TEKST: Ilda Lihić-Isović

DATUM OBJAVE: 12.1.2023.

Orhideje su raznolika porodica biljaka (Orchidaceae) koja uključuje više od 700 rodova i oko 28.000 pojedinačnih vrsta.

Jedna je od najvećih od svih biljnih porodica, a njeni članovi se prepoznaju po karakterističnoj simetriji cvjetova sa laticama okrenutim prema gore.

Iako postoji mnogo orhideja one koje se obično uzgajaju su tropske orhideje.

U potrazi za nekim drugačijim i mrvicu posebnijim orhidejama pronašli smo 4 vrste koje će vas, sigurni smo, osvojiti na prvi pogled.
 

Masdevallia orhideja

Odlikuju se minijaturnom veličinom i cvjetovima neobičnog oblika, a zbog svoje male veličine najprikladnije su kao sobne biljke. Cvjetovi su trouglasti, a dok su neki kockasti i zbijeni, drugi su tanki, izduženi i viskasti. Ova orhideja je vrlo posebna u pogledu temperaturnih i vlažnih uslova i najprikladnija je za napredne uzgajivače orhideja.
 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Trevor (@orchid.vista)

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Stephen William (@sstolte)


 

Psychopsis orhideja

Leptir orhideju lako je uzgajati, a ima fascinantno cvijeće i upadljivo bordo i zeleno prošarano lišće. Uzgajajte ih na umjerenoj svjetlosti tokom mjeseci cvjetanja.

Imaju dobru toleranciju za širok raspon temperatura.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Brad Lawrence (@bradsellsla)

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Sana Bog (@akattava)



Habenaria radiata orhideja

Orhideja Bijela čaplja dobila je ime po svojim prekrasnim cvjetovima koji podsjećaju na gracioznu bijelu čaplju u letu. Ponekad se naziva resasta orhideja, a porijeklom je iz Japana. Potrebno joj je dobro drenirano tlo umjerene do konstantne vlage i puno do djelomične sunčeve svjetlosti.

Izrastajući cvijet liči na grašak i pojavljuje se u proljeće, ali ne cvjeta do kasnog ljeta. Međutim, kada jednom procvjeta, na jednom cvjetnom klasu može biti više od dvanaest bijelih cvjetova koji će cvjetati sedmicama.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by nao_t* (@nao_ta2525)

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Rainer (@rainerded)

 

Peristeria Elata orhideja

Cvijet ove biljke podsjeća na pticu, tj. na goluba, pa je tako i dobila ime. Ona je nacionalni cvijet Paname, ali zbog prevelike potražnje joj je čak prijetilo izumiranje.
Ova orhideja ima velike cvjetove u obliku suze gdje četiri ili pet masivnih naboranih listova nastaju iz vrha svake suze.

Zalijevajte i dobro hranite ovu orhideju tokom mjeseci aktivnog rasta, a kako sazrijeva, smanjite količinu gnojiva/vode, ali ne dozvolite da se korijenje osuši na duže periode.

Kada je biljka mlada, preferira slabo do srednje svjetlo, a kada sazri potrebno joj je jače svjetlo. Ima osjetljivo lišće koje može lako izgorjeti na direktnoj sunčevoj svjetlosti pa zato izbjegavajte držanje vaše orhideje na direktnoj sunčevoj svjetlosti u podne.

 

***

Naslovna fotografija:@akattava


Bonjour

Interijer stana u Starom gradu pokazuje kako odabir tekstura briše hladnoću prostora

TEKST: Ada Ćeremida

Interijer stana u Starom gradu pokazuje kako odabir tekstura briše hladnoću prostora Interijer stana u Starom gradu pokazuje kako odabir tekstura briše hladnoću prostora

U ovom stanu u Starom gradu toplina nije dekoracija, nego pažljivo izgrađena atmosfera koja počinje od poda i završava u svjetlu.

Stan u Sarajevu smješten nekoliko minuta hoda od Baščaršije mogao je vrlo lako krenuti u smjeru neutralnog, sigurnog rješenja. Umjesto toga, ovaj interijer bira toplinu kao centralni koncept. 

