Svi znamo koliko je važno mazati kremu za sunčanje prije izlaska, ali činjenica je da je podjednako- ako ne i više - najvažnije primijeniti kremu sa SPF faktorom čak i kada smo doma.

Točnije, svakodnevna zaštita od sunca treba biti temeljni dio svake dnevne beauty rutine jer sa samo nekoliko nanošenja kreme za sunčanje pomažete u zaštiti kože od štetnih UV zraka i oštećenja kože izazvanih suncem.

Kada nanijeti kremu, koju, koliko proizvoda je potrebno i mnoga druga pitanja za UV zaštitu istražili smo i u nastavku vam nudimo smjernice koje će vam olakšati i odgovoriti pitanja za ovu beauty rutinu.

Foto: @charmedbycamille

UVA ILI UVB ZAŠTITA?

Uvijek se odlučite za kremu za sunčanje koja pruža i UVA i UVB zaštitu. Na taj ćete način zaštititi svoju kožu od ultraljubičastih-B (UVB) zraka, koje uzrokuju opekline i oštećenja kože, kao i ultraljubičastih-A (UVA) zraka koje povećavaju rizik od raka kože. Također, pripazite da krema za sunčanje koju odaberete sadrži cink oksid ili titan dioksidi jer ovi sastojci pomažu u blokiranju štetnih zraka.

KOJI SPF FAKTOR ODABRATI?

Uvijek koristite kremu za sunčanje sa SPF (faktor zaštite od sunca) 30 ili više. Mnoge dame vjeruju da mogu ostati duže na suncu ako odaberu viši SPF, ali to nije tačno, a evo i zašto: SPF zaštita se ne povećava proporcionalno s označenim SPF brojem. Dakle, dok SPF 30 upija 97% sunčevih zraka, SPF 50 upija tek nešto više - 98%. Stoga, ako odaberete SPF veći od 30, i dalje biste se prema njemu trebali ponašati kao da koristite SPF 30, a to znači da biste trebali nanositi jednaku količinu kreme i podjednako često - kao da koristite kremu sa nižim brojem.

Foto: @sunniebrook

KADA NANIJETI KREMU SA SPF FAKTOROM?

Potrebno je i do pola sata da koža upije kremu za sunčanje, stoga planirajte unaprijed i nanesite kremu za sunčanje otprilike trideset minuta prije izlaska.

KOLIKO I KAKO KREMU NANIJETI?

Da biste nanijeli kremu za sunčanje, počnite s otprilike 1/2 žličice za lice, uši i vrat. Ne žurite se pri ovom postupku i potrudite se nanijeti na čitavu površinu lica, uključujući očne kapke. Studije pokazuju da je vjerovatniji stepen zaštite za osobe koje izdvoje vrijeme za bolju pokrivenost u odnosu na one koji ovaj postupak odrade brzo. Također, nakon prvog nanošenja, za potpunu zaštitu potreban vam je drugi sloj. Većina ljudi nanosi previše tanak sloj, a epidermalne oznake su i dalje vidljive. Studije pokazuju da nanošenje drugog sloja smanjuje UV izloženost dva do tri puta više u odnosu na jedan sloj.

Video kako nanijeti kremu za sunčanje pogledajte u nastavku.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Andrea Suarez| Dr Dray (@drdrayzday)

PONOVNO NANOŠENJE KREME ZA SUNČANJE

Ovaj postupak važan je dio svake beauty rutine jer brojne studije pokazuju da jedna aplikacija tokom dana nije dovoljna jer SPF od 30 na kraju postane SPF od 4-5. U idealnom slučaju, kremu za sunčanje treba nanositi svaka dva sata ili češće ako plivate ili se mnogo znojite. Da biste ponovo nanijeli kremu za sunčanje, a da vam ne pokvari makeup, morate ju pažljivo nanijeti - a pravi dodatak zaista može pomoći. Za početak nanesite malu količinu kreme za sunčanje na ravni dio suhe spužvice za makeup, a zatim na lice stavite malo kreme za sunčanje - nemojte razmazivati. Koncentrirajte se na lagano tapkanje i na maloj površini (npr. čelo, nos) kako biste postigli ravnomjerno pokrivanje, a zatim prijeđite na sljedeći dio lica.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Kristin Johns (@kristinjohns)

***

Naslovna fotografija: @emitaz
Tekst: Ilda Lihić-Isović

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com