TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 22.3.2021.
Suzana Nikić jedna je od onih dama koje imaju razvijen osjećaj za estetiku i svakom izazovu pristupa strastveno i s puno pažnje, neovisno je li riječ o pladnju za trpezarijski stol, novim ručkicama za kuhinju ili TV regalu o kojem se posljednjih dana dosta pričalo na društvenim mrežama.
Suzana svoje interior priče i savjete dijeli na Instagram profilu @home_like_yours te istoimenom blogu, a simpatije pratitelja osvojila je svojim DIY projektima, ali i organizacijskim vještinama koje će i vas pretvoriti u Marie Kondo. Naime, Suzana je na brojne nedoumice oko uređenja kuhinje, slaganja začine ili organizacije svih namirnica u hladnjaku domišljato odgovorila s kutijama, pregradama i praktičnim posudama, a nama je otkrila kako i mi, tik pred proljetno čišćenje doma, možemo posložiti ovu prostoriju.
„Oduvijek sam se vodila time da je dobra organizacija bitna za lakšu svakodnevnicu. Kao zaposlena žena i mama, to mi itekako pomaže. Uvijek znam gdje mi se šta nalazi ili šta mi je potrebno kada idem u kupovinu, bez da unaprijed pravim liste. Ono što vidite na društvenim mrežama je zaista i moja svakodnevnica.
Trudim se svoje ideje i zamisli prenijeti i na druge i pokazati da lijep dom ne mora nužno da postoji samo na Pinterestu.
Počela sam da radim online konsultacije baš kada je krenuo prvi val korone. Pokazalo se kao odlična ideja jer su ljudi bili dosta u kućama i imali su vremena za uređenje. Sa svojim klijentima komuniciram preko maila, ali i Skype-a. Izrađujem planove, organizujem kuhinje i garderobere i pomažem stvoriti komforan i organizovan dom. Za mene to više predstavlja satisfakciju nego posao i jednako se radujem svakom novom projektu.“ - nadodaje Suzana.
Suzana nam je otkrila da je trenutno na studiju te da bi uskoro trebala dobiti i status dizajnera interijera što će vjerujemo, njenu priču dodatno približiti svim zaljubljenicima u cozy prostore. U narednim danima će BONJOUR. čitateljima otkriti i kako urediti spavaću sobu te dnevni boravak te kreirati cozy, posložen i pregledan prostor u kojem ćete rado boraviti.
***
Koji organizatori u kuhinju tebi pomažu da stvoriš dodatan prostor?
Promijenila sam dosta organizatora sve dok nisam naišla na OXO organizatore koji su jako praktični, bilo da imate ladice ili ormariće, male ili velike kuhinje.
Obožavam ih jer hrana koju tu skladištite dugo ostaje svježa. Možete ih slagati jedne na druge i odlično izgledaju i na polici.
Kako si sortirale začine u kuhinji? A posude za pečenje i sve lonce?
Moja kuhinja je iz Ikee, a oni su poznati po praktičnim elementima i odličnim rješenjima tako da nije bilo teško napraviti organizaciju elemenata za naše potrebe. Začine rado i često koristimo i suprug i ja i imamo ih puno, stoga mi je uvijek bitno da su nam pri ruci kada kuhamo. Iz tog razloga sam odlučila da svoje mjesto pronađu u ladici odmah ispod ploče za kuhanje.
Za bolji izgled, a i preglednost odabrala sam staklene Ikea bočice i na njih ispisala nazive. Praktično je, a i lijepo izgleda.
Što se tiče šerpi, one isto moraju biti sve na dohvat ruke i zato sam odabrala da budu desno od štednjaka u praktičnom elementu na izvlačenje.
Poklopci i cjediljke su smješteni u gornjem dijelu, dok sve šerpe koje koristimo su u donjem.
Ne volim da mi je pretrpano, zato tu samo držim ono što stvarno i koristimo.
Što ti pomaže da i u hladnjaku sve držiš sortirano i vodiš evidenciju o roku trajanja pojedinih artikala?
Dobra organizacija frižidera mi je zaista najbitniji dio u kuhinji. Zašto?
Zato što sam neko ko ide u nabavku dva puta mjesečno i potrebna mi je dobra preglednost jer ne želim da bacam hranu.
