TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 12.1.2023.
Orhideje su raznolika porodica biljaka (Orchidaceae) koja uključuje više od 700 rodova i oko 28.000 pojedinačnih vrsta.
Jedna je od najvećih od svih biljnih porodica, a njeni članovi se prepoznaju po karakterističnoj simetriji cvjetova sa laticama okrenutim prema gore.
Iako postoji mnogo orhideja one koje se obično uzgajaju su tropske orhideje.
U potrazi za nekim drugačijim i mrvicu posebnijim orhidejama pronašli smo 4 vrste koje će vas, sigurni smo, osvojiti na prvi pogled.
Masdevallia orhideja
Odlikuju se minijaturnom veličinom i cvjetovima neobičnog oblika, a zbog svoje male veličine najprikladnije su kao sobne biljke. Cvjetovi su trouglasti, a dok su neki kockasti i zbijeni, drugi su tanki, izduženi i viskasti. Ova orhideja je vrlo posebna u pogledu temperaturnih i vlažnih uslova i najprikladnija je za napredne uzgajivače orhideja.
Psychopsis orhideja
Leptir orhideju lako je uzgajati, a ima fascinantno cvijeće i upadljivo bordo i zeleno prošarano lišće. Uzgajajte ih na umjerenoj svjetlosti tokom mjeseci cvjetanja.
Imaju dobru toleranciju za širok raspon temperatura.
Habenaria radiata orhideja
Orhideja Bijela čaplja dobila je ime po svojim prekrasnim cvjetovima koji podsjećaju na gracioznu bijelu čaplju u letu. Ponekad se naziva resasta orhideja, a porijeklom je iz Japana. Potrebno joj je dobro drenirano tlo umjerene do konstantne vlage i puno do djelomične sunčeve svjetlosti.
Izrastajući cvijet liči na grašak i pojavljuje se u proljeće, ali ne cvjeta do kasnog ljeta. Međutim, kada jednom procvjeta, na jednom cvjetnom klasu može biti više od dvanaest bijelih cvjetova koji će cvjetati sedmicama.
Peristeria Elata orhideja
Cvijet ove biljke podsjeća na pticu, tj. na goluba, pa je tako i dobila ime. Ona je nacionalni cvijet Paname, ali zbog prevelike potražnje joj je čak prijetilo izumiranje.
Ova orhideja ima velike cvjetove u obliku suze gdje četiri ili pet masivnih naboranih listova nastaju iz vrha svake suze.
Zalijevajte i dobro hranite ovu orhideju tokom mjeseci aktivnog rasta, a kako sazrijeva, smanjite količinu gnojiva/vode, ali ne dozvolite da se korijenje osuši na duže periode.
Kada je biljka mlada, preferira slabo do srednje svjetlo, a kada sazri potrebno joj je jače svjetlo. Ima osjetljivo lišće koje može lako izgorjeti na direktnoj sunčevoj svjetlosti pa zato izbjegavajte držanje vaše orhideje na direktnoj sunčevoj svjetlosti u podne.
***
Naslovna fotografija:@akattava
TEKST: Ada Ćeremida
Mali stanovi danas više ne traže kompromis, nego pametna rješenja.
Posebno kada je riječ o garsonjerama, gdje jedna prostorija mora odgovoriti na sve potrebe: dnevni boravak, spavanje, rad, odmor. Upravo zato ovakvi interijeri postaju nova referenca ne zato što su veliki, nego zato što su dobro promišljeni.
Ova garsonjera pokazuje kako se jasna podjela prostora može postići bez zidova, bez gubitka svjetla i bez osjećaja skučenosti. Ključna tačka cijelog projekta su pregrade koje su diskretne, funkcionalne i estetski integrisane u ostatak stana.
Rješenje koje se može primijeniti gotovo u svakom malom prostoru, bez obzira na adresu ili kvadraturu.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
Kada otvoren prostor i dalje ima strukturu
Na prvi pogled, stan djeluje otvoreno i prozračno. Dnevni boravak, trpezarija i kuhinja vizuelno teku jedan u drugi, ali nijedna zona nije prepuštena slučaju. Topli drveni tonovi, neutralna paleta i pažljivo birana rasvjeta stvaraju osjećaj kontinuiteta, ali i jasno definišu funkcije prostora.
Namještaj je odmjerenih proporcija, sofa ne preuzima prostor, okrugli stolići omogućavaju lako kretanje, a tekstilni slojevi dodaju mekoću bez vizualnog šuma. Ovo je dnevni boravak koji razumije mjeru, što je presudno u malim stanovima.
Pregrada za krevet: Trik koji garsonjeru pretvara u “dvosoban” osjećaj
Najvažniji potez u ovom stanu je pregrada koja odvaja spavaći dio. Nije riječ o punom zidu, nego o laganoj strukturi koja filtrira pogled, zadržava svjetlo i uvodi osjećaj privatnosti. Upravo ta transparentnost čini razliku, prostor ostaje otvoren, ali ne i izložen.
Ovakva pregrada omogućava da se krevet ne nalazi “u dnevnoj sobi”, što je česta boljka garsonjera. Umjesto toga, spavaći dio dobija vlastiti ritam i mir, dok ostatak stana zadržava funkcionalnost i dnevni karakter. Ovo je rješenje koje jasno pokazuje kako jedan promišljen element može promijeniti cijeli doživljaj prostora.
Kuhinja i trpezarija: Kompaktno, ali vizualno čisto
Kuhinja je linearna, svedena i precizno uklopljena u tlocrt. Svijetle fronte u kombinaciji s tamnom radnom pločom i toplim drvenim akcentima stvaraju balans koji je istovremeno moderan i dugoročan. Gornji elementi ne opterećuju prostor, dok ambijentalna rasvjeta dodaje dubinu, posebno u večernjim satima.
Trpezarijski sto je mali, ali pravilno pozicioniran dovoljno blizu kuhinji, a opet dio dnevne zone. Ovo je još jedan primjer kako u malim stanovima nije ključ u veličini, nego u tačnoj poziciji.

Balkon kao produžetak stana
Balkon nije tretiran kao dodatak, nego kao produžetak životnog prostora. Minimalan namještaj i otvoren pogled pretvaraju ga u mali ritualni kutak mjesto za kafu, pauzu ili večernji predah. U kontekstu garsonjere, ovakav balkon značajno proširuje doživljaj prostora.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!