Muha se već neko vrijeme vrti i na našoj playlisti i brzo nas je privukao njezin pristup glazbi, zarazni ritam i originalni stihovi.

Kao novo lice bh. glazbene scene već broji značajne nastupe u regiji, njena baza fanova raste eksponencijalno, što je i nas motiviralo da bolje upoznamo Muhu i njene planove za 2022. godinu.

Od Exita do rada na novom albumu, s Machom Ravel koja nastupa pod umjetničkim imenom Muha, otvorili smo mnoštvo tema, a ona nam je otkrila i svoje viđenje bh. glazbene scene i kreativaca. Podijelila je s nama i da je po prirodi introvert koji se istinski uspijeva izraziti kroz glazbu i scenski nastup, a zašto ćete ime Muha čuti sve češće, otkrijte u nastavku.

***

Kako bi opisala sebe u jednoj rečenici?

Opisala bi se kao neko čiji je glavni cilj u životu težiti ka najboljoj mogućoj verziji sebe i to će postići tako što neće dopustiti da joj traume iz djetinjstva i protekli toksični perfekcionizam vladaju životom.

Biti reperica i studirati medicinu zanimljiva je kombinacija koju ne viđamo svaki dan. Kako balansiraš svoje obveze i zašto si izabrala ove dvije putanje za sebe?

Često ispravljam medije kad me zovu repericom i jako mi je bitno da me se ne zove repericom jer sam prije svega umjetnica koja stvara muziku koju osjeća da želi stvarati u datom trenutku. Počela sam sa repom, a sada mi se malo više pjeva pa ću možda kasnije opet repati itd. Ne želim neku specifičnu etiketu.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Muha (@whymuha)

 

Medicinu sam izabrala zato što mi je to bio logični izbor studija nakon što sam u gimnaziji izabrala prirodne znanosti. Muzikom se bavim oduvijek ali je prije više to bio hobbie i nisam ni zamišljala da će mi postati ozbiljna karijera kao što je danas.

Što ide mi itekako u korist jeste da sam oduvijek bila uporna osoba koja može sve uraditi ako to ona želi. Biti dobra studentica medicine mi je bitno naravno zbog pacijenta i posebno jer je medicina moja druga ljubav, kao što mi je bitno biti posvećena muzici. Jednostavno se motivišem svaki dan i jako sam organizirana, no imam dane kad ne mogu ništa i život mi se ruši, ali je i to sasvim normalno. Trudim se imati zdrav život jer je to nešto što mi da da se osjećam dobro. Bavim se jako puno tjelesnom aktivnošću (trčim, treniram u teretani i plešem) i imam vrlo izbalansiran način ishrane i to sve dodaje mojoj svakodnevnoj motivaciji.

Koliko je činjenica da si žena olakšalo/otežalo tvoj dolazak na rap scenu u regiji?

Nije nikako zato što o tome nikada ne razmišljam i apsolutno nije bitno kojeg sam spola jer pravim muziku i za žene i za muške…

Što misliš da je ključno kako bi bh. scena imala više reperica?

Mislim da je samo bitno da bh. scena i Bosna i Hercegovina općenito, ma čak i Balkan, broje više ljudi koji se ne boje da se bave onim što im je želja i strast, pa bili oni žensko ili muško, htjeli oni biti reperi ili dizajneri… Mislim da si ljudi previše postavljaju pitanja u tim kontekstima jer previše razmišljaju o tome šta bi to predstavljalo ljudima okolo u smislu da li bi se njihov rad uopće ikome svidio… kad to stvarno nije bitno. Trebaju samo da se pitaju da li se to što rade njima sviđa.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Muha (@whymuha)

 

I to je onda sasvim dovoljno, jer znači da će to nekom drugom sigurno predstaviti nešto interesantno. Mislim da je isto bitno za to da se ljudi imaju kome identificirati po tom pitanju, i smatram da javne osobe koje imaju glas, trebaju koristiti svoj glas da potiču njihovu publiku na takve inicijative, a i da jednostavno budu iskreni sa publikom i da pokazuju ponekad njihove slabosti, govoreći da je to sasvim okej, jer na taj način ohrabruju publiku da budu svoji i da vjeruju u sebe.

Fanovi vole tvoju iskrenost koju provlačiš kroz svaki stih. Kako pronalaziš inspiraciju za pisanje svojih pjesama?

Pronalazim je svaki dan kroz razna dešavanja u mom životu i isto tako sam jako osjetljiva i pažljiva na sve što me okružuje. Mislim da upijam puno informacija svakodnevno i da mi to sve izađe iz glave kasnije kroz pjesme.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Muha (@whymuha)

 

'Svejedno mi je' najnovija je tvoja pjesma koja je stigla iz studija. Što nam spremaš za 2022. godinu?

