TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 5.1.2024.
Saltburn je novi filmski naslov o kojemu bruje sve društvene mreže.
Predstavljen kao crna komedija/psihološki triler, film neke oduševljava, nekima je razočarenje, ali sa sigurnošću možemo reći da svakoga šokira. Iza filma stoji redateljica Emerald Fennel (prethodno poznata po filmu Promising Young Women). Glumačka postava, jednom riječju – fascinantna. Tu su Jacob Elordi, Barry Keoghan, Rosamund Pike, Archie Madekwe…
Scenografija također. Radnja filma smještena je u Englesku, na imanje u Northamptonshireu. Vila Drayton House, u filmu nazvana Saltburn, poslužila je kao idealna kulisa za film koji se dotiče teme klasnih razlika, opsesije i osvete. Lik kojeg glumi Barry Keoghan – Oliver, mladi je student na sveučilištu Oxford koji postaje opsjednut bogatim i ekscentričnim Felixom (Jacob Elordi).
Toliko o radnji filma za one koji nisu gledali (film zaista vrijedi pogledati jer, svidio vam se ili ne, radi ono što umjetnost treba raditi – pomakne vas s mjesta). Za one koji jesu gledali i koji, baš kao i većina, traže odgovore čemu scene koje su toliko šokirale i natjerale mnoge da gledaju u drugom smjeru u nekim trenutcima, donosimo objašnjenje glavnog glumca – Berry Keoghana.
Barry je javnosti već postao poznat kroz uloge koje se međusobno u potpunosti razlikuju, ali veže ih jedna stvar. Glumac je sklon tome da bira uloge u kojima može pokazati široki dijapazon emocija i kroz lik ispričati više o kompleksnosti ljudske psihologije. Jedna od takvih uloga je lik George Millsa u filmu Dunkirk gdje je pokazao svoju sposobnost da predoči intenzivne emocije, ranjivost i izuzetne glumačke sposobnosti.
Barry ima moć da preko srebrnog platna u potpunosti dočara psihologiju lika koji glumi što je dalo dodatnu težinu njegovom liku i u filmu Saltburn. Baš kako mu i Felix kaže u jednoj sceni, Barry u ovom filmskom ostvarenju zaista ledi krv u žilama.
Glumac je objasnio metodu koja se krije iza njegove sposobnosti da lik Olivera prezentira kao osobu s pet različitih identiteta, od nevinog i naivnog studenta, do zastrašujućeg psihopate. Ključ izmjene psihologije lika krije se u dnevnicima. Glumac je imao pet dnevnika, za pet različitih osobnosti svog lika te je mnoge, uključujući i kolege na setu i samu redateljicu, šokirao s kojom lakoćom izmjenjuje emocionalna stanja i stanje uma.
Barry se osvrnuo i na scene koje mnogi na društvenim mrežama opisuju kao šokantne te tvrde da su ih promijenile do srži. Nekima su te scene bile bespotrebne jer film ima već odličan plot twist, likove i kvalitetnu scenografiju, dok su za druge to scene koje su filmu samo dale dodatnu težinu.
Sam glumac objašnjava kako je posljednju scenu na grobu Felixa, ni manje ni više, nego improvizirao. Redateljica Emerald Fennel dala mu je potpunu slobodu i složila se kako njegovo micanje scene do krajnjih granica zapravo samo još više prikazalo njegovu opsesiju i ljubav prema Felixu.
Barry je ovaj film, kao i svaki na kojemu radi, vidio kao priliku da pokaže svoje glumačke sposobnosti bez suzdržavanja te objašnjava kako je spreman učiniti sve ispred kamera, dok god ta radnja ima neku svrhu, a prema njegovim riječima, svaka od scena u filmu Saltburn koje su mnoštvo zgrozile, ima dublje značenje.
Osim toga, prelaženje granica na ovakav način njemu daje slobodu da dublje istraži psihologiju lika te da njegov um na što doslovniji način dočara gledaocima.
Je li Barry upravo to postigao s ovim scenama ili se većinom gledaocima čine kao još jedna filmska floskula koja je tu samo s namjerom da šokira i stvori hype oko filma, procijenit ćete sami. U svakom slučaju, za istinske filmofile, ovo je film koji se treba naći na must watch listi. Ako ne iz drugog razloga, onda u svrhu uživanja u vrhunskoj glumi i scenografiji, čak iako se složite s onima koji kažu da filmu nedostaje da mrvicu više zagrebe ispod površine u smislu razvoja likova i njihove priče.
* * *
Naslovna fotografija: @keoghan92
Volite pratiti inspirativne teme?
Dodajte Bonjour.ba u omiljene izvore na Google-u!TEKST: Ada Ćeremida
Sarajevo od 24. do 28. novembra dobija novi filmski festival koji nas vodi dalje od filmskog platna. WITNESS Festival okuplja dokumentarne i druge filmske priče o stvarnim ljudima, društvu i svijetu u kojem živimo, a među prvim najavljenim naslovima već su oni o kojima ćemo sigurno razgovarati.
