TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 12.1.2023.
Orhideje su raznolika porodica biljaka (Orchidaceae) koja uključuje više od 700 rodova i oko 28.000 pojedinačnih vrsta.
Jedna je od najvećih od svih biljnih porodica, a njeni članovi se prepoznaju po karakterističnoj simetriji cvjetova sa laticama okrenutim prema gore.
Iako postoji mnogo orhideja one koje se obično uzgajaju su tropske orhideje.
U potrazi za nekim drugačijim i mrvicu posebnijim orhidejama pronašli smo 4 vrste koje će vas, sigurni smo, osvojiti na prvi pogled.
Masdevallia orhideja
Odlikuju se minijaturnom veličinom i cvjetovima neobičnog oblika, a zbog svoje male veličine najprikladnije su kao sobne biljke. Cvjetovi su trouglasti, a dok su neki kockasti i zbijeni, drugi su tanki, izduženi i viskasti. Ova orhideja je vrlo posebna u pogledu temperaturnih i vlažnih uslova i najprikladnija je za napredne uzgajivače orhideja.
Psychopsis orhideja
Leptir orhideju lako je uzgajati, a ima fascinantno cvijeće i upadljivo bordo i zeleno prošarano lišće. Uzgajajte ih na umjerenoj svjetlosti tokom mjeseci cvjetanja.
Imaju dobru toleranciju za širok raspon temperatura.
Habenaria radiata orhideja
Orhideja Bijela čaplja dobila je ime po svojim prekrasnim cvjetovima koji podsjećaju na gracioznu bijelu čaplju u letu. Ponekad se naziva resasta orhideja, a porijeklom je iz Japana. Potrebno joj je dobro drenirano tlo umjerene do konstantne vlage i puno do djelomične sunčeve svjetlosti.
Izrastajući cvijet liči na grašak i pojavljuje se u proljeće, ali ne cvjeta do kasnog ljeta. Međutim, kada jednom procvjeta, na jednom cvjetnom klasu može biti više od dvanaest bijelih cvjetova koji će cvjetati sedmicama.
Peristeria Elata orhideja
Cvijet ove biljke podsjeća na pticu, tj. na goluba, pa je tako i dobila ime. Ona je nacionalni cvijet Paname, ali zbog prevelike potražnje joj je čak prijetilo izumiranje.
Ova orhideja ima velike cvjetove u obliku suze gdje četiri ili pet masivnih naboranih listova nastaju iz vrha svake suze.
Zalijevajte i dobro hranite ovu orhideju tokom mjeseci aktivnog rasta, a kako sazrijeva, smanjite količinu gnojiva/vode, ali ne dozvolite da se korijenje osuši na duže periode.
Kada je biljka mlada, preferira slabo do srednje svjetlo, a kada sazri potrebno joj je jače svjetlo. Ima osjetljivo lišće koje može lako izgorjeti na direktnoj sunčevoj svjetlosti pa zato izbjegavajte držanje vaše orhideje na direktnoj sunčevoj svjetlosti u podne.
***
Naslovna fotografija:@akattava
TEKST: Ada Ćeremida
U stanu od svega 40 kvadrata, nekoliko pažljivo oblikovanih krivina i organskih linija potpuno mijenja način na koji doživljavamo prostor u centru Sarajeva.
Na svega nekoliko koraka od Narodnog pozorišta, iza fasade tipične gradske zgrade, krije se interijer u Sarajevu koji funkcioniše kao studija proporcije i balansa. Umjesto da naglašava svoju kvadraturu, ovaj stan je suptilno razgrađuje kroz oble forme, meke prijelaze i pažljivo kadrirane poglede između zona.
Zid nije samo zid, već element kompozicije, boja nije akcenat, već arhitektonska odluka. Paleta maslinasto zelene, toplog drveta i zagasitih tonova terakote djeluje kontrolisano, ali nikada hladno. Rezultat je prostor koji se ne nameće veličinom, nego jasnoćom ideje.



Arhitektonska pregrada kao centralni element
Najintrigantniji momenat ovog stana je zidna pregrada koja istovremeno dijeli i povezuje. Postavljena između dnevnog boravka i spavaće zone, ona funkcioniše kao TV zid, ali i kao vizuelni okvir cijelog prostora. Uokvirena maslinasto zelenom bojom i blagim profilacijama, djeluje gotovo scenografski kao pozadina koja definira ritam interijera.
Umjesto klasičnog hodničkog razdvajanja, prostor ostaje protočan. Pogled klizi iz jedne zone u drugu, ali svaka ima vlastiti identitet. Upravo ta balansirana transparentnost daje stanu osjećaj većeg volumena.



Krivine kao odgovor na malu kvadraturu
U interijerima manjih dimenzija oštre linije često dodatno naglašavaju skučenost. Ovdje je pristup suprotan. Uzglavlje kreveta izvedeno je u zaobljenoj, organskoj formi, gotovo poput skulpturalnog elementa. Kuhinjski gornji ormarići imaju mekano zaobljene ivice, a i trpezarijske stolice prate istu fluidnu logiku.
Te krivine nisu samo estetski detalj. One omekšavaju prijelaze između zona, ublažavaju kontraste i stvaraju osjećaj protočnosti. Prostor se ne doživljava kroz uglove, nego kroz kretanje.

Maslinasto zelena kao tiha konstanta
Duboka zelena nijansa pojavljuje se na nekoliko ključnih tačaka: centralni zid, kuhinjski elementi, ugradbeni ormari. Umjesto da dominira, ona utemeljuje prostor. U kombinaciji sa svijetlim hrastovim podom i bijelim zidovima, djeluje smirujuće i sofisticirano.
Zelena ovdje nije trendovski izbor, već strateški potez. Ona povezuje dnevnu zonu, trpezariju i kuhinju u jednu kontinuiranu cjelinu, bez potrebe za dodatnim dekorativnim intervencijama.


Slojevitost kroz drvo i teksture
Toplina drveta prisutna je kroz podove, kuhinjske fronte i vertikalne obloge koje diskretno razdvajaju prostor. Posebno je zanimljiv drveni volumen koji skriva dio skladišnog prostora i istovremeno definira prelaz između dnevnog i spavaćeg dijela.
Teksture su pažljivo dozirane rebrasto staklo na dekorativnim elementima, tapacirani kauč neutralne boje, meki tepih ispod staklenog klub stola. Sve je svedeno, ali nikada monotono.

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!