Svi znamo koliko je važno mazati kremu za sunčanje prije izlaska, ali činjenica je da je podjednako- ako ne i više - najvažnije primijeniti kremu sa SPF faktorom čak i kada smo doma.

Točnije, svakodnevna zaštita od sunca treba biti temeljni dio svake dnevne beauty rutine jer sa samo nekoliko nanošenja kreme za sunčanje pomažete u zaštiti kože od štetnih UV zraka i oštećenja kože izazvanih suncem.

Kada nanijeti kremu, koju, koliko proizvoda je potrebno i mnoga druga pitanja za UV zaštitu istražili smo i u nastavku vam nudimo smjernice koje će vam olakšati i odgovoriti pitanja za ovu beauty rutinu.

Foto: @charmedbycamille

UVA ILI UVB ZAŠTITA?

Uvijek se odlučite za kremu za sunčanje koja pruža i UVA i UVB zaštitu. Na taj ćete način zaštititi svoju kožu od ultraljubičastih-B (UVB) zraka, koje uzrokuju opekline i oštećenja kože, kao i ultraljubičastih-A (UVA) zraka koje povećavaju rizik od raka kože. Također, pripazite da krema za sunčanje koju odaberete sadrži cink oksid ili titan dioksidi jer ovi sastojci pomažu u blokiranju štetnih zraka.

KOJI SPF FAKTOR ODABRATI?

Uvijek koristite kremu za sunčanje sa SPF (faktor zaštite od sunca) 30 ili više. Mnoge dame vjeruju da mogu ostati duže na suncu ako odaberu viši SPF, ali to nije tačno, a evo i zašto: SPF zaštita se ne povećava proporcionalno s označenim SPF brojem. Dakle, dok SPF 30 upija 97% sunčevih zraka, SPF 50 upija tek nešto više - 98%. Stoga, ako odaberete SPF veći od 30, i dalje biste se prema njemu trebali ponašati kao da koristite SPF 30, a to znači da biste trebali nanositi jednaku količinu kreme i podjednako često - kao da koristite kremu sa nižim brojem.

Foto: @sunniebrook

KADA NANIJETI KREMU SA SPF FAKTOROM?

Potrebno je i do pola sata da koža upije kremu za sunčanje, stoga planirajte unaprijed i nanesite kremu za sunčanje otprilike trideset minuta prije izlaska.

KOLIKO I KAKO KREMU NANIJETI?

Da biste nanijeli kremu za sunčanje, počnite s otprilike 1/2 žličice za lice, uši i vrat. Ne žurite se pri ovom postupku i potrudite se nanijeti na čitavu površinu lica, uključujući očne kapke. Studije pokazuju da je vjerovatniji stepen zaštite za osobe koje izdvoje vrijeme za bolju pokrivenost u odnosu na one koji ovaj postupak odrade brzo. Također, nakon prvog nanošenja, za potpunu zaštitu potreban vam je drugi sloj. Većina ljudi nanosi previše tanak sloj, a epidermalne oznake su i dalje vidljive. Studije pokazuju da nanošenje drugog sloja smanjuje UV izloženost dva do tri puta više u odnosu na jedan sloj.

Video kako nanijeti kremu za sunčanje pogledajte u nastavku.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Andrea Suarez| Dr Dray (@drdrayzday)

PONOVNO NANOŠENJE KREME ZA SUNČANJE

Ovaj postupak važan je dio svake beauty rutine jer brojne studije pokazuju da jedna aplikacija tokom dana nije dovoljna jer SPF od 30 na kraju postane SPF od 4-5. U idealnom slučaju, kremu za sunčanje treba nanositi svaka dva sata ili češće ako plivate ili se mnogo znojite. Da biste ponovo nanijeli kremu za sunčanje, a da vam ne pokvari makeup, morate ju pažljivo nanijeti - a pravi dodatak zaista može pomoći. Za početak nanesite malu količinu kreme za sunčanje na ravni dio suhe spužvice za makeup, a zatim na lice stavite malo kreme za sunčanje - nemojte razmazivati. Koncentrirajte se na lagano tapkanje i na maloj površini (npr. čelo, nos) kako biste postigli ravnomjerno pokrivanje, a zatim prijeđite na sljedeći dio lica.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Kristin Johns (@kristinjohns)

***

Naslovna fotografija: @emitaz
Tekst: Ilda Lihić-Isović

Najteži umor često nije onaj koji se odmah vidi. Ne izgleda uvijek kao propušten rok, neodgovoren mail ili dan proveden u krevetu. Ponekad izgleda mnogo tiše. Sve stižete, ljudi se oslanjaju na vas, obaveze su pod kontrolom, a vi iznutra imate osjećaj da dan više gurate nego što ga zaista živite.

Za to se sve češće koristi termin high functioning burnout, odnosno visokofunkcionalno sagorijevanje. Nije riječ o formalnoj dijagnozi, niti o etiketi koju treba lijepiti na svaku fazu umora. Više je način da se opiše stanje u kojem osoba i dalje funkcioniše, ispunjava očekivanja i djeluje sposobno, dok iznutra sve manje osjeća stvarnu energiju, prisutnost i zadovoljstvo.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Hanna Schönberg (@hannaschonberg)

Burnout se u stručnom kontekstu najčešće veže za hronični stres na poslu, ali se ovaj izraz u svakodnevnom govoru koristi šire, za trenutak kada spolja sve izgleda pod kontrolom, a iznutra ste emocionalno, mentalno ili fizički potrošeni.

