TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 29.10.2024.
U novembru 2024. godine, u dvorani Mirza Delibašić u Sarajevu, 9 i 10. novembra održat će se najveća manifestacija za djecu i roditelje, 9. Dječiji sajam pod sloganom „Bez briga, samo igra“ čija je ovogodišnja ambasadorica Džejla Glavović Očuz.
Ovogodišnji sajam posvećen je mentalnom zdravlju najmlađih s posebnim naglaskom na prevenciju, odnosno ranu detekciju faktora rizika i prepoznavanje socijalnog i emocionalnog rizičnog ponašanja kod djece s ciljem da se isto pravovremeno tretira i spriječi razvoj psihičkih poremećaja u odrasloj dobi.
“Ove godine stavljamo poseban fokus na mentalno zdravlje djece jer vjerujemo da je emocionalna stabilnost ključna za njihov cjelokupni razvoj. Cilj nam je potaknuti otvorenu komunikaciju na ovu izuzetno važnu temu i skinuti stigmu te pronaći put ka lakšem razumijevanju između svih nas, odnosno djece, roditelja, odgajatelja i učitelja koji su i sami pod velikim pritiskom. Statistike pokazuju da je sve prisutnije asocijalno ponašanje kod djece, djeca se sve više povlače u sebe, sve manje znaju komunicirati i sve su manje empatična, a sve više anksiozna, dok u tinejdžerskoj dobi depresivna. Kako bi učinili korak ka zdravom mentalnom razvoju djece, ali i pružili podršku roditeljima, organiziramo otvorenu panel diskusiju u Sarajevu, 7. novembra u 17.00 sati u Općini Stari Grad na koju su pozvani svi zainteresirani za ovu važnu temu,“ doznali smo od Maje Graholski, direktorice Dječijeg sajma i predsjednice Udruženja Moderno društvo koje je inicijator ove akcije.
Ovogodišnja ambasadorica 9. Dječijeg sajma je mama i preduzetnica s dugogodišnjim internacionalnim iskustvom modela, Džejla Glavović Očuz, vlasnica agencije Swan Model Management i voditeljica marketinga i službe za odnose s javnošću u korporaciji Prevent Industrials i domaćem modnom brendu Dresscode koja nam je ovom prilikom rekla: „Kroz svoj svakodnevni rad kao PR u korporaciji, te kroz moju agenciju Swan Model Management, nastojim osvijestiti važnost mentalnog zdravlja, posebno među mladima i roditeljima. Danas je više nego ikad važno razumjeti pritiske s kojima se djeca suočavaju, posebno u digitalnom okruženju koje često povećava njihovu izloženost i osjetljivost na društvene pritiske. Vjerujem da je preventivni pristup, kroz otvoren razgovor s djecom, roditeljima i nastavnicima, ključan za stvaranje zdravog okruženja u kojem se djeca mogu osjećati sigurno i emotivno stabilno. S tim u vezi, svi zajedno trebamo razvijati kulturu koja prepoznaje vrijednost mentalne dobrobiti, čineći to osnovom za zdrav razvoj i samopouzdanje. Mi, kao roditelji, edukatori i mentori dužni smo djeci pružiti podršku koja će ih osnažiti u suočavanju s izazovima i stvoriti uvjete u kojima mogu zdravo odrastati i graditi emocionalnu otpornost.„
Problemi djece i mladih u Bosni i Hercegovini uzrokovani su ekonomskim, socijalnim, obrazovnim i zdravstvenim faktorima, uz dodatni utjecaj transgeneracijskih trauma koje roditelji prenose na djecu. Stresori i iscrpljenost odraslih smanjuju njihovu sposobnost da odgovore na razvojne potrebe djece.