Drvo, zemljani tonovi, slojevita rasvjeta i taktilne teksture grade prostor koji ne djeluje “uređeno”, nego nastanjeno. Upravo ta nenametljiva koherentnost čini ovaj stan primjerom kako se toplina planira, a ne improvizira.


sarajevo_bih_stan_drvo_bonjour_ba_1

Drvo kao temelj atmosfere

Prva stvar koju primijetite jeste kontinuitet drveta od parketa, preko kuhinjskih radnih ploha, do polica i ormara u spavaćoj sobi. Topli tonovi hrasta i prirodnih furnira uvode stabilnost i vizualnu povezanost između zona. 

Čak i kada su zidovi bijeli, drvo preuzima ulogu nosioca karaktera. U dnevnom boravku ono balansira narandžaste i smeđe tonove sofe i tepiha, dok u kuhinji omekšava čiste linije elemenata. Ovo je primjer kako materijal može biti snažniji od boje u stvaranju topline.

Inspiracija: Ako želite topliji dom, krenite od podova i većih komada namještaja u prirodnim tonovima prije nego dodate dekor.


sarajevo_bih_stan_drvo_bonjour_ba_2
sarajevo_bih_stan_drvo_bonjour_ba_3

Rasvjeta koja imitira zalazak sunca

Toplina u ovom stanu dolazi i iz pažljivo birane rasvjete. Nema hladnog, bijelog svjetla koje “pere” zidove. Umjesto toga, tu su ambijentalne lampe, podne svjetiljke i kuglaste noćne lampe koje stvaraju meke svjetlosne zone. 

U dnevnom boravku kombinacija visilice i ambijentalne lampe stvara osjećaj intime, dok u spavaćoj sobi difuzno svjetlo briše oštre sjene.

Rasvjeta ovdje nije samo funkcionalna, ona je emocionalni alat. Upravo to čini razliku između stana i doma.

Savjet: Uvedite barem tri izvora svjetla po prostoriji centralni, ambijentalni i dekorativni.


sarajevo_bih_stan_drvo_bonjour_ba_5
sarajevo_bih_stan_drvo_bonjour_ba_6

Teksture koje brišu sterilnost

Kravlja koža kao tepih, taktilne jastučnice, ratan fotelja, mekana sofa i slojevitost materijala daje prostoru dubinu. Iako je tlocrt jednostavan i otvoren, teksture razbijaju monotoniju. Kombinacija glatkog staklenog stolića, meke tkanine i grubog drveta stvara balans koji je vizualno zanimljiv, ali ne napadan.

Toplina se često krije upravo u tim kontrastima glatko naspram hrapavog, sjajno naspram mat. Ovdje je to postignuto bez viška detalja, samo kroz promišljen odabir.


sarajevo_bih_stan_drvo_bonjour_ba_8
sarajevo_bih_stan_drvo_bonjour_ba_10

Boje koje ostaju u spektru zemlje

Paleta ovog stana kreće se od bijele, preko medenih tonova drveta, do zagasitih narandžastih i smeđih nijansi. Čak i akcenti poput jastuka ili dekorativnih elemenata ostaju u toplom spektru. To znači da prostor nema vizualne “hladne prekide” koji bi narušili atmosferu.

U kuhinji i trpezariji bijeli elementi služe kao podloga, dok drvo i toplo svjetlo preuzimaju glavnu riječ. U dnevnoj zoni narandžasta sofa postaje fokus, ali bez agresije. Ova dosljednost u boji čini da stan djeluje skladno i povezano.


sarajevo_bih_stan_drvo_bonjour_ba_4
sarajevo_bih_stan_drvo_bonjour_ba_7

Ovaj stan u Starom gradu pokazuje da toplina nije rezultat jednog komada namještaja ili jedne boje. Ona nastaje iz kontinuiteta materijala, pažljivo planirane rasvjete i tekstura koje uvode osjećaj prisutnosti.

Ako razmišljate o osvježavanju vlastitog doma, možda rješenje nije u većim promjenama, nego u suptilnim slojevima koji zajedno grade atmosferu. Jer toplina se, kao i dobar dizajn, uvijek osjeti prije nego što se objasni.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!