TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 20.1.2022.
Elvedina Muzaferija ime je koje ćemo čuti sve češće i češće s obzirom da ova mlada djevojka svojim skijaškim dostignućima radi zavidnu promidžbu bh. skijanja i općenito bh. sporta.
Ove godine gledati ćemo ju i na Olimpijskim igrama u Pekingu, a Elvedina je upravo između njenih treninga i priprema te putovanja po svjetskim skijalištima izdvojila vrijeme za Bonjour.ba.
U razgovoru s Elvedinom htjeli smo saznati kako izgledaju pripreme za ovako prestižno natjecanje, kako se odlučila za skijanje i tko joj je najveća potpora u ovom sportu. Otkrila nam je i kako puni baterije između natjecanja te što su njene želje i ciljevi u sportskoj karijeri. Više o ovoj inspirativnoj skijašici čitajte u nastavku.
***
Elvedina, za početak, kakav je osjećaj držati najbolji plasman i pisati povijest za alpske discipline u Bosni i Hercegovini?
Pa nekako sam od početka svoje karijere stvarala novi put za skijanje u BiH, i to mi je bio podsticaj da idem dalje, da mogu ući u historiju bh. skijanja, a da radim ono što volim. Dosadašnjim rezultatima sam jako sretna i zadovoljna, ali imam i dosta mjesta za napredak, moja karijera tek počinje.

Koje iskustvo ćeš najviše pamtiti sa Olimpijskih igara u Pjongčangu 2018. godine?
Mislim da ću najviše pamtiti samu ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara, gdje sam nosila zastavu BiH kao najbolje kvalifikovana učesnica. I naravno cijelo iskustvo odlaska na Olimpijske igre.
Ispunila si i normu za Zimske Olimpijske igre u Pekingu u ovoj godini, čestitamo! Kako se pripremaš za ovo prestižno natjecanje i koja su tvoja očekivanja?
Hvala na čestitkama, same pripreme su počele prije 3 godine jer je to cijeli proces koji se treba ispoštovati, da bi se ostvarili željeni rezultati. Sada sam već 4 mjeseca na putu širom svijeta, na takmičenjima Svjetskog kupa, i bit ću do samog odlaska na OI.

Već sada brojiš sjajna iskustva. Što misliš da je bilo ključno da stigneš na razinu na kojoj si sada?
U mojoj karijeri je sve nekako išlo postepeno, ne uvijek kako smo planirali, ali sada sa pravim timom i organizacijom oko mene sve ide pravim tokom. Najbitnija je bila upornost, i kada sam imala jako lošu sezonu, nisam dala da komentari dođu do moje glave nego sam nastavila raditi i sada sve dolazi na svoje mjesto.
Kako izgledaju i koliko traju tvoji treninzi?
Tokom ljeta dosta vremena provodim u teretani, svakodnevni treninzi, nekada i 2 puta dnevno. I naravno svaki mjesec po 2 sedmice provedemo na glečerima u Italiji ili Švicarskoj. Od septembra se treninzi povećavaju, 3 sedmice provodimo na skijanju pa 2 kod kuće. Skijaški treninzi uglavnom budu u rano ujutro. 5-9h i onda poslije ručka imamo kondicione treninge. Tokom zime dosta putujemo, jer je jako gust raspored takmičenja u Svjetskom kupu.
Toliko si vremena provela na našim skijalištima. Što misliš da bi trebalo napraviti da i bh. skijališta dostignu veću razinu?
Pa, mislim da imamo dobre staze i predispozicije za dobre treninge, ali bitno je da svi rade zajedno, da se omoguće dobri uslovi za buduće generacije.
Tijekom priprema sigurni smo da ti mnogo znači i podrška drugih ljudi. Tko je tebi bio najveća podrška u dosadašnjim avanturama na skijaškim stazama?
Od samog početka najveća podrška je bila moja porodica.
A kako je započela tvoja ljubav prema skijanju i zašto si izabrala upravo ovaj sport?
Kada sam imala 4 godine išla sam u školu skijanja, i tako je počeo moj put. I evo 18 godina poslije sam još tu i radim ono što volim.

O čemu razmišljaš prije nego što kreneš iz startne kućice?
Prije nego što krenem sa starta razmišljam o stazi, i šta mogu uraditi da budem što brža.
Koje su tvoje najveće želje i što je cilj koji želiš ostvariti u svojoj karijeri?
Moj glavni cilj je olimpijska medalja, a na putu do toga ima mnogo malih ciljeva koji daju podsticaj za daljnji trening.
Vjerujemo da dosta tvog rasporeda ispune treninzi. No, kako puniš baterije i provodiš vrijeme kada nisi na skijama?
Tokom takmičarske sezone kada imamo slobodan dan iskoristim ga za cjelodnevno ležanje (haha), to je jedini način da napunim baterije. A tokom priprema i ljeta slobodne dane volim iskoristiti u prirodi uz šetnju ili planinarenje sa zaručnikom.

***
Naslovna fotografija: Elvedina Muzaferija
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.
Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.
Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 

Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.
Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.
Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.

Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.
„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“
Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.
„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“
Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.
„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“
Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.
„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“
Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.
„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“
Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.
„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“
A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.
„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“
Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.
Algoritam može prepoznati obrazac.
Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek. 




Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!