TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 8.3.2026.
Mart je idealan trenutak da se za Bonjour.DESIGN prisjetimo žena koje su mnogi nazivali “zaboravljenim ženama Bauhausa”, iako su njihovi radovi temelj savremenog dizajna.
U prvim godinama škole, među studentima je bilo čak 17 žena, broj koji je za to vrijeme bio gotovo revolucionaran. Ipak, uprkos progresivnoj retorici, mnoge su bile usmjeravane u ženske radionice poput tekstila, dok su arhitektura i metal ostajali dominantno muški prostori.
Ono što je nastalo iz tih ograničenja danas oblikuje naše domove, naše radne prostore i naš svakodnevni život.
Foto: @bauhaus.movement
Žene u Bauhausu: između ideala i realnosti
Kada je Walter Gropius 1919. godine osnovao Bauhaus, škola je nominalno bila otvorena i za muškarce i za žene. Međutim, društveni kontekst Weimarske Republike još uvijek je nosio snažne rodne podjele. Žene su formalno bile dobrodošle, ali su često bile poticane da se bave tekstilom i dekorativnim umjetnostima, dok su arhitektura, metal i konstrukcija smatrani “ozbiljnijim” disciplinama. 
Uprkos tome, upravo su kroz te radionice žene razvile neke od najinovativnijih ideja u oblasti materijala, funkcionalnosti i industrijske proizvodnje. Njihov rad nije bio samo estetski bio je sistemski, racionalan i usmjeren na novi način života. U nastavku izdvajamo pet imena čiji je utjecaj i danas prisutan u načinu na koji živimo prostor.
5 žena Bauhausa koje su oblikovale način na koji danas živimo
Marianne Brandt
Ako danas u kuhinji imate minimalistički čajnik od metala ili lampu bez dekorativnih viškova, tu je njen trag.
Marianne Brandt bila je jedna od rijetkih žena koja je uspjela ući u metalnu radionicu Bauhausa, kojom je upravljao László Moholy-Nagy . Njeni radovi, poput legendarnog čajnika iz 1924. godine, danas se smatraju ikonama industrijskog dizajna. Brandt je dokazala da funkcionalnost i estetika mogu koegzistirati bez suvišnog ukrasa. 

Čiste linije, geometrijski oblici i racionalna konstrukcija postali su standard modernog doma. Ako danas u kuhinji imamo minimalističke metalne predmete i rasvjetu svedenog dizajna, to je dijelom i njeno naslijeđe.
Anni Albers
Anni Albers transformirala je tekstil iz ženske discipline u polje eksperimenta i inovacije. Njeni radovi nisu bili samo dekorativni bavila se zvučnom apsorpcijom, funkcionalnošću i industrijskom proizvodnjom tkanina.
Nakon preseljenja Bauhausa u Dessau, njena istraživanja postaju ključna za razvoj modernih enterijera. Geometrijski uzorci i modularne kompozicije koje danas vidimo u tepisima, zavjesama i tapaciranim panelima imaju svoje korijene upravo u njenim eksperimentima. Tekstil je kod nje postao arhitektura.


Gunta Stölzl
Gunta Stölzl bila je jedina žena koja je postala Meister u Bauhausu. Kao voditeljica tekstilne radionice profesionalizirala je proizvodnju i pretvorila je u financijski najstabilniji dio škole.
Njeni radovi karakterizirani su snažnim bojama i strukturiranim kompozicijama koje su redefinirale odnos između površine i prostora. Umjesto ornamenta, nudila je sistem. Danas u otvorenim prostorima koristimo tekstil za zoniranje i akustiku koncept koji duguje mnogo njenom radu.
Lilly Reich
Iako se često spominje uz Ludwig Mies van der Rohe , Lilly Reich imala je ključnu ulogu u razvoju modernističkog interijera i izložbenog dizajna. Radila je na Njemačkom paviljonu u Barceloni 1929. godine, projektu koji je postao simbol modernizma.
Njen pristup luksuzu bio je suptilan kroz materijal, proporciju i prostornu jasnoću. Minimalizam koji danas povezujemo s visokom estetikom velikim dijelom nosi i njen potpis.
Foto: @bauhausarchiv


Foto: @miesvanderrohe
Otti Berger
Otti Berger, rođena na prostoru današnje Hrvatske, bila je jedna od najinovativnijih tekstilnih dizajnerica Bauhausa. Eksperimentisala je s novim industrijskim vlaknima i patentirala vlastite tekstilne proizvode što je u to vrijeme bilo gotovo nezamislivo za ženu. Njen rad fokusirao se na funkciju, trajnost i taktilno iskustvo materijala.
Danas kada govorimo o održivosti, industrijskoj proizvodnji i pametnim materijalima u interijeru, Berger je ime koje se mora spomenuti. Njena karijera je naglo prekinuta, ali njen utjecaj na moderni tekstil ostaje trajan.