Ne mora svaka iscrpljenost biti burnout. Ipak, ako “dobro sam” sve češće zvuči kao rečenica koju izgovarate samo da ne biste objašnjavali kako ste stvarno, vrijedi zastati i provjeriti koliko vas svakodnevno funkcionisanje zapravo košta.
 
 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Alex Rivière-Sieber (@ariviere)

Zašto ga je tako teško prepoznati?

Burnout često zamišljamo kao potpuni kolaps. Trenutak u kojem više ne možete raditi, ustati, odgovoriti na poruku ili nastaviti kao da je sve u redu. Kod visokofunkcionalnog burnouta stvar je komplikovanija jer, barem izvana, još uvijek možete.

Možete završiti prezentaciju, odgovoriti na poruke, stići na sastanak, organizovati planove i usput nekome reći da ste dobro. Spolja to može izgledati kao stabilnost. Iznutra, međutim, može postojati osjećaj praznine, udaljenosti ili umora koji ne prolazi ni nakon prospavane noći.

Stres vas najčešće ubrzava. Misli su brze, tijelo je napeto, sve djeluje hitno i pomalo alarmantno. Burnout je drugačiji. On ne mora biti dramatičan. Često se osjeti kao tiho otupljenje.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Crop Shop Boutique (@csb)

Niste nužno tužni, ali se ne osjećate stvarno prisutno. Niste stalno ljuti, ali vas sitnice lakše izbace iz ravnoteže. Stvari koje su vam ranije donosile radost sada mogu djelovati kao još jedna obaveza, od druženja i treninga do večere, njege kože ili odmora.

Zato ga je lako previdjeti. Ne izgledate kao osoba kojoj treba pauza. Izgledate kao osoba koja zna šta radi. Samo što funkcionalnost ne znači uvijek da ste dobro.
 

Kako se vidi u svakodnevici?

Najčešće kroz male promjene koje prvo pokušavate objasniti lošim snom, napornom sedmicom, PMS-om ili običnim umorom.

Legnete da odmorite, ali se uhvatite kako već pola sata skrolate i osjećate se još praznije. Vikend više ne izgleda kao vrijeme za sebe, nego kao dva dana pokušaja da dođete sebi od svega što ste tokom sedmice nosili. Poruke ostavljate za kasnije, čak i kada vam je stalo do osobe koja ih šalje, jer ni za najjednostavniji odgovor više nemate kapaciteta.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Joseph Atelier (@joseph.atelier)

Onda i male odluke postanu previše. Šta jesti, šta obući, kome prvo odgovoriti, šta odgoditi, šta završiti odmah. Sve ono što je nekada išlo automatski sada traži napor.

Pogledajte slične teme

Cortisol face je novi TikTok strah. Kada stres stvarno mijenja lice?

Pročitaj više

Hot girl walk: Trik zbog kojeg ćete se osjećati bolje već nakon 30 minuta

Pročitaj više

Osjećate burnout na poslu? Razumijemo. Imamo 7 korisnih savjeta koji će vam pomoći.

Pročitaj više

Ambicija nije problem, ali stalno izdržavanje jeste

Ambicija može biti dobra stvar kada vam daje pravac, energiju i osjećaj rasta. Problem nastaje kada počne tražiti da stalno prelazite preko sebe kako bi sve izvana i dalje izgledalo uredno.

Posebno iscrpljuje mentalni teret koji se često ne vidi. Planiranje, pamćenje, predviđanje, organizovanje i emocionalno balansiranje drugih ljudi rijetko izgledaju kao rad, ali troše pažnju, fokus i energiju.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Franziska Nazarenus (@franziskanazarenus)

Zato se visokofunkcionalno sagorijevanje često ne prepozna na vrijeme. Osoba i dalje radi, odgovara, pojavljuje se, završava. Tek kasnije postane jasno da je cijena tog ritma bila previsoka.
 

Briga o sebi nije uvijek još jedna rutina

Jedna od čestih zabluda je da se svaki umor može popraviti boljom rutinom. Još jedan planer, još jedan trening, još jedna jutarnja navika, još jedan pokušaj da se dan posloži savršeno.

Rituali mogu pomoći, ali ako ste već preopterećeni, oporavak ne bi trebao postati dodatni zadatak koji morate odraditi pravilno.

Briga o sebi ponekad izgleda jednostavnije. Otkazati plan bez duge poruke objašnjenja. Otići na spavanje iako kuhinja nije sređena. Reći da nešto ne možete preuzeti. Ostaviti poruku za kasnije. Priznati sebi da ste umorni prije nego što vas tijelo na to natjera.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Alva Sperle (@alvasperle)

U nekim situacijama, briga o sebi više nije dovoljna i zahtijeva hitan razgovor sa stručnom osobom. Ako hronični umor traje, ako se javlja osjećaj beznađa ili ako primjećujete da više ne možete normalno funkcionisati, traženje profesionalne pomoći je jedini ispravan korak. Visoko-funkcionalno sagorijevanje nije stanje koje prolazi samo od sebe, a razgovor s psihoterapeutom ili ljekarom ključan je za siguran oporavak.

Za početak, dovoljno je postaviti jedno iskreno pitanje: šta me zaista odmara, a šta samo izgleda kao odmor?
 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba  
Naslovna fotografija: @elliotjameskennedy