Pravilno skladištenje zimske odjeće zahtijeva i neke dodatne pripreme. Upravo zbog toga potražili smo neke korisne savjete kako bi vaša odjeća lijepo izgledala (i mirisala) sljedeće zime.

Također, istražili smo i nekoliko odličnih savjeta gdje je najbolje držati zimsku odjeću dok učite najbolji način za spremanje odjeće kada je ne nosite.

OPERITE SVU ODJEĆU

Čak iako odjeća ne izgleda prljavo, očistite zimsku odjeću prije nego što je spremite. To može značiti mnogo posebice za odjeću koju treba ručno oprati ili kemijski očistiti. Možda džemper od kašmira nikada ranije niste nosili na kemijsko čišćenje, ali bitno je to učiniti prije nego što ga pohranite.

Neoprana odjeća može privući moljce i stvoriti miris koji je gotovo nemoguće ukloniti nakon što prođu mjeseci. Također, bez obzira na to gdje odlažete odjeću, postoji šansa da će stvari tijekom toplih ljetnih mjeseci početi poprimati miris pljesni stoga uključite nekoliko kapi esencijalnog ulja lavande.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Jessica • An Indigo Day (@anindigoday)

TREBA LI SE ODJEĆA OKAČITI ILI SLOŽITI?

Generalno tkanine od prirodnih vlakana trebaju biti složene. Konkretnije, uzmite u obzir sljedeći mini vodič:

Džemperi - složite i stavite u plastične kante ili vreće za odlaganje tkanine. Nemojte stavljati previše džempera u jedan spremnik jer se može pojaviti plijesan.

Zimski kaputi - Zatvorite patentne zatvarače, zakopčajte dugmad i nježno složite kapute od kože, vune ili umjetnog krzna kako bi zadržali oblik. Ako imate kaput od pravog životinjskog krzna, taj model okačite.

Odjeća od osjetljivog materijala – Nakon što ih odnesete na hemijsko čišćenje, zamotajte u poseban papir za pakovanje ili maramice pa spremite u pamučne vreće za odjeću.

Cipele – Također cipele možete ispuniti sa posebnim maramicama kako bi im pomoglo da zadrže oblik i stavite ih u kutije.

Čizme – Idealno bi bilo kad bi imali za svaku čizmu poseban kalup kako biste im pomogli da zadrže oblik; spremite čizme sa strane u kutije sa jastučnicom ili starom košuljom između svakog para.

Majice, košulje i traperice - Preklopite ili smotajte i spremite u kutiju za odlaganje.

U ČEMU DRŽATI ZIMSKU ODJEĆU TOKOM LJETA?

Primamljivo je koristiti kartonske kutije za odlaganje zimske odjeće, ali karton je veoma podložan  oštećenjima vodom, a sadrže i ljepilo i pukotine koje mogu privući insekte i štetočine. Umjesto toga koristite prozirne plastične kutije koje će spriječiti oštećenja vodom i druge nezgode. Također, razmislite o kupovini prozirnih kutija jer na ovaj način možete vidjeti što spremate. Spremite sličnu odjeću zajedno i upotrijebite etikete za organiziranje svake kutije po vrstama. Kategorije za pojedinačne kutije mogu uključivati džempere, kapute ili dodatke. Ako želite možete koristite i kesice sa patentnim zatvaračem za odlaganje zimske odjeće ispod vašeg kreveta.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Michèle FASHION / INSPO (@thefashionfraction)

GDJE MOŽETE STAVITI SPAKOVANU ZIMSKU ODJEĆU?

Uvijek čuvajte zimsku odjeću na hladnom, čistom, suhom i tamnom mjestu. Hladno i suho su dva najvažnija faktora za čuvanje odjeće, a zanemarivanje bilo kojeg od tih čimbenika može oštetiti odjeću. Ukoliko imate kuću potražite mjesta za skladištenje izvan garaže ili potkrovlja jer promjene temperature u tim područjima mogu biti previše velike. Međutim, postoji mnogo mogućnosti za spremanje zimske odjeće, čak i kada nemate dodatni ormar. Izdvojite dodatni prostor ispod kreveta ili složite stare kofere da biste stvorili improvizovani sto.

Koristite ove savjete i budite sigurni da će vaša zimska odjeća biti zaštićena tijekom toplijih sezona.