Nadam se još minimalno dva spota i album. I mnogo koncerata ovog ljeta. Jedva čekam da publika čuje i osjeti promjene koje sam doživjela ovih godinu dana radeći muziku.

 

https://www.youtube.com/watch?v=idaY0UdJnAE&list=RDidaY0UdJnAE&start_radio=1

 

Prošle godine si imala priliku nastupati i pred EXIT publikom. Kakav je osjećaj biti dio tako velikog festivala?

Pa divan. Naučila sam mnogo toga i iskreno sam ostvarila san. Htjela sam taj Exit otkako sam počela, ali sam stvarno mislila da ću ga morati sačekati barem 2/3 godine.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Muha (@whymuha)

 

Koga ti rado slušaš, što se nalazi trenutno na tvojoj playlisti?

Iskreno sad jako puno slušam Amaarae jer sam ogroman fan njezinog quirky univerzuma. Volim malo dječje atmosfere kroz pjesme, glas i ponašanja. Isto tako obožavam Melanie Martinez i Ashniko.

Travis Scott i Don Toliver su mi svaki dan u ušima,  Toshi Domaćin me natjerao da ih slušam i stvarno jeste to my kind of music. Angèle, Alewya, Doja Cat… I vrtim puno ovu našu novu malu pjevačicu iz Srbije, tam. Mislim da je odlična i da će napraviti lijepu karijeru ukoliko bude nastavila.

Kreativnost, osim u tvojim pjesmama, možemo vidjeti i u scenskim nastupima, kostimima, spotovima… Koliko voliš ples i modu kao sastavni dio svakog nastupa?

Pa bitno mi je jer imam puno toga u sebi koje hoće izaći van. Nisam baš socijalna osoba, svakodnevno sam dosta introvertna po pitanju ponašanja i ljudskih interakcija. Ali zato oblačenje, ples, muzika… to su sve načini, pa čak i jedini načini, kroz koje se želim i mogu izraziti kako želim. Koristim to koliko god mogu. Volim da, na koncerte, u kratko vrijeme, dam publici najviše svoje osobine jer mislim da je to bitno. Publika je tu baš zbog toga. Da te čuje kako uživo pjevaš, da te vidi kako uživo izgledaš, kako se uživo ponašaš i doživljavaš svoju muziku, kako je zavodiš. I ne otvoriti se svojoj publici bi bila velika šteta jer je to jedini trenutak kad konkretno mogu sa njom imati interakciju.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Muha (@whymuha)

 

Koje ti je najznačajnije iskustvo koje si doživjela sa svojim sve brojnijim fanovima?

Najznačajnije iskustvo sam doživjela na prvom svom koncertu u Sarajevu u Junu 2021. povodom Kvirhane LGBTQ+ festivala. Kao prvo jer je publika bila fenomenalna i toliko puna dobre energije, a drugo zato što sam odlučila izvesti pjesmu koja nije izašla i koju niko nije čuo prije, i odmah su naučili pjesmu i molili da je opet pjevam i pjevali su je sa mnom. Iskreno nisam mogla da vjerujem. Ta pjesma izlazi u sklopu idućeg albuma i jako jako jako se radujem.

***
Naslovna fotografija: @whymuha

U idealnom svijetu, svaki dom bi trebao prije svega nuditi zaštitu i sigurnost, no surova realnost ponekad pokazuje drugačije.

Poražavajuća je činjenica da su hiljade žena izložene opasnosti i zlostavljanju. Za mnoge od njih ključ do slobode krije se u Sigurnim kućama. Upravo iz tog razloga smo odlučili razgovarati s menadžericom Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije u Kantonu Sarajevo, Muberom Hodžić – Lemeš. 

 

Mubera Hodžić – Lemeš

Željeli smo bolje razumjeti sveobuhvatnu podršku koju ova institucija pruža ženama, a te ključne informacije prenijeti i vama. Otkrivamo koji su to koraci nakon što su osobe fizički sigurne u kućama, koliko je važna terapija, koji su uslovi za djecu, ali i to kako mi kao individue možemo djelovati ukoliko sumnjamo na nasilje u našoj blizini. 

 

Pored fizičke zaštite i pružanja sigurnosti nudite mnoštvo besplatnih usluga u vašoj organizaciji. Nakon što su osobe fizički sigurne u vašim kućama, koji je naredni korak?

Fondacija lokalne demokratije upravlja Sigurnom kućom u Kantonu Sarajevo od 2000. godine, a pored toga imamo i druge vidove podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja u porodici poput našeg Centra za žene, SOS telefona, Edukativnog kutka za mlade.

