TEKST: Marija Perić

DATUM OBJAVE: 17.1.2022.

Muha se već neko vrijeme vrti i na našoj playlisti i brzo nas je privukao njezin pristup glazbi, zarazni ritam i originalni stihovi.

Kao novo lice bh. glazbene scene već broji značajne nastupe u regiji, njena baza fanova raste eksponencijalno, što je i nas motiviralo da bolje upoznamo Muhu i njene planove za 2022. godinu.

Od Exita do rada na novom albumu, s Machom Ravel koja nastupa pod umjetničkim imenom Muha, otvorili smo mnoštvo tema, a ona nam je otkrila i svoje viđenje bh. glazbene scene i kreativaca. Podijelila je s nama i da je po prirodi introvert koji se istinski uspijeva izraziti kroz glazbu i scenski nastup, a zašto ćete ime Muha čuti sve češće, otkrijte u nastavku.

***

Kako bi opisala sebe u jednoj rečenici?

Opisala bi se kao neko čiji je glavni cilj u životu težiti ka najboljoj mogućoj verziji sebe i to će postići tako što neće dopustiti da joj traume iz djetinjstva i protekli toksični perfekcionizam vladaju životom.

Biti reperica i studirati medicinu zanimljiva je kombinacija koju ne viđamo svaki dan. Kako balansiraš svoje obveze i zašto si izabrala ove dvije putanje za sebe?

Često ispravljam medije kad me zovu repericom i jako mi je bitno da me se ne zove repericom jer sam prije svega umjetnica koja stvara muziku koju osjeća da želi stvarati u datom trenutku. Počela sam sa repom, a sada mi se malo više pjeva pa ću možda kasnije opet repati itd. Ne želim neku specifičnu etiketu.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Muha (@whymuha)

 

Medicinu sam izabrala zato što mi je to bio logični izbor studija nakon što sam u gimnaziji izabrala prirodne znanosti. Muzikom se bavim oduvijek ali je prije više to bio hobbie i nisam ni zamišljala da će mi postati ozbiljna karijera kao što je danas.

Što ide mi itekako u korist jeste da sam oduvijek bila uporna osoba koja može sve uraditi ako to ona želi. Biti dobra studentica medicine mi je bitno naravno zbog pacijenta i posebno jer je medicina moja druga ljubav, kao što mi je bitno biti posvećena muzici. Jednostavno se motivišem svaki dan i jako sam organizirana, no imam dane kad ne mogu ništa i život mi se ruši, ali je i to sasvim normalno. Trudim se imati zdrav život jer je to nešto što mi da da se osjećam dobro. Bavim se jako puno tjelesnom aktivnošću (trčim, treniram u teretani i plešem) i imam vrlo izbalansiran način ishrane i to sve dodaje mojoj svakodnevnoj motivaciji.

Koliko je činjenica da si žena olakšalo/otežalo tvoj dolazak na rap scenu u regiji?

Nije nikako zato što o tome nikada ne razmišljam i apsolutno nije bitno kojeg sam spola jer pravim muziku i za žene i za muške…

Što misliš da je ključno kako bi bh. scena imala više reperica?

Mislim da je samo bitno da bh. scena i Bosna i Hercegovina općenito, ma čak i Balkan, broje više ljudi koji se ne boje da se bave onim što im je želja i strast, pa bili oni žensko ili muško, htjeli oni biti reperi ili dizajneri… Mislim da si ljudi previše postavljaju pitanja u tim kontekstima jer previše razmišljaju o tome šta bi to predstavljalo ljudima okolo u smislu da li bi se njihov rad uopće ikome svidio… kad to stvarno nije bitno. Trebaju samo da se pitaju da li se to što rade njima sviđa.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Muha (@whymuha)

 

I to je onda sasvim dovoljno, jer znači da će to nekom drugom sigurno predstaviti nešto interesantno. Mislim da je isto bitno za to da se ljudi imaju kome identificirati po tom pitanju, i smatram da javne osobe koje imaju glas, trebaju koristiti svoj glas da potiču njihovu publiku na takve inicijative, a i da jednostavno budu iskreni sa publikom i da pokazuju ponekad njihove slabosti, govoreći da je to sasvim okej, jer na taj način ohrabruju publiku da budu svoji i da vjeruju u sebe.

Fanovi vole tvoju iskrenost koju provlačiš kroz svaki stih. Kako pronalaziš inspiraciju za pisanje svojih pjesama?

Pronalazim je svaki dan kroz razna dešavanja u mom životu i isto tako sam jako osjetljiva i pažljiva na sve što me okružuje. Mislim da upijam puno informacija svakodnevno i da mi to sve izađe iz glave kasnije kroz pjesme.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Muha (@whymuha)

 

'Svejedno mi je' najnovija je tvoja pjesma koja je stigla iz studija. Što nam spremaš za 2022. godinu?

Nadam se još minimalno dva spota i album. I mnogo koncerata ovog ljeta. Jedva čekam da publika čuje i osjeti promjene koje sam doživjela ovih godinu dana radeći muziku.

