TEKST: Bonjour.ba

DATUM OBJAVE: 22.11.2021.

Kada smo kao jedan od inspirativnih zadataka dobile priliku pogledati Masterclass Anne Wintour razmišljala sam da će se mnogo toga svoditi na svijet mode i novinarstva.

No, moram priznati da sam i sama bila iznenađena sa Anninim lekcijama koje ne samo da reflektuju njenu snagu i liderstvo da predvodi Vogue magazin dugi niz godina, već i savjete koje itekako mogu poslužiti svakome ko svoju viziju i poslovni svijet gradi u bilo kojoj branši.

Foto: Ilda Lihić-Isović

Kao editor i kao kreativni lider Anna je predstavila, kako ona kaže, ono što je njoj pomoglo da bude efektni lider. Već na samom početku upoznala nas je sa njenim odrastanjem uz oca koji je bio urednik u časopisu, no njen put se ispisuje sa praznim, početnim stranicama. Tačnije, ona sama kaže da ništa nije znala o poslu, da je sve morala učiti i biti poput „spužve“ koja sve podatke skuplja.Do danas je zadržale neke vrijednosti i načine pristupa poslu koje su u mnogočemu ogledaju i u Bonjour.ba estetici i pristupu radu.

Šta smo to naučile, staro potvrdile i novo ukorporirale u svoje ideje za Bonjour.ba pročitajte u nastavku.

***

Ilda, koje su glavne lekcije koje si naučila gledajući ovaj Masterclass?

Own your decision!

Jedna od prvih, možda čak i ključnih stavki koje Anna naglašava je rečenica koju, kako sama kaže, želi da najbolje upamtimo.
Radi se o tome da pronađemo, kreiramo i interpretiramo svoj glas na jedinstven način.

A good team is everything!

I uistinu tako i jeste jer: „You are nothing without a good team.“ – kaže Anne.
Pri tome nije nužno da konstantno tapšemo jedna drugu po ramenu, dijelimo mišljenje koje je samo potvrdno, već je krucijalno biti iskren i dijeliti svoj stav i svoje mišljenje koje ne mora nužno biti isto.
Iznenađenja i drugi stavovi su nešto što je poželjno i inspirativno stoga je kao tim bitno imati različite ljude, različite starosne grupe, profesije… jer u krajnosti to kreira nas kao Bonjour.ba.

Anne kaže: „Invest in the right people.“ – jer ljudi su ti koji su ambasadori biznisa i što je najvažnije jeste pronaći ljude koji su strastveni prema tom poslu.
Podržavanje onih sa kojima radimo je filozofija leadershipa.

Learn and gain experience!

Kreativna vizija se razvija.

Ona nije jedna statična točka, stoga je nužno posmatrati svijet oko sebe. Razvijati se kroz kulturu, umjetnost… slušati ideje, informacije koje će u nama kasnije kreirati novi put i rezultirati novim vidom reakcije.
„Istražite i to što vam se ne sviđa“, navodi Anna jer je veoma bitno ne zatvoriti se u samo jednom smjeru jer put je taj koji kreira nove vidike i na kojem se štošta nauči.
Greške su bitne. Rizici su bitni.

Leading with vision!

Neće svi dijeliti isto mišljenje kao mi.
Kritike će uvijek biti tu i ne bismo ih trebali ignorisati već sagledati i učiti iz njih. Na tom putu svakako trebamo ostati vjerni svojoj viziji i sebi.

Ono što je recimo meni bilo jedna od zanimljivosti koje je Anna pomenula jeste da analitike i brojevi mogu pomoći da pronađemo fokus, ali da na kraju vizija, srce i duša dolaze od kreativnog talenta. Govorimo o onome što i nas brine, zanima nas ono oko čega smo strastveni, ono u što sami vjerujemo… i da, vjerujemo da ako mi pričamo tim glasom i sa tom željom da sa drugima podijelimo ono što nas pokreće svaki dan, odjeknut će istim intenzitetom kojim je i nas privuklo.

