Vjerujemo da i vi tijekom radnoga dana razmišljate kako se u večernjim satima opustiti u svom cozy naslonjaču doma i u ugodnom društvu pogledati omiljene serije.

Već dobro poznata adresa na koju „odlazite“ je Netflix koji obiluje bogatom ponudom naslova. Onaj o kojem se ovih dana puno priča, upravo je serija 'Call my agent'.

Ova francuska serija započela je snimanje 2015. i tijekom godina donijela uzbudljive nastavke.
U originalu se zove „Dix Pour Cent”. Prati svakodnevnicu showbiz agenata koji rade u pariškoj agenciji ASK. U seriji je posebno obrađen njihov odnos s klijentima koji su zapravo karikirane verzije samih sebe.

„Call my agent“ je inteligentna, romantična i vrlo zarazna satira s glumačkom postavom koja će vas oduševiti

Serija govori o krajnje disfunkcionalnoj, radnoj obitelji koja opravdava poznatu Tolstojevu izreku: "Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način." Kako je izjavio glumac Thibault de Montalembert, riječ je o francuskoj seriji koju vole i stranci, a ako je pogledate, sigurni smo da ćete shvatiti i zašto. Prati ju zanimljiva radnja i može se pohvaliti izvrsnom glumačkom postavom: Camille Cottin, Thibault Montalembert i Gregory Montel samo su neka od imena, a u seriji gostuju i Charlotte Gainsbourg, Sigourney Weaver, Jean Dujardin, Isabelle Adjani i Juliette Binoche. 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by NewOnNetflixUK (@newonnetflixuk)

Likovi su tako dobro osmišljeni da se svi možemo poistovjetiti s njima. Jedan od njih je i spletkarljivi, ali šarmantni Mathias Barneville (Thibault de Montalembert), profesionalni agent sa dugogodišnjim iskustvom, čiji je stav prema filmskoj industriji "ili jedeš sve ostale ili te pojedu". Tu je i dobroćudni, ali pomalo beznadni Gabriel Sarda (Grégory Montel), koji ne može podnijeti da svojim glumcima daje loše vijesti ili da ih laže u lice. U uredu u backstageu se nalazi i Arlette Azémar (Liliane Rovère), najstarija agentica u Francuskoj, velika dama koja sebe smatra impresivnom. 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by ??? ?? ??? // ???? ?? ????? (@koodeker)

***

Naslovna fotografija: @newonenetflixuk
Tekst: Ana Bošnjak 

Jedan milion pregleda. Za studentski kratki film iz Bosne i Hercegovine to nije samo broj, nego možda još uvijek rijedak kulturni fenomen. Majkino zlato, film koji je započeo svoj život na festivalskom platnu, danas živi novu, digitalnu fazu i to punom snagom.

Od studentske vježbe do filma koji je prešao festivalske okvire, Majkino zlato nastaje 2018. godine kao diplomski film, u produkcijskim uslovima tipičnim za studentski rad skromnim, ali fokusiranim. 

Već na samom startu film ulazi u Takmičarski program studentskog filma na Sarajevo Film Festival, gdje osvaja nagradu za najbolji studentski film. Time priča ne završava, zapravo, tek počinje.

Foto: IMDb

Autorski potpis koji se pamti

Režiju potpisuje Irfan Avdić , tada student Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Zajedno sa scenaristom Adijem Lučićem, Avdić gradi film koji ne pokušava da “objasni” društvo, već da ga pokaže. 

Kamera Alena Alilovića dodatno pojačava osjećaj nelagode – bliski kadrovi, prirodno svjetlo i sirova atmosfera čine da gledalac nema gdje pobjeći od priče.



 

Festivalski život: nagrade, publika i međunarodno priznanje

Nakon Sarajeva, film nastavlja svoj put evropskim festivalima. Osvojio je nagradu publike na Premiers Plans festivalu u Angersu, kao i posebna priznanja na regionalnim festivalima. 

Posebno važan trenutak dolazi selekcijom u program Future Frames na Karlovy Vary International Film Festival , koji okuplja najperspektivnije mlade evropske autore. Za jedan studentski film to je potvrda ozbiljnog autorskog potencijala.




 

Radnja koja boli jer je previše stvarna

U središtu filma je Alem, sedamnaestogodišnjak koji živi s bakom i pokušava da zaradi novac za školski izlet. Kada sistem zakaže, ostaje mu samo vlastita snalažljivost – i moralne granice koje se brzo brišu pod pritiskom siromaštva. Film ne nudi laka rješenja, niti traži empatiju na silu. Njegova snaga je u tišini, pogledima i odlukama koje djeluju sitno, a nose ogromnu težinu. 

Zašto se Majkino zlato i danas gleda? Zato što ne zastarijeva. Teme klasnih razlika, srama zbog siromaštva i mladosti koja prerano mora odrasti danas su možda još vidljivije nego prije osam godina. Film ne nudi spektakl, nego istinu – onu tihu, nelagodnu, ali univerzalnu. 





 

Digitalni život filma: Kako se dođe do milion pregleda?

Godinama nakon festivalskog kruga, Majkino zlato dobija novu publiku online, na YouTubeu je objavljen prije pet godina, gdje se potom počeo širiti organski kroz dijeljenje, preporuke i komentare. Upravo ta sporost i postepenost rasta govore mnogo: milion pregleda nije rezultat trenda već dugotrajne relevantnosti. Publika se u Alemovoj priči i dalje prepoznaje.

 

Da je riječ o uspjehu koji nadilazi lokalni i studentski okvir, potvrđuje i podatak da film na IMDb ima ocjenu 8.4, što je izuzetno visoko i za mnogo veće, produkcijski snažnije projekte. Majkino zlato tako postaje dokaz da studentski film može imati dug život, da festivalska nagrada nije krajnja stanica i da kvalitetna, iskrena priča uvijek pronađe publiku. 

Osam godina kasnije, ovaj bh. kratki film nije samo uspomena na jedan uspjeh  nego snažan podsjetnik koliko daleko može stići autorski glas koji ostaje vjeran svojoj priči.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @irfanavdic