Kada govorimo o Sigurnoj kući, ona predstavlja jednu od mogućnosti zbrinjavanja žrtava nasilja u momentu kad se nasilje prijavi, kada je ženi potrebna fizička zaštita, sigurnost, ali i kompletan specijalizirani set usluga koje pomažu žrtvama nasilja za izlazak iz nasilničkog odnosa.

Vrste usluga koje se pružaju žrtvama nasilja u porodici u Sigurnoj kući su:

- Fizička zaštita i sigurnost,

- Psihoterapijski tretman (individualni i grupni),

- Radno - okupaciona terapija,

- Socijalno savjetovanje i podrška,

- Pravna pomoć, kroz korištenje usluga Centra za besplatnu pravnu pomoć FLD,

- Medicinska asistencija i rehabilitacija u suradnji sa zdravstvenim ustanovama,

- Terapijski rad sa partnerom/počiniteljem nasilja sa Službama socijalne zaštite Kantona Sarajevo,

- Ekonomsko osamostaljivanje korisnica kroz ekonomsko osnaživanje (uključivanje korisnica u Savjetovalište za žene FLD Sarajevo, suradnja sa Zavodom za zapošljavanje i drugim NVO organizacijama koje implementiraju programe ekonomske podrške žrtava nasilja u porodici),

- Psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima)

 

Koliko je važan psihoterapijski tretman? 

Ženama koje su doživjele nasilje, a koje se suočavaju sa posljedicama nasilja, uglavnom je potrebna psihoterapijska pomoć. U Sigurnoj kući se žene uključuju u cjelokupni psihosocijalni tretman. Svaki slučaj je individualan i pristupa mu se na takav - individualan način.

Cilj psihološke podrške je:

- Pomoći ženi da vrati dobru sliku o sebi, stekne samopouzdanje i preuzme kontrolu nad svojim životom,

- Pomoći ženi da stekne svijest o svom pravu na izbor, pravu na život bez nasilja te joj omogućiti potpuni oporavak od traume,

- Postići znatno smanjenje simptoma traume, s ciljem njihovog potpunog nestanka.

Centar za žene Fondacije lokalne demokratije koji je smješten u Sarajevu također pruža besplatnu psihološku pomoć i podršku, pravno savjetovanje i socio-ekonomsku podršku za žrtve nasilja u porodici ili partnerskog nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini ili ženama žrtvama rata. Sve žene koje imaju potrebu mogu zakazati svoj termin na jedan od brojeva telefona: 033 570-560 ili 033 570-561.

 

Kako osiguravate privatnost korisnica usluga?

Imamo obrazac i jasne upute prema kojima objasnimo korisnicama da ne mogu nikome odavati lokaciju na kojoj su smještene. Korisnice naših usluga nikada ne izlažemo javnosti na način da bilo gdje objavljujemo njihova imena ili bilo kakve informacije koje bi na bilo koji način mogle otkriti njihov identitet. Anonimnost je zagarantovana svima, a reagujemo i u slučajevima anonimnih prijava.

 

Kakav je proces ulaska i izlaska iz sigurne kuće? 

U Kantonu Sarajevo su jasno definisane procedure smještaja žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Potpisani su protokoli o saradnji sa Kantonalnim centrom za socijalni rad i MUP-om Kantona Sarajevo. Ukoliko žena prijavi nasilje na SOS telefon, policija se uputi na adresu i djeluje u skladu sa svojom nadležnošću. Žena dobije sve informacije o zaštiti, mogućnost da ode u policijsku upravu i podnese krivičnu prijavu, policija po potrebi uključi nadležnu službu socijalne zaštite odnosno dežurnog socijalnog radnika ukoliko je potreban smještaj u Sigurnu kuću koji se odmah može i realizovati.

Na području Kantona Sarajevo rade dežurni socijalni radnici tako da se zbrinjavanje žrtve može realizovati i tokom tokom noći, vikendima, praznicima. odnosno uvijek je moguć smještaj i zaštita žrtava nasilja na području Kantona Sarajevo. Također je i SOS telefon aktivan 24 sata. Dakle, potrebno je da prijavite nasilje nadležnoj policiji, centru za socijalni rad ili nas pozovite na SOS telefon broj 033 222-000. U Sigurnoj kući se može ostati do šest mjeseci, moguće je i duže u odnosu na kompleksnost slučaja, u saradnji sa centrima za socijalni rad.
 

Na koji način se radi sa korisnicama vaših usluga kako bi se osamostalile i nastavile život izvan kuće? 