Kada pomislimo na filmske festivale u Sarajevu, vjerovatno nam prvo na pamet padnu august, crveni tepih i ona posebna atmosfera zbog koje grad na nekoliko dana živi za film. Ipak, filmska kultura ne završava s ljetom, niti bi trebala. Posebno nas raduje što Sarajevo ove godine dobija još jedan razlog za odlazak u kino i to krajem novembra.
Prvo izdanje WITNESS Festivala , novog filmskog događaja koji organizuju Obala Art Centar – Sarajevo Film Festival i WARM Fondacija u fokus stavlja stvarne događaje, društvena pitanja, kolektivno pamćenje te lična iskustva ljudi koji su svjedočili važnim historijskim i savremenim događajima. 
Film je oduvijek bio mnogo više od zabave. Kroz njega upoznajemo živote koje možda nikada ne bismo imali priliku upoznati, preispitujemo vlastita uvjerenja i pokušavamo razumjeti događaje koji oblikuju društvo. Dokumentarni film pritom ima posebno zanimljivu ulogu jer nam omogućava da stvarnost posmatramo iz perspektiva koje često izostaju iz svakodnevnih vijesti.
Pored dokumentarnih, program obuhvata i igrane, arhivske, animirane i hibridne radove, uz razgovore i izložbe.
Za grad poput Sarajeva, s njegovom filmskom tradicijom i slojevitom historijom, ovakvi događaji imaju dodatnu važnost. Snažna filmska kultura ne gradi se samo velikim premijerama i poznatim imenima, nego i prostorom za manje poznate priče, drugačije perspektive i publiku koja želi postavljati pitanja.
A sudeći prema prvim najavljenim naslovima, WITNESS Festival donosi upravo takve razgovore. 
Možemo li danas uopšte zamisliti bolji svijet? To je pitanje kojim nas u prvo izdanje WITNESS Festivala uvode filozof Slavoj Žižek i britanska rediteljica Sophie Fiennes, koji ponovo udružuju snage u filmu „Perverznjakov vodič kroz utopije“ (The Pervert’s Guide to Utopias).
Nakon filmova „Perverznjakov vodič kroz film“ i „Perverznjakov vodič kroz ideologiju“, njihov novi zajednički projekat nastavlja istraživati odnos popularne kulture, ideologije i načina na koji razumijemo stvarnost.
Ovoga puta kroz filmove, muziku, internet i savremenu kulturu pokušavaju odgovoriti na pitanje zašto nam je toliko teško zamisliti drugačiji svijet, čak i onda kada smo svjesni problema postojećeg. 

Film je nastajao punih osam godina, a premijerno je prikazan na ovogodišnjem Venecijanskom filmskom festivalu. Sophie Fiennes njegov nastanak opisuje riječima: „Ovaj film nastao je iz očaja“, objašnjavajući kako su pitanja koja su na početku djelovala apstraktno tokom godina postajala sve konkretnija.
Za Žižeka i Fiennes film nije samo sredstvo pripovijedanja nego i način da se suočimo s idejama, strahovima i uvjerenjima koja oblikuju naše svakodnevne živote.
Zanimljivo je i to što će sarajevska publika imati priliku razgovarati s rediteljicom Sophie Fiennes, koja dolazi na otvaranje Festivala i lično će predstaviti film. 
Ako ste među onima koji nakon dobrog dokumentarca odmah žele saznati više o ljudima i događajima koje su upravo gledali, program prvog WITNESS Festivala donosi zanimljiv izbor.
Među naslovima koji posebno privlače pažnju je „Možeš sve da vidiš“, film Nathana Fieldera i Lancea Oppenheima o Elizabeth Holmes, osnivačici kompanije Theranos, čija je priča postala jedan od najpoznatijih poslovnih skandala posljednjih godina. Zanimljivo je da je upravo Holmes pozvala filmsku ekipu u svoj dom, neposredno prije odlaska na odsluženje zatvorske kazne.
Program donosi i film „Godina poslije Dejtona“ Nikolausa Geyrhaltera, koji prati prvu godinu mira u Bosni i Hercegovini, kao i „Probe za revoluciju“ Pegah Ahangarani, dokumentarnu priču koja obuhvata više od četiri decenije iranske historije. 
Tu su i „Oni su ovdje“ Laure Poitras i Rachel Lauren Mueller, o ljudima koji su dokumentovali imigracijske racije u Minneapolisu i upozoravali svoje komšije, te „Grad sindikata“ Barbare Kopple, koji prati pokušaje radnika njujorške dostave da se organizuju i izbore za svoja prava.
Posebno zanimljivo zvuči i „Potraga za Satyrusom“, film o fotografkinji koja traga za leptirom nazvanim po njenom preminulom ocu. Nešto drugačiji pristup ličnom i kolektivnom sjećanju donosi „Pamćenje“ Vladlene Sandu, u kojem autorica rekonstruiše vlastito djetinjstvo tokom raspada Sovjetskog Saveza i sukoba u Čečeniji. Sandu će biti i gošća Festivala.