Istraživanje iz 2022. koje je na uzorku od 143 djece (6 - 18 godina) u okviru Projekta mentalnog zdravlja u BiH sproveo Institut za populaciju i razvoj u saradnji s entitetskim ministarstvima zdravlja, pokazuje sve veću prisutnost problema s pažnjom kod mlađe djece i izraženu anksioznost i depresiju kod tinejdžera. Brige roditelja najčešće uključuju probleme u ponašanju (24%), poteškoće u školi (15%), socijalne probleme (14%) i neraspoloženje djece (10%).
„Za prevenciju ovih problema nužan je sistemski pristup: programska podrška pažnji kod male djece, tretiranje anksioznosti i depresije kod mladih, te dugotrajan rad na problemima sa kršenjem pravila i agresivnom ponašanju budući da oni spadaju u predelikventno ponašanje i za njihovu promjenu potreban je multisektorski pristup. Aktivnosti treba proširiti izvan škola, uključujući zajednicu i organizacije, kako bi se osigurala pomoć za najugroženije kroz generisanje znanja koje je kulturno relevantno i implementirano u okruženju koje dopiru do ranjivih grupa. Škole trebaju osnažiti kapacitete za zaštitu mentalnog zdravlja kroz praktične intervencije, obuku i programe prilagođene mladima“ poručila je Irina Rizvan, psihologinja i psihoterapeutkinja.
Dječiji sajam i ove godine, tokom dva dana trajanja, donosi bogat program edukativnih radionica i panela koje će spojiti savremene metode, poput mindfulnessa i zaboravljenih igara koje pomažu djeci u razvoju pažnje, koncentracije, motorike, emocionalne regulacije i samopouzdanja. Na sajmu će tradicionalno u festivalskom dijelu programa nastupiti veliki broj mališana iz Kantona Sarajevo, ali i gostiju iz drugih gradova i općina BiH.
Sjajnu zabavu omogućio je glavni sponzor sajma Moja kravica, te partneri i prijatelji sajma dm – drogerie markt, Double care – Violeta, Dukat, Baby centar, Pediakid i mnogi drugi. Počasni pokrovitelj sajma je Ministarstvo kulture i sporta KS, uz podršku MUP-a Općine Stari Grad i Javne ustanove Djeca Sarajeva.
Više informacija o partnerima i programu sajma pronađite na zvaničnim Facebook i Instagram stranicama Dječijeg sajma – Kids Fair 2024. Ulaz na sajam je slobodan.
* * *
Foto: Promo
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Sunčani dani su pred nama, a s njima dolazi i jedno važno pitanje koje mnogi roditelji sve češće postavljaju, a to je trebaju li djeca zaista nositi sunčane naočale?
Upravo zato smo u našoj rubrici Mame rulz, koja okuplja savjete, priče i podršku za roditelje, odlučili otvoriti ovu temu s osobom koja o njoj zna najviše.
Razgovarali smo s doktoricom Ajlom Pidro Mioković, specijalisticom oftalmologije i optometrije, magistricom menadžmenta u zdravstvu i mamom koja na vrlo posvećen način povezuje stručnost i roditeljsko razumijevanje.
Ajla već godinama educira roditelje kroz Instagram, gdje dijeli praktične savjete o zdravlju dječijih očiju, odgovara na pitanja i gradi zajednicu povjerenja. Zajedno sa sestrom Aidom Pidro Gadžo, objavila je i e-knjigu “Kako sačuvati vid djeteta u digitalnom dobu”, koja kroz primjere, istraživanja i smjernice pruža roditeljima alate za brigu o vidu njihove djece u svijetu ekrana.
Zato smo joj postavili upravo ona pitanja koja najviše zbunjuju roditelje: kada treba obaviti prvi pregled, koje naočale zaista štite, šta je “lijeno oko” i koje su to zablude koje mogu ostaviti trajne posljedice na dječiji vid.
Da li djeca zaista trebaju sunčane naočale?
„Apsolutno, da“, jasno kaže Ajla na pitanje trebaju li djeca nositi sunčane naočale.
