Je li ovo samo TikTok trend ili je zaista riječ o maski koja ima svoje benefite kada je riječ o njezi kože?

Znamo da se opet lomite između toga da li povjerovati TikTok savjetima nakon trideset videa koje ste već vidjeli. No, istražili smo benefite ove maske i mislimo da je ipak riječ o homemade maski na kojoj će nam koža biti zahvalna.


Botox?

Za početak ćemo odstraniti sve nedoumice koje možda postoje kada je riječ o poređenju ove maske s botoxom. Jasno je odakle potiče takvo poređenje, a vama će, ako niste vidjeli reakcije beauty entuzijastica na kraju videa, isto biti jasno ubrzo, kroz ovu analizu.

Šta je tačno botox i od čega se pravi? Botox ili botulinski toksin tipa A, pravi se od toksina kojeg proizvodi bakterija Clostridium botulinum. Prema tvrdnjama stručnjaka, koji snimaju svoje reakcije na viralni TikTok trend, ova maska ne može pomoći pri postizanju istih rezultata.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by serena thompson (@serenaatthompson)

Međutim, sjemenke lana su bogate omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima koji imaju blagotvoran učinak na kožu. Ova maska će, u skladu s tim, pomoći pri smanjenju crvenila na koži, svježini i pomoći u ujednačavanju tena kože. Pored toga, može pomoći u održavanju hidratacije kože.


Homemade botox maska

Homemade "botox" maska pravi se od sjemenki lana i vode. Procijenite koja količina vam odgovara i skuhajte lan (prosjek su dvije šolje vode uz dvije kašike lana). Na očišćeno lice nanesite masku. U ovoj fazi ona bi trebala imati gelastu teksturu. Ostavite je na licu dok se u potpunosti ne osuši. Maska će pri sušenju izazvati osjećaj zatezanja (odakle dolazi i inspiracija za naziv i nastanak ovog trenda). Očistite lice i nanesite hidratantnu kremu.

@sylvia I didnt expect this to actually work ? @victoria__benitez ♬ original sound - Sylvia

@danicolexx Flax seed and water for clear skin ✨ #flaxseedmask #botoxathome #clearskin #koreanskincare #kbeautyhacks #kbeautytips ♬ Everybody - Nicki Minaj

* * *
Naslovna fotografija: @hey_irma

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com