Always think about big picture!

Veoma je bitno u novinarstvu znati šta se dešava u svijetu, a ne samo lokalno.
Sagledavati širi aspekt dešavanja koji kreira informacije.

Own your mistake!

Nerado priznamo, ali svi imamo trenutke i napisane rečenice koje bismo rado povukli ili barem editovali.
No, to ne znači nužno da je negativno. Na greškama se uči, naglašava Anna i u tom trenutku to treba shvatiti da si možda ti bio lider tog razmišljanja, stava i promatranja ili pak svjesno priznati da to možda i nije bilo najbolje rješenje.

People love change!

Očekivanje neočekivanog velika je stvar u novinarstvu.
Kada predvodimo promjene treba se sjetiti da ljudi to i vole i traže i u krajnosti očekuju.
Pratite svoje instinkte.

Kada je u pitanju lifestyle scena u BiH, gdje vidiš sebe, a gdje Bonjour.ba?

Kao dio Bonjour.ba tima vjerujem da je ključan segment razumijevanja timskog rada. Sebe vidim kao nekog ko unosi dašak novine, drugačije energije i kreativne vizije. Posebice osjećam ponos kada nam se javljaju bh. kreativci koji nakon naše objave članka dožive procvat u poslovanju, a samim tim dobiju i dodatni prostor u medijima. Ako pogledate naše članke o svim #MadeInBiH biznisima možete primjetiti da smo mi bili prvi koji su podržali te priče i u fokus stavili njihovu kreativnost koja je dalje nastavila da se širi.

Uistinu svjedočim tome da je Bonjour.ba pionir i lider na bh. sceni po pitanju davanja prostora kreativnim i inspirativnim pričama.
Bonjour.ba prvi iznosi modne trendove i što je najvažnije osluškuje priče, kako sa domaće scene tako i svjetskih metropola.

***

Marija, što je po tebi ključno za timski rad? Koje lekcije si naučila kroz masterclass i rad u Bonjour.ba?

Anna je u svom Masterclassu nerijetko spominjala koliko puta je važno imati dobar tim, tim ljudi koji su posvećeni i zaljubljeni u ono što rade.
Ljudi koji su svjesni svog doprinosa radu i koji su spremni pokretati promjene. Otkrila je kako joj u procesu zapošljavanja važno da zaposlenici pronađu veći smisao svog posla i uvide koliko jedna malena promjena može pokrenuti kotačiće.

Navela je kako je ključno da svatko od nas uvijek bude izložen kreativnosti i kulturi, jer jedino kroz malene rituale i uključenost u društvo možemo osluškivati našu publiku, posjetitelje, kupce i optimizirati sadržaj za njih.
Jedna stvar koju također ističe, a koja se brzo može preslikati i na rad u timu svakako je priznavanje vlastitih greški.
I ona sama navodi primjer Vogue naslovnice na kojoj su bili Zayn i Gigi Hadid koje su odjenuli tako da oboje nose odjeću koja je unisex i „gender fluid“.
Kroz njihove kombinacije htjeli su predstaviti fluidnost spolova i kako neki artikli ne moraju biti određeni kao 'muški' ili 'ženski'.
Nakon takve naslovnice, kroz koju su također htjeli predstaviti i trendove, Vogue se ispričao jer ni Zayn ni Gigi se ne identificiraju na taj način, što su čitatelji odmah prepoznali i komentirali.
Na ovaj način Vogue je priznao svoju grešku, stao iza nje i nastojao naučiti iz nje kako bi naučene lekcije primijenio u daljnjem radu. Nešto čemu svaki tim treba težiti, zasigurno.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Vogue (@voguemagazine)

Marija, kako kreirati i potaknuti promjenu svojim radom? Što si o ovome naučila kroz masterclass?

Anna kao urednica Vogue magazina ostati će dugo zapamćena radi utjecaja koji ima na modu i stil, kao i svijet magazina.
Zato od nje možemo dosta toga naučiti i o utjecaju, koji nije lako izgraditi, a vrlo brzo ga možete izgubiti. Na prvom mjestu Anna ističe riskiranje kao najvažniju stvar dok si mlad.

