TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 12.1.2023.
Orhideje su raznolika porodica biljaka (Orchidaceae) koja uključuje više od 700 rodova i oko 28.000 pojedinačnih vrsta.
Jedna je od najvećih od svih biljnih porodica, a njeni članovi se prepoznaju po karakterističnoj simetriji cvjetova sa laticama okrenutim prema gore.
Iako postoji mnogo orhideja one koje se obično uzgajaju su tropske orhideje.
U potrazi za nekim drugačijim i mrvicu posebnijim orhidejama pronašli smo 4 vrste koje će vas, sigurni smo, osvojiti na prvi pogled.
Masdevallia orhideja
Odlikuju se minijaturnom veličinom i cvjetovima neobičnog oblika, a zbog svoje male veličine najprikladnije su kao sobne biljke. Cvjetovi su trouglasti, a dok su neki kockasti i zbijeni, drugi su tanki, izduženi i viskasti. Ova orhideja je vrlo posebna u pogledu temperaturnih i vlažnih uslova i najprikladnija je za napredne uzgajivače orhideja.
Psychopsis orhideja
Leptir orhideju lako je uzgajati, a ima fascinantno cvijeće i upadljivo bordo i zeleno prošarano lišće. Uzgajajte ih na umjerenoj svjetlosti tokom mjeseci cvjetanja.
Imaju dobru toleranciju za širok raspon temperatura.
Habenaria radiata orhideja
Orhideja Bijela čaplja dobila je ime po svojim prekrasnim cvjetovima koji podsjećaju na gracioznu bijelu čaplju u letu. Ponekad se naziva resasta orhideja, a porijeklom je iz Japana. Potrebno joj je dobro drenirano tlo umjerene do konstantne vlage i puno do djelomične sunčeve svjetlosti.
Izrastajući cvijet liči na grašak i pojavljuje se u proljeće, ali ne cvjeta do kasnog ljeta. Međutim, kada jednom procvjeta, na jednom cvjetnom klasu može biti više od dvanaest bijelih cvjetova koji će cvjetati sedmicama.
Peristeria Elata orhideja
Cvijet ove biljke podsjeća na pticu, tj. na goluba, pa je tako i dobila ime. Ona je nacionalni cvijet Paname, ali zbog prevelike potražnje joj je čak prijetilo izumiranje.
Ova orhideja ima velike cvjetove u obliku suze gdje četiri ili pet masivnih naboranih listova nastaju iz vrha svake suze.
Zalijevajte i dobro hranite ovu orhideju tokom mjeseci aktivnog rasta, a kako sazrijeva, smanjite količinu gnojiva/vode, ali ne dozvolite da se korijenje osuši na duže periode.
Kada je biljka mlada, preferira slabo do srednje svjetlo, a kada sazri potrebno joj je jače svjetlo. Ima osjetljivo lišće koje može lako izgorjeti na direktnoj sunčevoj svjetlosti pa zato izbjegavajte držanje vaše orhideje na direktnoj sunčevoj svjetlosti u podne.
***
Naslovna fotografija:@akattava
TEKST: Ada Ćeremida
Pronašli smo garsonjeru koja je studija o tome kako mali prostori postaju veliki kada im date dobru logiku.
U mirnom makovskom naselju Zenice, u blizini Bosanske piramide, smješten je studio stan od svega 40 m² koji postavlja pitanje koje mnogi imaju: “Može li garsonjera izgledati kao pravi stan i ostati funkcionalna?”
Ovaj prostor kaže: apsolutno da. Najveći uspjeh ovog interijera je njegovo nevidljivo zoniranje. Dnevni boravak, spavaći dio, micro-kuhinja i ulazna zona nisu fizički odvojeni, ali djeluju kao cjeline sa svojom funkcijom.
Mali prostori ne trebaju zidove, nego pravilno raspoređene fokuse. Rezultat? Prostor se ne čita kao jedna soba, nego kao mali, fluidni dom.

Dnevni boravak i kuhinja: prostor koji diše zahvaljujući materijalima
Ono što odmah postaje jasno jeste da se ovdje sve oslanja na tople materijale i meke forme. Bouclé sofa i tabure, mali drveni sto i visoke bijele zavjese stvaraju dnevni dio koji izgleda odvojeno iako se fizički naslanja na krevet.
Kuhinja od drveta i bijelih fronti, sa lampama od ratana i šankom koji služi kao dodatna radna ploha, postaje vizuelni centar stana. I upravo tu se vidi prva lekcija ovog prostora: mali stan ne zahtijeva više namještaja nego više logike. Kada kuhinja i boravak dijele istu toplu paletu, prostor se povezuje, smiruje i djeluje veće nego što jeste.



Krevetni dio: mirna zona u jednoj liniji svjetla
Spavaći dio je pozicioniran uz najveći izvor prirodnog svjetla, čime se krevet “otapa” u prostoru umjesto da dominira njime. Neutralna posteljina, suptilne nijanse bež boje i minimalni detalji održavaju spavaću zonu tihom i laganom.
Ovo je dio koji pokazuje da se privatnost u garsonjeri ne stvara zidovima nego atmosferom mekim svjetlom, laganim prekrivačima i vizuelnim tišinama koje oko prepoznaje kao odmor. Tako prostor ostaje funkcionalno otvoren, ali emotivno podijeljen.


Odlaganje, rasvjeta i ogledala: mali trikovi koji mijenjaju sve
Najbolji dio ove garsonjere je način na koji je sakrivena funkcija. Veliki bijeli ormar duž zida nestaje jer se spaja sa zidnom površinom, dok tamniji ormar u ulazu preuzima vizuelnu težinu i usmjerava pogled dalje u prostor.
Tri okrugla ogledala na zidu dodaju dubinu i visinu, reflektirajući svjetlo i stvarajući iluziju još jedne prostorije. Rasvjeta je topla i strateški postavljena: pletene lampe iznad šanka, podna lampa u dnevnom dijelu i difuzno svjetlo kroz zavjese čine da stan djeluje kao da ima više slojeva nego što zapravo ima. 
Tu leži najveća vrijednost ovog interijera on ne pokušava sakriti da je 40 m², nego pokazuje kako se tih 40 m² može koristiti pametno i sa stilom.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!