Među ostalim najavljenim naslovima su „Priča o Saigonu: Dva okidača u šumskom kraljevstvu“, „Pokajanje“, „Razotkrivene tajne: Britanija i Gaza“, „Naza“, „Spašavanje“, „Umrijeti, živjeti“, „Čovjek svog vremena“, „Čuvari Seoula“ i „Ko je ubio Alexa Odeha?“. 
Ne nedostaje ni regionalnih filmskih priča. Publika će imati priliku pogledati „Balkanskog kauboja“ Dragane Jurišić, „Planinu“ Biljane Tutorov i Petra Glomazića te „Živjećemo zajedno“ Damira Markovine. Markovina će film predstaviti u Sarajevu zajedno s producenticom Tamarom Babun i protagonistom Rokom Markovinom.
Za kraj Festivala najavljen je film „Priča o dokumentarnom filmu (90-te)“ Marka Cousinsa, koji istražuje dokumentarnu kinematografiju devedesetih godina, uključujući i Sarajevo. Nakon projekcije publika će imati priliku učestvovati u online razgovoru s rediteljem i saznati zašto je upravo Sarajevo pronašlo mjesto u njegovoj filmskoj priči.

Ako volite dokumentarne serije nakon kojih odmah počnete pretraživati šta se dogodilo sa stvarnim ljudima iz priče, „Crni labud“ (Den sorte svane) mogao bi biti jedan od najintrigantnijih naslova ovogodišnjeg programa.
Riječ je o danskoj dokumentarnoj seriji reditelja Madsa Brüggera koja je izazvala veliku pažnju javnosti razotkrivajući veze između organizovanog kriminala, poslovnog svijeta i pojedinaca iz pravnih i političkih krugova Danske.
U središtu priče je Amira Smajić, pravnica rođena u Bosni i Hercegovini, koja je 1993. godine, kao petogodišnja djevojčica izbjegla u Dansku.
Godinama je radila kao savjetnica kriminalnih grupa, uključujući Hells Angels, Bandidos i Satudarah, a zbog svoje pozicije u tom svijetu stekla je nadimak „ledena kraljica“. 
U saradnji s rediteljem Madsom Brüggerom, uz pomoć skrivenih kamera, dokumentovala je razgovore i aktivnosti koje su otkrile mrežu sumnjivih finansijskih poslova, poreznih malverzacija i pranja novca, kao i veze pojedinaca iz različitih društvenih krugova.
No, ono što ovu seriju čini posebno zanimljivom jeste šira slika koju otvara. Danska se često predstavlja kao primjer društva izgrađenog na povjerenju, transparentnosti i snažnim institucijama. „Crni labud“ upravo tu sliku stavlja pod znak pitanja, istražujući šta se događa iza nje.
Brügger je publici poznat po nekonvencionalnom pristupu istraživačkom dokumentarnom filmu, u kojem često koristi prikrivene identitete, infiltraciju i performativne metode. Njegovi raniji radovi uključuju nagrađivane filmove „Crvena kapela“ i „Zaboravljeni slučaj Hammarskjöld“, kao i seriju „Krtica“.
Sarajevska publika imat će priliku pogledati završnu epizodu serije, a zatim i razgovarati s rediteljem koji dolazi na WITNESS Festival. Brügger će tokom boravka u Sarajevu održati i radionicu za studente režije i produkcije, posvećenu metodama performativnog istraživačkog novinarstva i radu sa skrivenom kamerom.
Kada i gdje? Prve tri epizode serije bit će dostupne online putem OnDemand platforme kina Meeting Point od utorka, 17. novembra, dok će završna epizoda biti prikazana u petak, 27. novembra, u kinu Meeting Point, uz razgovor s rediteljem Madsom Brüggerom. 
Osim filmskih projekcija, WITNESS Festival otvara prostor i za fotografiju, koja, baš poput dokumentarnog filma, ima važnu ulogu u bilježenju događaja i očuvanju kolektivnog pamćenja.
U saradnji s nagradom Bayeux Calvados-Normandy za ratne dopisnike predstavljena je izložba „Global Uprisings“, koja kroz fotografije i eseje istražuje različite društvene pobune, od prvih zabilježenih kamerom do savremenih događaja u Nepalu, Madagaskaru, Albaniji, Čileu, Srbiji i Francuskoj.
Najveći dio izložbe bit će postavljen u kinu Meeting Point, dok će Festivalski Atelje ugostiti „Portrete otpora“ fotografa Adama Fergusona, nastale tokom Pokreta kišobrana u Hong Kongu 2014. godine.
Obje izložbe moguće je posjetiti besplatno, što je odlična prilika da se festivalski program doživi i izvan kinodvorana. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!