Dok se neki raduju, a neki tuguju, došlo je vrijeme da se pozdravimo s ljetom i napravimo doček za hladnije dane.

Mnoge su prednosti ljeta koje nas uveseljavaju, a jedna od njih je sigurno i summer glow ili ljetni ten. Iako štetne, uz ispravnu zaštitu i njegu, sunčeve zraka nam pružaju i topliji ten kože tijela i lica. Nažalost, kratko traje te je potrebno nekoliko trikova za očuvanje hidrirane i sjajne kože lica.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Chloe Noelle Crade (@itschloe_noelle)

Piling lica

Piling lica je must u svakoj skin care rutini. Dok u ljetnom periodu imamo više slobode s ovim korakom, tokom hladnijih dana potrebno je ispravno dozirati korištenje pilinga. Piling je tu da nam pomogne s ožiljcima od akni, mrljama na licu i znakovima starenja, ali i da pripremi kožu za kreme i serume. Međutim, s dolaskom suhog i hladnog vremena, piling će učiniti da naša koža bude suha i crvena. S toga, piling koristite 1 sedmično za što bolji učinak.

 

Foto: Pexels.com
 

Krema za sunčanje

Mitovi o korištenju kreme za sunčanje su posljednjih nekoliko godina razbijeni. Dok smo ih kao mali koristili samo za sunčanje na plaži, istina je da je ovu kremu potrebno koristiti tokom cijele godine. Preporučujemo da vam bude stalni gost na polici s kremicama. 

 

Foto: Pexels.com
 

Hidratacija

Hidratacija dolazi iznutra, s toga je unos vode jako bitan i za našu kožu. Pored predodređene količine vode koju treba da pijete, neka vam pri ruci bude i ružina vodica ili sličan preparat koji ćete nanositi nekoliko puta u danu, kako biste koži lica pružili dodatnu hidrataciju. 

 

Foto: Pexels.com
 

Serum za njegu lica

Ako niste do sada, vrijeme je da dodate serum u svoju skin care rutinu. Serumi se lako apsorbuju u kožu i rade na poboljšanu teksture i tena kože. Nanosite ih nakon čišćenja lica, a prije hidratantne i kreme za sunčanje.  

Foto: Pexels.com

* * * 
Naslovna fotografija: @haileybieber 

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com