Ako već imate osmišljenu beauty rutinu za lice u hladnijim danima, podjednako važno je da ne zaboravite i na druga područja tijela na koja zimske hladne temperature mogu utjecati, poput ruku i noktiju.

Da biste bili sigurni da pružate jednom od najvažnijih područja odgovarajuću njegu i izbjegnete gubitak hidratacije i eventualne posljedice poput ispucale kože ove zime, četiri jednostavna koraka preporučujemo da slijedite.

KORAK 1: PROVJERITE SASTOJKE PROIZVODA KOJE KORISTITE

Provjerite na etiketama proizvoda za ruke i nokte sastojke poput parabena, alkohola ili mirisa, koji mogu nadražiti ili isušiti, posebno kada je vaša koža već ugrožena. Držite se nježnih sastojaka koji će vam pomoći vratiti i ojačati vašu barijeru protiv isušivanja poput masnih kiselina i keramida. Za nokte, preskočite sredstva za uklanjanje laka koji sadrže jak aceton.

KORAK 2: HIDRATACIJA

Foto: unsplash.com

Svakodnevno i prije svakog izlaska nanesite kremu za ruke koja po mogućnosti sadrži shea maslac, niacinamid i glicerin koji pomažu u hidrataciji i omekšavaju suhu i oštećenu kožu. Što se tiče vaših noktiju, mnogi losioni za ruke mogu se također proširiti na to područje, radeći dva zadatka odjednom. Također, kao drugi korak možete koristiti i hranjivo ulje za zanoktice.

KORAK 3: IZBJEGAVAJTE VRUĆU VODU

Pranje ruku  vrućom vodom može djelovati loše na hidrataciju ruku i izazvati suhoću kože. Pokušajte ruke prati blago, toplom vodom koja je efikasna protiv bakterija i klica, ali neće lišiti vašu kožu esencijalnih ulja i hidratacije.

KORAK 4: RUKAVICE

Nošenje rukavica kada dođe zima može u velikoj mjeri spriječiti isušivanje ruku uslijed izloženosti uvjetima okoline. Također, u njezi ruku možete ići i korak dalje tako što ćete uvijek sa gumenim rukavicama prati posuđe.

 

Foto:@cheraleelyle

***

Naslovna fotografija: @rita.cap
Tekst: Ilda Lihić-Isović

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com