 

https://www.youtube.com/watch?v=idaY0UdJnAE&list=RDidaY0UdJnAE&start_radio=1

 

Prošle godine si imala priliku nastupati i pred EXIT publikom. Kakav je osjećaj biti dio tako velikog festivala?

Pa divan. Naučila sam mnogo toga i iskreno sam ostvarila san. Htjela sam taj Exit otkako sam počela, ali sam stvarno mislila da ću ga morati sačekati barem 2/3 godine.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Muha (@whymuha)

 

Koga ti rado slušaš, što se nalazi trenutno na tvojoj playlisti?

Iskreno sad jako puno slušam Amaarae jer sam ogroman fan njezinog quirky univerzuma. Volim malo dječje atmosfere kroz pjesme, glas i ponašanja. Isto tako obožavam Melanie Martinez i Ashniko.

Travis Scott i Don Toliver su mi svaki dan u ušima,  Toshi Domaćin me natjerao da ih slušam i stvarno jeste to my kind of music. Angèle, Alewya, Doja Cat… I vrtim puno ovu našu novu malu pjevačicu iz Srbije, tam. Mislim da je odlična i da će napraviti lijepu karijeru ukoliko bude nastavila.

Kreativnost, osim u tvojim pjesmama, možemo vidjeti i u scenskim nastupima, kostimima, spotovima… Koliko voliš ples i modu kao sastavni dio svakog nastupa?

Pa bitno mi je jer imam puno toga u sebi koje hoće izaći van. Nisam baš socijalna osoba, svakodnevno sam dosta introvertna po pitanju ponašanja i ljudskih interakcija. Ali zato oblačenje, ples, muzika… to su sve načini, pa čak i jedini načini, kroz koje se želim i mogu izraziti kako želim. Koristim to koliko god mogu. Volim da, na koncerte, u kratko vrijeme, dam publici najviše svoje osobine jer mislim da je to bitno. Publika je tu baš zbog toga. Da te čuje kako uživo pjevaš, da te vidi kako uživo izgledaš, kako se uživo ponašaš i doživljavaš svoju muziku, kako je zavodiš. I ne otvoriti se svojoj publici bi bila velika šteta jer je to jedini trenutak kad konkretno mogu sa njom imati interakciju.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Muha (@whymuha)

 

Koje ti je najznačajnije iskustvo koje si doživjela sa svojim sve brojnijim fanovima?

Najznačajnije iskustvo sam doživjela na prvom svom koncertu u Sarajevu u Junu 2021. povodom Kvirhane LGBTQ+ festivala. Kao prvo jer je publika bila fenomenalna i toliko puna dobre energije, a drugo zato što sam odlučila izvesti pjesmu koja nije izašla i koju niko nije čuo prije, i odmah su naučili pjesmu i molili da je opet pjevam i pjevali su je sa mnom. Iskreno nisam mogla da vjerujem. Ta pjesma izlazi u sklopu idućeg albuma i jako jako jako se radujem.

***
Naslovna fotografija: @whymuha


Bonjour

Nela Hasić: Rečenica 'Sad je prekasno...' me još uvijek grize.

TEKST: Bonjour.ba

Nela Hasić: Rečenica 'Sad je prekasno...' me još uvijek grize. Nela Hasić: Rečenica 'Sad je prekasno...' me još uvijek grize.

U Bosni i Hercegovini svake godine više od hiljadu žena čuje dijagnozu raka dojke.

Iza tih brojki kriju se majke, sestre, prijateljice, kolegice, komšinice… žene koje nose strah, ali i nevjerovatnu snagu. Upravo zato Bonjour.ba i ove godine piše o Race for the Cure, događaju koji Sarajevo pretvara u more pink solidarnosti. To je zajednica u kojoj se tišina pretvara u glas, a tabu u priču o hrabrosti i podršci.

Iza hiljade pink majica i koraka koji se svake jeseni preliju Sarajevom stoji Nela Hasić, direktorica i osnivačica Think Pink, koja već skoro dvije decenije vodi ovu misiju. 
 

race-for-the-cure-nela-hasic-intervju_1_bonjour_ba (1)

Nela Hasić, direktorica i osnivačica Think Pink

 

U razgovoru Nela nam je otvoreno podijelila šta za nju znači Race for the Cure, koje trenutke nikada neće zaboraviti i zašto je tišina i dalje najveći neprijatelj ranom otkrivanju bolesti. Ispričala nam je i šta je najteže čula od žena koje su prošle kroz dijagnozu, kako izgleda snaga zajednice kad hiljade ljudi koračaju zajedno, ali i šta mi kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno.
 

Nela, recite nam kada govorimo o Race for the Cure, je li to za vas prije svega trka, pokret ili zajednica?


Za mene je Race for the Cure prije svega zajednica – to je ono magično tkivo gdje se hiljade ljudi, od žena koje su se susrele sa dijagnozom do onih koji tek otkrivaju svoju snagu, povezuju u solidarnosti, gdje se strah pretvara u nadu i gdje svaka korak postaje dio veće priče o podršci i promjeni.
 

