Jovana Adamović ambiciozna je i uvijek iskrena mama koja kroz #homesweethome na društvenim mrežama s nama dijeli detalje uređenja svog doma, ali i sve svakodnevne avanture sa sinom Lavom.
Teško je ne primijetiti i preslatke kadrove njegove dječje sobe u kojem je Jovana željela kreirati pravu malu zemlju snova u kojoj će se njen dječak igrati, učiti i spavati.
Njegov prostor podjednako je moderan, živopisan i topao, kao i ostatak obiteljskog doma. Tonski je i stilski ujednačen, a pozornost privlači detaljima, pastelnim nijansama i igračkama.
Jovanu smo pitali da nam otkrije još par detalja o uređenju Lavove dječje sobe, kao i inspiraciji za uređenje iste.
***
Čime si se vodila pri uređenju dječje sobe?
Pošto je Lavov kutak u dijelu naše spavaće sobe, bilo mi je bitno da je svaki dio funkcionalan i dobro iskorišten i naravno siguran njemu za boravak i igru. :)
Što se prema tvom mišljenju treba naći u svakoj dječjoj sobi?
Mislim da je podjela sobe po zonama- za spavanje, za kretanje, za igru, čitanje… Odlična ideja i pomaže pri fokusiranju bebe/djeteta na jednu aktivnost. Udoban i siguran krevet, podloga ili tepih koji se lako očisti i komodica za igračke i knjige. Mi smo u baš malo prostora uspjeli uklopiti sve to.
Koje su igračke koje Lav sada posebice voli?
Sad su mu najzanimljivije igračke replike životinja. :) Svakih par dana mu pravim tematske korpice sa životinjama (domaćim, divljim, morskim, mladuncima…).
Bude oduševljen i dugo mu drži pažnju dok istražuje svaku posebno.
A slikovnice?
U gore pomenute tematske korpice obavezno ubacim temom vezanu slikovnicu. Sada su mu otkriće slikovnice sa fotografijama pravih životinja.
Kako organiziraš sve dječje igračke?
Na komodicu za igračke u gajbice i korpice stavim par aktivnosti koje su mu zanimljive i koje su mu primjerene za uzrast. Ako kroz par dana ne uzme to da se igra, rotiram sa nečim drugim što ga zainteresuje.
Na komodici bude nekih 5-6 aktivnosti, ne više.
Ostale igračke su složene u duboke drvene gajbice ispod njegovog kreveta i ne dira ih. Meni su pri ruci za rotaciju, a ne zauzimaju prostor u slobodnom dijelu sobe. :)
Postoji li neka tema/događaj/emocija o kojem bi voljela da se više priča među mamama?
Voljela bih da žene/majke prestanu da toliko naglašavaju "teške" strane roditeljstva, a više da potenciraju zahvalnost za sve ono što im se dešava svakog dana s klincima i da uvijek nađu neku sitnicu u kojoj će uživati. Mnogo žena nema tu sreću da ima dijete i toga treba biti svjestan svakog dana.
Koje lekcije o roditeljstvu si naučila od muža?
Da ne postoje "muške" i "ženske" obaveze, oboje možemo jednako raditi iste stvari i oko bebe i oko kuće.
Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?
Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.
Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.
Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.
„Spremno za dohranu“ ne znači isto za svaku bebu
Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.
Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?
Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane.
Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.
Majčino mlijeko ostaje temelj, a kašice su nova avantura
Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.
Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?
Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.
Nedoumica broj 1.
Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?
Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.
Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.
Prva kašica: koju odabrati?
Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?
Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.
Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.
Šta znači BIO oznaka?
Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva.
Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.
Kad kašice olakšaju svakodnevicu
Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…
Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?
Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.
Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.
Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.
Kad prestanemo brojati zalogaje, počinjemo uživati
Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.
Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.
Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
