Vijest o velikom priznanju Jasmili Žbanić i njenom filmu ,,Quo Vadis, Aida“, te glavnoj glumici filma Jasni Đuričić, je preplavila društvene mreže širom BiH i ispunila nas ponosom jer je naša država predstavljena u ovakvom svjetlu.

Po ko zna koji put u posljednje 2 godine, Jasmila je pokazala kako se snovi zaista ostvaruju.
Zajedno sa svojim timom, napravila je veliki korak za bh. kinematografiju, ispričala važnu priču te predstavila BiH kao zemlju umjetnosti i kulture.
Naime, na 34. dodjeli Europskih filmskih nagrada, film redateljice Jasmile Žbanić, je odnio pobjedu u 3 kategorije. Film je proglašen najboljim za 2021. godinu, Jasmila je proglašena najboljom redateljicom, a Jasna najboljom glumicom.
 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Jasmila Zbanic (@jasmilazbanic.official)

Kako je sve počelo?

,,Quo Vadis, Aida“ je prvi put prikazan prošle godine, u 10. mjesecu u Srebrenici, zatim širom Bosne i Hercegovine, te je svaki put naišao na emotivne reakcije gledatelja i gledateljki.
Ulogu u filmu imaju Jasna Đuričić, Emir Hadžihafizbegović, Izudin Bajrović, Johan Heldenberg, Rejmond Tiri, Boris Ler, Dino Bajrović, Emina Muftić, Dražen Pavlović, Alija Aljević, Ermin Sijamija...

Svjetska premijera je održana na 77. Venecijanskom film festivalu, te je dobitnik nagrade publike na 50. Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu, te nagrade za najbolji strani film u Goteborgu. Bitno je spomenuti da je bio nominovan za najbolji strani film i režiju na 74. dodjeli BAFTA.
 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Jasmila Zbanic (@jasmilazbanic.official)

Međutim, jedno od najvećih priznanja koje je prethodilo ovom značajnom uspjehu, je nominacija za najbolji strani film na ovogodišnjoj dodjeli Oscara.
 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Jasmila Zbanic (@jasmilazbanic.official)

Film je prikazan i na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, gdje se prije prikazivanja crvenim tepihom prošetao veliki dio ekipe. Među njima bila je i Jasna Đuričić koja je odnijela simpatije gledatelja kako svojom energijom tako i elegantnim i sofisticiranim kombinacijama dostojnih bilo kojeg svjetskog crvenog tepiha.
 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Jasna Đuričić (@jasnadjuricic)

Vjerujemo da ćemo još pisati o uspjesima ovog filma, a do tada još jednom bravo za Jasmilu i cijeli tim koji je kreirao ovaj film.
Veselimo se i dalje pratiti projekte te priče ove sjajne ekipe! 

* * *
Naslovna fotografija: @quovadisaida

Jedan milion pregleda. Za studentski kratki film iz Bosne i Hercegovine to nije samo broj, nego možda još uvijek rijedak kulturni fenomen. Majkino zlato, film koji je započeo svoj život na festivalskom platnu, danas živi novu, digitalnu fazu i to punom snagom.

Od studentske vježbe do filma koji je prešao festivalske okvire, Majkino zlato nastaje 2018. godine kao diplomski film, u produkcijskim uslovima tipičnim za studentski rad skromnim, ali fokusiranim. 

Već na samom startu film ulazi u Takmičarski program studentskog filma na Sarajevo Film Festival, gdje osvaja nagradu za najbolji studentski film. Time priča ne završava, zapravo, tek počinje.

Foto: IMDb

Autorski potpis koji se pamti

Režiju potpisuje Irfan Avdić , tada student Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Zajedno sa scenaristom Adijem Lučićem, Avdić gradi film koji ne pokušava da “objasni” društvo, već da ga pokaže. 

Kamera Alena Alilovića dodatno pojačava osjećaj nelagode – bliski kadrovi, prirodno svjetlo i sirova atmosfera čine da gledalac nema gdje pobjeći od priče.



 

Festivalski život: nagrade, publika i međunarodno priznanje

Nakon Sarajeva, film nastavlja svoj put evropskim festivalima. Osvojio je nagradu publike na Premiers Plans festivalu u Angersu, kao i posebna priznanja na regionalnim festivalima. 

Posebno važan trenutak dolazi selekcijom u program Future Frames na Karlovy Vary International Film Festival , koji okuplja najperspektivnije mlade evropske autore. Za jedan studentski film to je potvrda ozbiljnog autorskog potencijala.




 

Radnja koja boli jer je previše stvarna

U središtu filma je Alem, sedamnaestogodišnjak koji živi s bakom i pokušava da zaradi novac za školski izlet. Kada sistem zakaže, ostaje mu samo vlastita snalažljivost – i moralne granice koje se brzo brišu pod pritiskom siromaštva. Film ne nudi laka rješenja, niti traži empatiju na silu. Njegova snaga je u tišini, pogledima i odlukama koje djeluju sitno, a nose ogromnu težinu. 

Zašto se Majkino zlato i danas gleda? Zato što ne zastarijeva. Teme klasnih razlika, srama zbog siromaštva i mladosti koja prerano mora odrasti danas su možda još vidljivije nego prije osam godina. Film ne nudi spektakl, nego istinu – onu tihu, nelagodnu, ali univerzalnu. 





 

Digitalni život filma: Kako se dođe do milion pregleda?

Godinama nakon festivalskog kruga, Majkino zlato dobija novu publiku online, na YouTubeu je objavljen prije pet godina, gdje se potom počeo širiti organski kroz dijeljenje, preporuke i komentare. Upravo ta sporost i postepenost rasta govore mnogo: milion pregleda nije rezultat trenda već dugotrajne relevantnosti. Publika se u Alemovoj priči i dalje prepoznaje.

 

Da je riječ o uspjehu koji nadilazi lokalni i studentski okvir, potvrđuje i podatak da film na IMDb ima ocjenu 8.4, što je izuzetno visoko i za mnogo veće, produkcijski snažnije projekte. Majkino zlato tako postaje dokaz da studentski film može imati dug život, da festivalska nagrada nije krajnja stanica i da kvalitetna, iskrena priča uvijek pronađe publiku. 

Osam godina kasnije, ovaj bh. kratki film nije samo uspomena na jedan uspjeh  nego snažan podsjetnik koliko daleko može stići autorski glas koji ostaje vjeran svojoj priči.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @irfanavdic