TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 25.1.2023.
Novi članak rubrike Mame rulz odlučili smo posvetiti Ildi Humić, poznatoj influencerici koja često na društvenim mrežama podijeli zanimljiva iskustva i inspirira mnoge dame modnim kombinacijama.
Naime, Ilda je mama troje djece koju prati preko 265k followera. Svoju veselu, pozitivnu i često ispunjenu humorom svakodnevicu dijeli sa mužem Edinom, najstarijom kćerkom Iman, te sinovima Lukmanom i Isakom.
Ilda se često osvrće na neke važne teme u roditeljstvu ili majčinstvu što je za svaku buduću ili novopečenu majku veoma važno jer često kroz iskustvo druge mame možemo naučiti više.

Ilda Humić
Upravo zbog toga odlučili smo razgovarati sa Ildom i saznati kako su se razlikovale njene trudnoće, šta je za nju bitno tokom postpartuma, ali nam je rado otkrila i to da može učiniti nešto drugačije u majčinstvu šta bi to bilo.
***
Kako su periodi trudnoće prošli za tebe i koliko se svaka trudnoća razlikovala?
Svaka trudnoća je prolazila na svoj način. U prvoj sam odmarala jer sam bila dosta mlađa i mislila sam da tako mora. U drugoj sam radila do 20 dana prije poroda i otišla na trudničko, dok sam u trećoj zbog komplikacija veći dio odmarala, ali istovremeno i radila na svom profilu tako da je svaka protekla drugačije. Što se razlika tiče nije bilo nekih većih oscilacija, naravno da nije isto, ali ne bih se sad mogla sjetiti niti neke veće razlike sem hematoma u posljednje dvije.
Šta bi istaknula kao najvažnije za jednu mamu tokom postpartuma?
Po meni je najvažnije da se što prije digne na noge, osim ako naravno ne postoje indikacije koje nalažu drugačije i da se što više posveti bebi jer taj period vrlo brzo prođe.
Prije godinu dana postala si majka malenom Isaku, a prije toga vašu svakodnevnicu uljepšali su Iman i Lukman. Obično roditelji kažu da im se u jednom danu cijeli život okrene za 360 stepeni – vrijedi li to i za tebe?
Ne pravim tako velike paralele, nekako sam kroz život i posao naučila da ništa nije tako jednostavno i taj način života sam prihvatila i živim ga. Isakov dolazak je bio tako opušten kao da cijeli život imam troje djece. Lukman nas je očigledno dobro pripremio.
Jeste li oduvijek htjeli imati veliku porodicu i šta su najljepše prednosti u kojem imate troje djece?
Jesmo, iako moram priznati smo i mi vrlo nezreli kao roditelji još uvijek. Najljepša stvar je neizmjerna ljubav koja te ispunjava i činjenica da ništa na ovom svijetu nije važnije i ljepše od uloge roditelja.
Kako bi svoju porodicu opisala u jednoj riječi?
Kako drugačije nego ljubav.
Koju lekciju si naučila od svojih roditelja, a rado ju prenosiš i svojim mališanima?
Da se za sve treba izboriti sam i ne čekati da ti to neko servira gotovo. Možda je bolji opis: Naučiti ih da pecaju.
Šta bi rekla da su najveći izazovi u odgoju danas ili koji ti je bio najteži period majčinstva i kako si se nosila s tim?
Najteži dio za mene je naučiti djecu pravim, istinskim vrijednostima i moralu obzirom da živimo u svijetu punom nemorala. Nisam se previše obazirala na popularne metode i stavove jer smatram da su gore navedene mnogo važnije od tih nekih, sa moje tačke gledišta, banalnih stvari, kao kad je vrijeme za spavanje, da danas mogu pojesti samo red čokolade itd, meni je važnije da izrastu u ljude i da budu sretni. Nažalost živimo u svijetu gdje se zbog svega i svačega lijepi epitet nemajke, a ono što istinski vrijedi se nekako zanemaruje jer važno je pratiti trendove.
Imate li neke omiljene rituale? Šta vas kao porodicu najviše veseli na kraju radnog dana?
Imamo naravno, igranje na kraju dana žmire, pogađanja predmeta, kuhanje skupa i naravno nezaobilazne kino večeri gdje vrtimo dva filma u krug.
Osvrćući se unazad, da možeš učiniti nešto drugačije u majčinstvu, šta bi to bilo?
Imala bih više sabura i još bih se više igrala s njima.
Sa tako mnogobrojnom ekipom uspiješ li uhvatiti pokoji trenutak samo za sebe? I ako da, kako takve trenutke najradije provodiš?
Jako teško i rijetko, ali zbog preokupiranosti, kako poslovnim tako i roditeljskim obavezama morala sam uvesti neki predah, a to je gledanje bilo kakvog filma pred spavanje kad svi ostali zaspu, to mi je sad neki ritual i cijeli dan se radujem tome.
Šta si naučila o sebi uz svoje mališane?
Naučila sam da ipak znam pokazati emociju jer važim kao neko ko se ne mazi, ne tepa i slično, ali kako sam postala roditelj, sve što nisam pokazala drugima, pokazala sam njima.
I za kraj, kad bi mogla savjetovati nešto svojoj djeci, šta bi to bilo?
Da budu pošteni, vrijedni, da ne selektuju ljude, osim na dobre i loše i da su im jedini istinski prijatelji roditelji i oni između sebe.
***
Naslovna fotografija:@ilda_humic
TEKST: Bonjour.ba
Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?
Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.


Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala
Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.
Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.


Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.
Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?
Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane.
Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.

Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.
Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?
Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.

Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?
Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.
Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.

Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?
Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.
Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.

Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva.
Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.


Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…
Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?
Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.

Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.
Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.
Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.
Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.

Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!