U Sigurnoj kući u Sarajevu je od 2000. godine zbrinuto 2.314 žrtava nasilja. Razvijali smo i razvijamo dodatne programe podrške u vidu ekonomskog osnaživanja žena, pravne i psihološke podrške kako bi žene žrtve nasilja dobile mogućnost da se osamostale i izađu iz kruga nasilja. Posljednjih godina realizujemo Socijalni program koji je obezbjeđen od strane Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

Socijalni program se odnosi na materijalnu podršku žrtvama nasilja u porodici koje se osamostale nakon provedenog terapijskog tretmana u Sigurnoj kući. Za žene je od izuzetne važnosti podrška koju dobiju nakon napuštanja Sigurne kuće. Kroz Socijalni program omogućeno im je plaćanje troškova kirije i režija u trajanju do šest mjeseci.

Foto: Pexels.com   

 

Postoji li plan za postupanje u hitnim situacijama? 

Sigurna kuća pruža pomoć i zaštitu 24 sata dnevno, uvijek su naše usluge dostupne onima kojima su potrebne.

Postoje li procedure za procjenu opasnosti prije izlaska?

Mi imamo jasno definisanu izlaznu strategiju. Nakon smještaja u Sigurnu kuću i stabilizacije psihofizičkog stanja pristupa se izradi individualnog plana zaštite kojeg sačinjava korisnica zajedno sa psihologom nadležne službe socijalne zaštite i socijalnom radnicom Sigurne kuće. U individualnom planu se žena izjašnjava na koji način vidi rješenje svoje situacije. Uključe se potrebne institucije i organizacije koje će učestvovati u realizaciji plana zaštite.

Nakon realizacije većine postavljenih ciljeva, odnosno sticanja uvjeta za izlazak iz Sigurne kuće isto se i realizuje. Svaki slučaj se radi individualno te je i za rješenje istog potrebno različito vrijeme. Npr. ukoliko žena odluči trajni prekid nasilnog odnosa, potrebno je duže vrijeme dok završi postupak posredovanja, pokrene razvod braka, riješi pitanje čuvanja djece, nađe posao i stekne materijalne pretpostavke za samostalan život. Pojedine žene se vraćaju i u porodicu, ali sa drugačijim stavom jer su ohrabrene, pošto znaju da se ponovo mogu obratiti za pomoć ukoliko im bude potrebna. Sve žene koje su boravile u Sigurnoj kući ili prijavljivale nasilje u porodici mogu ponovno dobiti podršku sistema ukoliko je trebaju.

Nasilje u porodici se može prijaviti više puta, žena može biti zaštićena izrečenim zaštitnim mjerama više puta kao što može više puta i boraviti u Sigurnoj kući. Izlazak iz nasilnog odnosa je veoma težak i neke žene trebaju duže vrijeme do konačnog odlaska od počinitelja nasilja. Prema dostupnim svjetskim istraživanjima žena u prosjeku ostane 4 - 7 godina u nasilnom odnosu prije nego što iz njega izađe, a u prosjeku odlazi 7 puta prije konačnog odlaska.   

 

Kakve su usluge dostupne djeci osoba koje su pretrpjele nasilje? 

Imamo osiguran psihoterapijski tretman djece žrtava nasilja (psihološka podrška, pomoć u savladavanju nastavnog plana i programa, rekreativni program s volonterima i slično). Od 2002. godine u okviru Sigurne kuće pokrenut je rad i skloništa za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja, porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja. Primarni cilj skloništa je obezbjeđivanje direktne zaštite djevojaka, psihoterapijski tretman u cilju rehabilitacije i resocijalizacije (nastavak školovanja, detraumatizacija i prevazilaženje traumatskih iskustava, ponovno uključivanje u društveni život).

 

Foto: Pexels.com

 

Za kraj nam recite koje su to mjere koje mi kao individue možemo poduzeti ukoliko sumnjamo da se u našoj blizini dešava neki oblik nasilja? 

Nevladine organizacije u „Sigurnoj mreži“ kojima koordinira Fondacija lokalne demokratije su kroz svoja iskustva sa žrtvama nasilja napravile iskorak kako nasilje više ne bi bilo tabu tema u četiri zida, kako bi postalo javno vidljivo i samim time kažnjivo. Nasilju može biti izloženo svako bez obzira na obrazovanje i zaposlenje. Važno je da poručimo iz prakse da je moguće izaći iz kruga nasilja ukoliko se koriste svi resursi i trenutna zakonska rješenja. Svako neprijavljivanje i prikrivanje nasilja stvara pogodno tlo da se nasilje nastavi i postane intenzivnije.

Žrtve nasilja kao i građani/ke koji imaju saznanja da se nasilje dešava mogu pozvati SOS telefon i zatražiti pomoć – 033/222-000, zatim 1265 za FBiH i 1264 za Republiku Srpsku. Žrtve nasilje nisu krive za počinjeno nasilje i svaki oblik nasilja treba prijaviti. Napravite prvi korak, pozovite SOS telefon gdje ćete biti saslušane bez osude, možete nazvati i anonimno i dobit ćete mogućnost da se zaštitite.

* * *   
Foto: Pexels.com