Kad imaš neka prva iskustva i donosiš prve odluke, tada je najvažnije igrati se, isprobati razne poslovne poduhvate i riskirati. Kasnije previše toga bude u igri i postaje sve teže napraviti određene rizike. Anna jasno navodi i važnost kreiranja petogodišnjeg plana, koliko god to neizvjesno i izazovno može biti.
Jedino uz viziju znati ćete svaki maleni pojedinačni korak i moći ćete optimizirati svoje planove na osnovu tih velikih ciljeva i velike slike koju kreirate za sebe.
Kad smo kod velike slike, Anna također navodi koliko je važno, u poslu, ali i u životu sagledati stvari iz više uglova.
Važno je postavljati sebi pitanja, stalno rasti i biti u korak s trendovima i ulagati u sebe i svoj tim.

Foto: Marija Perić

Marija, kako kreirati vlastiti glas?

U svijetu gdje informacija postaje najvažniji resurs i možete ju dobiti iz raznih kanala, teško je kreirati svoj autentični glas. No, Anna i za to ima savjete.
Za početak, uvijek sebe trebate pitati što svojim radom želite poručiti, koju poruku želite poslati i koji ideali su vama bitni u radu. Kad imate te stvari posložene, vaš glas jednostavno će progovarati kroz svaku novu minutu vašeg rada, bez obzira kakav je vaš opis posla.

Anna govori i o tome koliko je važna povezanost sa kupcima, posjetiteljima, čitateljima – tko god da je vaša ciljana publika. Osobna i značajna povezanost sa publikom nešto je što kreira održive poslove, stvara posebne lojalne veze i čini da se vi osjećate bitnim u svom poslu. Puno lakše će vam biti raditi vaš posao, ako točno znate kome se obraćate i koju boljku vaše publike želite riješiti.  I posljednje, ali ne manje bitno, Anna kaže: „choose your controversies“.
U bilo kojem poslu uvijek postoje one teme koje su popularne, no sa sobom nose određenu dozu kontroverze. Kako biste iskoristili tu kontroverzu, bitno je da temi priđete na svoj način i nastojite, da tako kažem, „ubosti trenutak“ sa temom i pristupom temi.
Takav jedan članak, objava na društvenim mrežama, plakat u gradu može privući pozornost i učiniti da vas ljudi primijete samo zato što ste popularnu temu iskoristili na sebi svojstven i originalan način.

Kada je u pitanju lifestyle scena u BiH, gdje vidiš sebe, a gdje Bonjour.ba?
Izgradnja bh. lifestyle scene i komunikacija s klijentima, bilo da je to kroz pisanje članaka ili kreiranje zanimljivih digitalnih kampanja samo je jedan od važnih zadataka Bonjour tima.
Drago mi je što mogu svojim radom na kreativan način biti pokretač pozitivnih promjena kad je u pitanju povećanje imidža #MadeInBiH etikete ili podrška radu bh. poduzetnica.
U svom poslu vidim veći smisao jer jedan Bonjour.ba članak o malom kvalitetnom brendu iz BiH može značiti narudžbe do kraja mjeseca ili rasprodane ulaznice ili pak popunjenost smještaja tijekom jedne sezone.
Jedna Bonjour suradnja s klijentom može postati standard kad su u pitanju kreativne kampanje. S druge strane, jedan projekt, sve od prve Power Point prezentacije pa sve do finalnog proizvoda može biti sjajna lekcija kako kreirati isplative, unosne i projekte koji stvaraju promjene.
Kad se radni dan sastoji od ovih stvari, vrlo lako se može uvidjeti dosadašnji uspjeh i utjecaj, ali i rast i želja za nečim još većim, jačim i boljim, iz dana u dan. 