Sve držim u kutijama i svaka namirnica koja je kod nas stalna, ima svoju kutiju.
Kada otvorim frižider prije nabavke, dovoljno je da samo vidim koja je kutija prazna i samo to i zapišem. Nema prevrtanja, nema hrane koja je zapala iza i frižider je na taj način duže svjež i čist.
Ovaj sistem preporučujem svima jer čak i ako nešto iscuri, sve ostaje unutar kutije.
Ostava je mnogima od nas područje kojem ne dajemo dovoljno pažnje. Koji su tvoji savjeti za njenu organizaciju?
Ostava je jako dugo bila moj san jer sam neko ko, pored organizacije i praktičnosti, dosta značaja pridaje i estetici. Željela sam ostvariti doživljaj «prodavnice» kada uđem u ostavu. To podrazumijeva da je sve na svom mjestu, ali da mi posluži i za odlaganje svih stvari koje nemaju mjesto u kuhinji. Ona je moj mali raj i svaki put kada uđem da nešto uzmem, imam osjećaj da sam u kupovini. Ono što mogu da posavjetujem je da svoju ostavu napravite prema vašim potrebama, ona ne mora da bude velika, ne mora da ima ormariće.
Dovoljan vam je jedan kutak, dve-tri police i to je to. Za prijatan i uredan utisak, preporučujem pletene korpe, staklene posude za odlaganje tjestenine, brašna, začina… I već ćete imati pregledan prostor koji će ujedno izgledati i lijepo.
Mogu da preporučim Ikea posude za odlaganje sa bambus poklopcem. Osim što su praktične, one su i najbolje rješenje za hranu jer su napravljene od prirodnih materijala.
Koji su tvoji koraci prilikom generalnog čišćenja kuhinje? Odakle početi i na što obratiti pažnju?
Nemam neka velika generalna čišćenja jer mjesečno praznim jedan po jedan ormarić, očistim i vratim stvari unutra. Tako izbjegavam duga vikend čišćenja. Kada god imam vremena, postepeno preslažem i re-organizujem.
Ono što radim dva puta godišnje je mijenjanje suđa sa proljeće-ljeto na jesen-zima sezonu. Sve operem i zamijenim.
Radiš li sezonski update kuhinje kada govorimo o dekoracijama? Kojim se trikovima služiš kako bi dobila estetski privlačan prostor?
Dekoraciju u kuhinji mijenjam često. Volim da uvijek imam svježe cvijeće, poneku mirisnu svijeću, a ostalo su sve elementi koji su mi i inače potrebni i ja ih samo malo dotjeram.
Recimo, kutlače, varjače i ostalo volim staviti u neke lijepe ćupove i time malo začiniti radnu površinu i učiniti je prijatnijom i ljepšom. Osim toga, volim i razne daske, tacne i rado ih kupujem.
Najveća greška u uređenju kuhinje koju si napravila?
Nemam zaista nekih velikih grešaka. (smijeh).
Kuhinju sam osmislila prije 5 godina i stava sam da bih i danas izabrala istu a minimalne su izmjene koje bih napravila.
Sve ono što mi se vremenom nije pokazalo praktično, sam i mijenjala. To je još jedan razlog zašto volim Ikeine kuhinje. Sve je moguće adaptirati i izmijeniti.
Najbolja odluka koju si donijela pri uređenju kuhinje?
Kao najbolju odluku istaknula bih ugradnju dva frižidera. Sve ima svoje mjesto i nema prenatrpanosti ni guranja. Jedan je za deserte i pića, a drugi za ostale namirnice.
***
Tekst: BONJOUR.ba
Foto: Suzana Nikić
TEKST: Ada Ćeremida
Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.
Nakon brojnih tekstova o modi koje ste, sudeći po čitanosti, voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, Bonjour Picks se ovoga puta okreće arhitekturi.
Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.
Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.
Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.
Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.
Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja
Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.
Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.
Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce
Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.
Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.
Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.
Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.
Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo
Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.
Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.
Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea
Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.
Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.
Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu
Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.
Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.
Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol
Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.
Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.
Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.
Narodno pozorište teatar monumentalnosti
Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.
To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.
Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir
Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.
Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.
Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice
Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.
Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.
Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
I zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