 

Šta vas i nakon 18 godina najviše iznenadi svakog septembra?


Ono što me najviše iznenadi je, kako se svake godine, uprkos svim poteškoćama, ta energija množi – vidim mlade djevojke koje se prvi put uključuju, vidim muškarce koji vode svoje timove, mališane raznih uzrasta koji dolaze sa svojim roditeljima, tinejdžere i tu neobjašnjivu radost u očima žena koje su preživjele bolest, koja me podsjeća da smo uspješno slomili tabue, ali da je put još dug.
 

race-for-the-cure-nela-hasic-intervju_2_bonjour_ba
 

Možete li s nama podijeliti trenutak s trke koji vas i danas naježi kada ga se sjetite?

 

Sjećam se jedne žene koja je imala karcinom, koja je došla iz ruralnog područja, koja je nakon dijagnoze godinama šutjela, a na trci 2015. godine, držeći me za ruku u ružičastoj majici, prošaptala: “Ovo je prvi put da sam rekla ‘ja sam preživjela’ naglas” – taj trenutak me i danas naježi jer sam vidjela kako se iz pepela rađa snaga koja mijenja živote.
 

 

A šta vam je bilo najteže čuti od neke žene tokom svih ovih godina rada?


Najteže je bilo čuti od jedne mame u ranim 40-ima, koja je rekla: “Nela, saznala sam za bolest u 38., ali nisam rekla ni majci ni mužu jer sam se bojala da će me vidjeti slabu – sad je prekasno” ta riječ “prekasno” me još uvijek grize jer podsjeća na sve one tihe bitke koje gubimo zbog straha i stigme.

 

Po vašem mišljenju šta je veći neprijatelj ranoj dijagnostici: tišina i strah u ženama ili prepreke unutar sistema?


Oboje su strašni, ali mislim da je tišina i strah u ženama veći neprijatelj – jer čak i kada sistem ponudi ruku, ako žena ne prihvati zbog sramote ili neznanja, nijedan mamograf neće spasiti život; moramo prvo osloboditi srca da bismo oslobodili tijela.
 

 

Ako vam priđe mlada djevojka od 20 godina i pita ‘zašto da se uključim’, šta biste joj rekli u jednoj rečenici?

 

Uključi se jer tvoj jedan korak danas može biti sidro nade za neku sestru, majku ili prijateljicu sutra, i jer zajedno mijenjamo svijet gdje rak dojke nije tabu, već priča o snazi i prevenciji.

 

Skoro dvije decenije ste u ovoj misiji. Šta vas više motiviše: pogled unazad na sve što je postignuto ili unaprijed, na borbu koja tek čeka?


Više me motiviše pogled unaprijed – na borbu koja nas tek čeka, jer svaka pobjeda iza nas, poput hiljada pregleda koje smo omogućili, samo je gorivo za one još veće promjene, poput skrininga za svaku ženu u BiH, koje još uvijek sanjamo.
 

 

Šta biste željeli da žene, ali i muškarci, bolje razumiju kada je riječ o borbi s rakom dojke?


Želim da svi razumiju da rak dojke nije samo ‘ženska bolest’ – to je porodična, društvena borba gdje muškarci imaju ključnu ulogu u podršci, gdje prevencija počinje razgovorom za stolom, a ne samo u bolnici, i gdje snaga dolazi iz ranog djelovanja, preventivnih pregleda a ne iz čekanja.

 

Nela, šta mislite šta mi kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno, a moramo, da bismo stali rame uz rame sa ženama koje prolaze kroz bolest?

 

Kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno u kreiranju sigurnih prostora za emocionalnu podršku izvan bolnica – moramo više ulagati u grupe podrške, edukaciju u školama i ruralnim sredinama, i osigurati da muškarci i obitelji budu dio te mreže, jer borba nije samo medicinska, već i ljudska. Potrebno je mnogo više aktivnosti koje poboljšavaju kvalitet života žena nakon dijagnoze i tretmana.
 

 

I za kraj, kada pomislite na žene koje više nisu s nama, a bile su dio ove zajednice, kako njihovu snagu i dalje nosite u svakoj trci?


Nosim njihovu snagu u svakoj trci. One su u mojim mislima i mom srcu, njihove priče nisu završene – one su svjetionik koji vodi nove generacije, podsjećajući nas da svaka utrka nije samo o koracima, već o nasljeđu hrabrosti koje ostavljamo iza sebe.

Svaki septembar u Sarajevu hiljade koraka piše istu poruku… nismo/niste same. I dok Nela Hasić već skoro dvije decenije stoji na čelu tog ružičastog vala, jasno je da je Race for the Cure kolektivna odluka da glas bude glasniji od tišine, da podrška bude jača od straha i da svaka žena zna: ova borba je i njena i naša.

I ne, ne idemo malim, bojažljivim koracima. Idemo trkom, snažno, u borbu protiv raka dojke. U ružičastom moru koraka svaka žena će znati da je iza nje čitava zajednica koja je čuje, osjeća i nosi naprijed.
 

Foto: PR


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!