Bonjour.ba je pokretač pozitivnih promjena jer svojim djelovanjem osluškuje i trendove u regiji i trendove u svijetu. Sve to Bonjour.ba nastoji spojiti u inspirativnu priču koju će svatko htjeti čuti – i mali brendovi, i mi u timu, i klijenti, a najvažnije, i naši čitatelji i čitateljice koji nas rado prate, čitaju, komentiraju i podupiru. Mislim da će upravo inspirativna priča i originalan rad učiniti da Bonjour.ba čvrsto čuva ulogu pionira promjena koji odgovara na potrebe tržišta, ali i stvara prostor za sve one lifestyle teme o kojima trebamo, želimo i moramo pisati.

***

Emina, koje lekcije si ti naučila kroz Masterclass Anne Wintour?

Kao jednu veliku zaljubljenicu u modu, prilika da poslušam Masterclass Anne Wintour me je jako obradovala.
Ukoliko vas moda i najmanje zanima, za ovu ženu ste morali čuti, a njen ogroman uspjeh me je oduvijek intrigirao, te sam mu se na neki način divila.
Ko je ta žena koja stoji iza najvažnijeg modnog časopisa na svijetu, ili kako ga mnogi nazivaju „modne Biblije“?
Annu sam mogla upoznati kroz modni dokumentarac ,,Septembar Issue“, a na nešto dramatičniji način i kroz film ,,Vrag nosi Pradu“, međutim čuti njen tok razmišljanja, o njenom trudu i radu koji je uložila u kreiranje magazina je sasvim druga stvar. Prije nego sam imala priliku odgledati Masterclass, čitala sam recenzije online i vidjela da se dosta ljudi razočaralo, nakon što sam i sama pregledala moram reći da ih baš i ne razumijem.
Kroz ograničeno vrijeme masterclassa uspjela je govoriti o mnogim temama koje mogu interesovati urednike magazina, ali i same novinare.

Foto: Emina Smaka

Vjera u sebe!

Svi znamo da oko Anne Wintour stoji jedan nepokolebljiv oklop boss žene, i sada mogu reći da razumijem i zašto.
Već i prije gledanja ovog kursa znala sam da za ovakav posao treba dosta snage, odricanja i vjere u sebe, a to je Anna i pokazala. Svjesnost i vjera u svoje sposobnosti je najveća lekcija od Anne koju sam ja naučila. Ukoliko poznajete materiju toga što radite i sigurni ste u svoje ideje, idete samo naprijed! Pomjeranje granica je druga stvar kojoj se divim kod Anne, već kroz svoj prvi broj Vogue naslovnice uspjela  je promijeniti tok američke mode.

Prije nego je ona postala urednica, Vogue je bio magazin koji je predstavljao luksuz i nedostižnost, a ona je na naslovnicu stavila djevojku u jeans hlačama i dukserici ( idalje komadi nedostižni za mnoge, ali pristupačne estetike). Dala je čitateljima ono za što možda ni sami nisu znali da trebaju, ta njena vizija o tome šta plasirati čitateljima a da to nisu ni tražili je nešto čemu težim dostići jednog dana. Ne plašiti se napraviti nešto drugačije za što ste sigurni da će dati odlične rezultate!

Važnosti timskog rada

Moje kolegice su navele dosta lekcija koje sam i sama naučila, a timski rad bih dodatno podcrtala. Iako je žena koja drži modni svijet u šaci, sastanci sa ostatkom tima se ne propuštaju.
Sa razumijevanjem sasluša svakog pojedinca, jer nikada ne zna šta je i sama mogla propustiti ili šta novo može naučiti!

Kada je u pitanju lifestyle scena u BiH, gdje vidiš sebe, a gdje Bonjour.ba?

Kao neko koga je Bonjour.ba podržavao i prije mog rada na ovom portalu, mogu kristalno čisto da se prisjetim sreće i vala uzbuđenja kada bih vidjela članak o svom radu.

