TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 12.1.2023.
Orhideje su raznolika porodica biljaka (Orchidaceae) koja uključuje više od 700 rodova i oko 28.000 pojedinačnih vrsta.
Jedna je od najvećih od svih biljnih porodica, a njeni članovi se prepoznaju po karakterističnoj simetriji cvjetova sa laticama okrenutim prema gore.
Iako postoji mnogo orhideja one koje se obično uzgajaju su tropske orhideje.
U potrazi za nekim drugačijim i mrvicu posebnijim orhidejama pronašli smo 4 vrste koje će vas, sigurni smo, osvojiti na prvi pogled.
Masdevallia orhideja
Odlikuju se minijaturnom veličinom i cvjetovima neobičnog oblika, a zbog svoje male veličine najprikladnije su kao sobne biljke. Cvjetovi su trouglasti, a dok su neki kockasti i zbijeni, drugi su tanki, izduženi i viskasti. Ova orhideja je vrlo posebna u pogledu temperaturnih i vlažnih uslova i najprikladnija je za napredne uzgajivače orhideja.
Psychopsis orhideja
Leptir orhideju lako je uzgajati, a ima fascinantno cvijeće i upadljivo bordo i zeleno prošarano lišće. Uzgajajte ih na umjerenoj svjetlosti tokom mjeseci cvjetanja.
Imaju dobru toleranciju za širok raspon temperatura.
Habenaria radiata orhideja
Orhideja Bijela čaplja dobila je ime po svojim prekrasnim cvjetovima koji podsjećaju na gracioznu bijelu čaplju u letu. Ponekad se naziva resasta orhideja, a porijeklom je iz Japana. Potrebno joj je dobro drenirano tlo umjerene do konstantne vlage i puno do djelomične sunčeve svjetlosti.
Izrastajući cvijet liči na grašak i pojavljuje se u proljeće, ali ne cvjeta do kasnog ljeta. Međutim, kada jednom procvjeta, na jednom cvjetnom klasu može biti više od dvanaest bijelih cvjetova koji će cvjetati sedmicama.
Peristeria Elata orhideja
Cvijet ove biljke podsjeća na pticu, tj. na goluba, pa je tako i dobila ime. Ona je nacionalni cvijet Paname, ali zbog prevelike potražnje joj je čak prijetilo izumiranje.
Ova orhideja ima velike cvjetove u obliku suze gdje četiri ili pet masivnih naboranih listova nastaju iz vrha svake suze.
Zalijevajte i dobro hranite ovu orhideju tokom mjeseci aktivnog rasta, a kako sazrijeva, smanjite količinu gnojiva/vode, ali ne dozvolite da se korijenje osuši na duže periode.
Kada je biljka mlada, preferira slabo do srednje svjetlo, a kada sazri potrebno joj je jače svjetlo. Ima osjetljivo lišće koje može lako izgorjeti na direktnoj sunčevoj svjetlosti pa zato izbjegavajte držanje vaše orhideje na direktnoj sunčevoj svjetlosti u podne.
***
Naslovna fotografija:@akattava
TEKST: Ada Ćeremida
U ovom stanu u Starom gradu toplina nije dekoracija, nego pažljivo izgrađena atmosfera koja počinje od poda i završava u svjetlu.
Stan u Sarajevu smješten nekoliko minuta hoda od Baščaršije mogao je vrlo lako krenuti u smjeru neutralnog, sigurnog rješenja. Umjesto toga, ovaj interijer bira toplinu kao centralni koncept.
Drvo, zemljani tonovi, slojevita rasvjeta i taktilne teksture grade prostor koji ne djeluje “uređeno”, nego nastanjeno. Upravo ta nenametljiva koherentnost čini ovaj stan primjerom kako se toplina planira, a ne improvizira.
Drvo kao temelj atmosfere
Prva stvar koju primijetite jeste kontinuitet drveta od parketa, preko kuhinjskih radnih ploha, do polica i ormara u spavaćoj sobi. Topli tonovi hrasta i prirodnih furnira uvode stabilnost i vizualnu povezanost između zona.
Čak i kada su zidovi bijeli, drvo preuzima ulogu nosioca karaktera. U dnevnom boravku ono balansira narandžaste i smeđe tonove sofe i tepiha, dok u kuhinji omekšava čiste linije elemenata. Ovo je primjer kako materijal može biti snažniji od boje u stvaranju topline.
Inspiracija: Ako želite topliji dom, krenite od podova i većih komada namještaja u prirodnim tonovima prije nego dodate dekor.

Rasvjeta koja imitira zalazak sunca
Toplina u ovom stanu dolazi i iz pažljivo birane rasvjete. Nema hladnog, bijelog svjetla koje “pere” zidove. Umjesto toga, tu su ambijentalne lampe, podne svjetiljke i kuglaste noćne lampe koje stvaraju meke svjetlosne zone.
U dnevnom boravku kombinacija visilice i ambijentalne lampe stvara osjećaj intime, dok u spavaćoj sobi difuzno svjetlo briše oštre sjene.
Rasvjeta ovdje nije samo funkcionalna, ona je emocionalni alat. Upravo to čini razliku između stana i doma.
Savjet: Uvedite barem tri izvora svjetla po prostoriji centralni, ambijentalni i dekorativni.

Teksture koje brišu sterilnost
Kravlja koža kao tepih, taktilne jastučnice, ratan fotelja, mekana sofa i slojevitost materijala daje prostoru dubinu. Iako je tlocrt jednostavan i otvoren, teksture razbijaju monotoniju. Kombinacija glatkog staklenog stolića, meke tkanine i grubog drveta stvara balans koji je vizualno zanimljiv, ali ne napadan.
Toplina se često krije upravo u tim kontrastima glatko naspram hrapavog, sjajno naspram mat. Ovdje je to postignuto bez viška detalja, samo kroz promišljen odabir.

Boje koje ostaju u spektru zemlje
Paleta ovog stana kreće se od bijele, preko medenih tonova drveta, do zagasitih narandžastih i smeđih nijansi. Čak i akcenti poput jastuka ili dekorativnih elemenata ostaju u toplom spektru. To znači da prostor nema vizualne “hladne prekide” koji bi narušili atmosferu.
U kuhinji i trpezariji bijeli elementi služe kao podloga, dok drvo i toplo svjetlo preuzimaju glavnu riječ. U dnevnoj zoni narandžasta sofa postaje fokus, ali bez agresije. Ova dosljednost u boji čini da stan djeluje skladno i povezano.

Ovaj stan u Starom gradu pokazuje da toplina nije rezultat jednog komada namještaja ili jedne boje. Ona nastaje iz kontinuiteta materijala, pažljivo planirane rasvjete i tekstura koje uvode osjećaj prisutnosti.
Ako razmišljate o osvježavanju vlastitog doma, možda rješenje nije u većim promjenama, nego u suptilnim slojevima koji zajedno grade atmosferu. Jer toplina se, kao i dobar dizajn, uvijek osjeti prije nego što se objasni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!