvarnosti, kako upotpunjavaju naš interijer.
Anna Wintour, Kim Kardashian i Kaye West kao LEGO figure
Tu se našla AI LEGO verzija glavne urednice američkog magazina Vogue – Anne Wintour. Uz tu LEGO verziju, kreirao je i nekoliko AI generiranih lookova za koje smo sigurni da su u potpunoj kontradikciji s njenim prepoznatljivim stilom, što ovaj koncept i čini subverzivnim i možemo reći, ludo zabavnim.
Tu se našla i kultna Chanel torbica, ali i figurice slavnih kao što su Ye (Kanye West) i Kim Kardashian.
Za kraj ćemo samo dodati konstataciju da AI, koliko god nas u nekim trenutcima njegova moć pomalo i zabrine, zasigurno donosi potpuno nove načine izražavanja stavova koji nas zabavljaju i intrigiraju.
Pogledajte još AI radova umjetnika RICKDICKa
* * *
Naslovna fotografija: @rickdick_
TEKST: Bonjour.ba/PR
U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.
U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.
Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.


Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.
Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.
Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.
Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.


Zubun kao anti-muzejski objekt
Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.
„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.
Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.



Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.


Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.


Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!