Foto: @bauhausarchiv
TEKST: Emina Smaka
Već na samom početku Salone del Mobile 2026, bilo je jasno da će jedna od priča koja se izdvaja dolaziti iz Bosne i Hercegovine.
Brend Zanat ove godine obilježava važan jubilej, deset godina izlaganja na najznačajnijem svjetskom sajmu dizajna kroz izložbu simboličnog naziva Between Hand & Mind: A Decade at Salone.
U središtu ovogodišnje postavke nalazi se ideja humanističkog dizajna, onog koji nastaje iz dodira ruke, naslijeđa i dugogodišnjih saradnji. Upravo taj odnos između tradicionalnog zanata i savremenog dizajnerskog razmišljanja Zanat istražuje kroz cijeli prostor, koji djeluje poput pažljivo kurirane galerije.

Pored pet novih proizvoda, predstavljena je i kolekcija Zanat Ten, serija od dvanaest manjih objekata koje potpisuju dugogodišnji saradnici brenda, kreirana povodom desetogodišnjice. Ovi komadi dodatno naglašavaju dijalog između savremenog dizajna i 107 godina duge porodične tradicije konjičkog drvorezbarstva, tehnike koja se danas nalazi na UNESCO listi nematerijalne kulturne baštine i čini srž identiteta brenda. To je projekat o kojem smo prošle godine razgovarali s Orhanom Nikšić em, a koji sada konačno dobija svoju publiku na svjetskoj dizajnerskoj sceni.

Novitet koji privlači pažnju je i Zanatov retail display sistem, modularno arhitektonsko rješenje osmišljeno za izlaganje proizvoda u showroomima širom svijeta. Njegov dizajn naglašava taktilnost, skulpturalnost i toplinu drveta, stvarajući prepoznatljiv vizuelni jezik koji prati svaki komad.



Arhitekturu izložbe potpisuje Emir Salkić, koji je prostor oblikovao kao intimni drveni atelier. Ručno rezbareni zidni paneli ne samo da naglašavaju dubinu i teksturu materijala, već uvode i novu dimenziju: Zanatove arhitektonske sisteme koji šire primjenu konjičkog drvorezbarstva izvan namještaja i objekata, u svijet enterijera.








Posebnu pažnju posjetilaca privlači i 'živi' dio izložbe, radionica u kojoj majstor drvorezbar demonstrira ovu vještinu u realnom vremenu. To je rijetka prilika da se iz prve ruke doživi preciznost, ritam i ljudski dodir koji stoji iza svakog Zanat komada.
4 nova proizvoda brenda Zanat
Među novim proizvodima izdvajaju se komadi koji funkcionišu gotovo kao male arhitektonske skulpture u prostoru.
Sto Nave, koji potpisuje Patrick Norguet, donosi smirenu monumentalnost kroz zaobljene noge inspirisane ritmom katedralnih stubova, dok lounge stolica Kira autora Jean-Marie Massaud spaja čvrstoću drveta s mekoćom pletenog sjedišta, stvarajući savršen balans između strukture i udobnosti.

Sto Nave

Lounge stolica Kira
Tempo side table studija Palomba Serafini Associati donosi dinamiku kroz inspiraciju šahom, dok Stonehenge klupa istog studija istražuje arhetipske forme i ravnotežu kroz jednostavne, monolitne volumene.

Tempo side table

Stonehenge klupa
Cjelokupna postavka djeluje kao promišljena refleksija jedne decenije rada u Milanu, ali i šire vizije dizajna u kojoj su ljudski dodir, zanat i kulturni kontinuitet i dalje u samom centru.
Fotografije: ZANAT
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!