***

Naslovna fotografija: @emmahill
Tekst: Ilda Lihić-Isović

Prije godinu dana njihov put tek je počinjao. Jedna u Mostaru, druga u Sarajevu, treća u Banjoj Luci. Različite priče, ali ista odluka da se krene. Danas su to žene koje u BiH grade vlastite brendove, korak po korak.

Iako su im putevi različiti, povezuje ih jedna važna tačka: akademija koju su zajednički organizovali dm drogerie markt Bosna i Hercegovina i Bonjour.ba. Upravo tu je nastala razlika između ideje koja ostane na papiru i brenda koji polako, ali sigurno, raste.
 

Jer često ne nedostaje ni znanje ni ideja, nego onaj dodatni poticaj da se prestane odgađati ono što već znamo da treba uraditi. Akademija je bila prostor u kojem žene jačaju žene, gdje podrška dolazi iz zajedništva, a govornice bez uljepšavanja dijele iskustva, greške i vrlo konkretne smjernice za naredne korake.

Ideja je super. Plan je još bolji.

Za Martinu Djordjevski, koja u Mostaru gradi brend tegla, edukacija je bila ključna u fazi kada je imala ideju, ali i mnogo nepoznanica. Učenje o osnovama poslovanja pomoglo joj je da sagleda širu sliku i da svoju ideju pretvori u nešto opipljivo.
 

“Na početku puta značajno mi je bilo to što sam prolazila kroz različite programe i akademije gdje sam učila o pisanju biznis plana i šta, zapravo, znači pokretati biznis. To mi je bilo značajno da razvijem ideju, razvijem biznis plan i da čujem od profesionalaca kako se to radi.”

Plan B je postojao. Ali ga nije izabrala.

Maja Topčagić danas svoj poslovni put razvija u Sarajevu i da, njen put je imao faze u koojima je sve djelovalo preteško. Došao je trenutak kada je odustajanje izgledalo kao najlogičnija opcija. Upravo tada donijela je odluku koja je promijenila smjer.
 

“Mislim da je to bio dan kad sam htjela da odustanem jer je bilo suviše teško, međutim rekla sam: ideš glavom kroz zid bez straha, jer strah je samo dodatni faktor koji te čini jačom. Tako sam prije par godina odlučila da pokrenem svoj studio: nešto drugačije, autentično i jednostavno ja.”

Poduzetničke vrline često se ne vide u uspjehu, nego u trenucima kada je najteže nastaviti.

Zašto “da” često nauči više od “razmislit ću”?

Dragana Rauš svoj profesionalni put započela je u Banjoj Luci s marketinškom agencijom raush.ba. Razvijala se kroz iskustvo i spremnost da isproba, pogriješi i nauči. Umjesto čekanja idealnih uslova, birala je praksu kao najbolju školu.
 

“Moj savjet ženama jeste da na svaku priliku kažu ‘da’. Jer ako ne kažeš da, ne možeš znati da li ti se nešto sviđa ili ne. Dovodite se u razne situacije, eksperimentišite sa svojim sposobnostima i mogućnostima jer ne postoji drugi način da se nauči nego iz prakse.”

U njenom slučaju, rast nije bio linearan, ali je bio stvaran i održiv.

Iako dolaze iz različitih sredina i imaju različite profesionalne puteve, Martinu, Maju i Draganu povezuje jedan važan trenutak. Ne kao početak njihovih ideja, nego kao tačka u kojoj su te ideje dobile potvrdu, strukturu i dodatni zamah.
 

Akademija je bila prostor u kojem su znanje, iskustva i razmjena s drugim ženama prvi put sjeli na svoje mjesto kao jasan signal da ono što rade ima smisla, da su pitanja koja postavljaju legitimna i da put kojim idu nije usamljen.
 

Upravo taj spoj edukacije, razgovora i stvarnih primjera dao je dodatni poticaj da se krene ozbiljnije, odlučnije i s više povjerenja u vlastite odluke. 

Iz „jednog dana ću“ u „krećem sada“!

 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa dm drogerie markt

Bonjour.ba produkcija  
Voditeljica projekta: Dijana Ćavar
Autorica članka: Ilda Lihić-Isović
Fotografija: Enida Kajević i Monika Andrić
Video: Marko Jovančić