Ajla: „Dječije oči su osjetljivije na sunčevu svjetlost nego oči odraslih, a UV zrake mogu s vremenom oštetiti strukture oka. Kao što kožu štitimo kremom, tako bismo i oči trebali štititi kvalitetnim sunčanim naočalama. Nisu to samo modni detalji – to je zaštita koja će umanjiti dugoročni kumulativni efekat UV na oko.“
Šta znači kada dječije oči upijaju više UV zraka?
Ajla: „Sočivo u oku djeteta je prozirnije i još nema onu prirodnu UV barijeru koju razvijamo s godinama. To znači da više štetnih zraka dolazi do dubine oka/retine, što povećava rizik od oštećenja u budućnosti. Ovo ne znači da dijete mora biti cijeli dan sa sunčanim naočalama... ali ako moramo da znamo kako ih zaštititi.“
Oprez: “igračke” naočale mogu nanijeti više štete
Ajla: „Zatamnjeno staklo širi zjenicu, a ako nema UV filter, onda još više UV zraka ulazi u oko. Uvijek savjetujem roditeljima da provjere oznaku 100% UV (ili UV400) zaštite i da naočale kupuju na provjerenim mjestima.“
Kada dijete treba prvi pregled?
Ajla: „Ako nema ranih problema ili porodične historije, prvi pregled bi trebalo napraviti oko 3. – 4. godine. Ali ako nešto primijetimo ranije – bježanje oka, jako suzenje, izbjegavanje gledanja u daljinu – treba reagovati odmah.“
Da li su svijetle oči zaista osjetljivije?
Ajla: „Da. Svijetle oči – plave, sive, zelene – imaju manje pigmenta koji prirodno štiti od svjetla, pa su osjetljivije. Takva djeca često žmirkaju na suncu. Kada im jednom ponudite sunčane naočale, često će ih tražiti sami, jer im gode.“
Lijeno oko se ne vidi, ali ostavlja posljedice
Ajla: „Dijete gleda normalno, ali jedno oko ne razvija dobar vid jer mozak ‘preferira’ drugo. Najčešće se ne vidi golim okom. Zato je važan sistematski pregled – jer mi to otkrijemo mjerenjima koja se ne mogu uočiti kod kuće.“
Najveći mit? Da naočale kvare vid
Ajla: „‘Neće nositi naočale da mu se oči ne ulijene’ – to je zabluda. Naočale ne kvare vid – one ga popravljaju. Bez njih, mozak ne dobija jasnu sliku i to može ostaviti posljedice, ne samo na vid nego i na uspjeh u školi ili socijalne interakcije.“
Postoji rok: do kada mozak “uči gledati”?
Ajla: „Vid se razvija do otprilike 7. godine života. Nakon toga, mozak više ne ‘uči’ gledati na isti način. Ako čekamo predugo, može biti kasno da ispravimo određene probleme poput ambliopije. Zato je ključan pregled do 4. godine života.“
Zlatno pravilo za svakodnevnu zaštitu vida
Ajla: „Boravak na dnevnom svjetlu i igra napolju – svakog dana, barem sat-dva. Ograničiti vrijeme pred ekranima, posebno u ranim godinama. Pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta, gledati 20 sekundi u nešto udaljeno 6 metara. Te imati što bolje osvjetljenje kod rada na blizu!“
Kroz ovaj razgovor, doktorica Ajla Pidro nam je pokazala da se zdravlje dječijih očiju čuva svakodnevnim navikama, redovnim pregledima i znanjem. Nema mjesta čekanju. Nema mjesta mitovima.
Kako smo naučili: vid se razvija samo do određene dobi, sunčane naočale nisu dekoracija i “malo bježanje oka” nije uvijek bezazleno.
Zato je pravo vrijeme da postavimo pitanja, potražimo odgovore i napravimo male promjene koje će donijeti veliku razliku danas.
Ako želite više praktičnih savjeta o očuvanju vida, redovno ih možete pronaći na Instagram profilu doktorice Ajle, koji svakodnevno okuplja roditelje željne znanja i konkretne podrške.
Foto: @dr_ajla
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