Danas, ja želim biti ta koja će svojim člancima dati vjetar u leđa malim poduzetnicima i kreativcima i s njima dijeliti radost pri svakom novom i uspješnom članku, te naravno kreirati što zanimljivije priče iz svijeta mode. Bonjour.ba je zasigurno lifestyle magazin koji može parirati i nekim svjetskim, a smatram da kreativnu scenu Bosne i Hercegovine uzdižemo na viši nivo i dajemo prijeko potrebnu podršku svim ženama i malim biznisima. Raduje me činjenica da smo prvi koji će vam donijeti novu vijest s red carpeta, sa revije poznatog brenda, dati preporuku za knjigu, film ili seriju ali i upoznati sve Vas sa ljudima koji zajedno s nama kreiraju pozitivne promjene na polju kulture.

***

Naslovna fotografija: Ilda Lihić-Isović


Bonjour

Od Jadrana do Sarajeva: 3 regionalna autora koja kroz fotografiju istražuju šta znači pripadati

TEKST: Ada Ćeremida

Od Jadrana do Sarajeva: 3 regionalna autora koja kroz fotografiju istražuju šta znači pripadati Od Jadrana do Sarajeva: 3 regionalna autora koja kroz fotografiju istražuju šta znači pripadati

Sarajevo Photography Festival sinoć je otvoren izložbom No Man's Land, arhivskim projektom koji 25 godina nakon premijere istoimenog Oscarom nagrađenog filma Danisa Tanovića vraća fokus na fotografiju kao prostor sjećanja, svjedočenja i reinterpretacije.  

Kroz do sada neobjavljene fotografije sa snimanja, publika ima priliku ponovo promišljati teme kolektivnog pamćenja, ali i vidjeti kako jedna priča nastavlja živjeti.  


sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_03
sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_01
sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_02

Među desetinama izložbi koje će tokom sedmice biti otvorene širom Sarajeva, izdvojili smo troje regionalnih autora čiji radovi na različite načine promišljaju dom, identitet i pripadanje.  

Od Jadrana i Zagreba do Sarajeva i Libana, njihove fotografije pokazuju da prostor nikada nije samo pozadina priče, nego njen aktivni učesnik.  

One istražuju odnos koji prema tim prostorima gradimo.  


sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_3

Foto: Inia Herenčić


sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_28

Foto: Vedad Divović


sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_12

Foto: Matea Leš  
 

Matea Leš: Jadran kao mjesto kojem se uvijek vraćamo  


sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_10

U projektu Jadran: Snapshots of Belonging hrvatska fotografkinja i pejzažna arhitektica Matea Leš tokom pet godina bilježi život uz obalu, daleko od turističkih razglednica i sezonskih stereotipa. Njene fotografije more posmatraju kao prostor svakodnevice, rutine i sjećanja. 

"Kroz fotografiju me najviše privlače mjesta i ljudi koji nose neku tihu emociju. Lokacije koje možda na prvi pogled djeluju obično, ali u sebi imaju osjećaj pripadanja, nostalgije ili prolaznosti."   


sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_14

Kako je podijelila za Bonjour.ba, upravo takva mjesta najčešće postaju polazna tačka njenog rada. Zanimaju je lokacije koje na prvi pogled djeluju sasvim obično, ali u sebi nose osjećaj pripadanja, nostalgije ili prolaznosti. 

Fotografiju opisuje kao način dokumentovanja emocija koje je ponekad teško objasniti riječima, a kroz proces fotografisanja prirodno joj se otvaraju i pitanja identiteta, korijena i odnosa prema prostorima kroz koje prolazimo.


sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_13

Upravo takvi prizori čine okosnicu njenog rada. Ljudi, pejzaži i mali svakodnevni momenti postaju svojevrsni vizuelni dnevnik odnosa između prostora i identiteta.  

"Fotografija mi je način da dokumentiram emocije koje je ponekad teško objasniti riječima." 

Matea Leš na ovogodišnjem Sarajevo Photography Festivalu predstavlja projekat i publikaciju u okviru programa Book Table – Independent Publishing, koji se održava u subotu, 6. juna od 13:30 sati u Goethe-Institutu.


sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_16
sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_15

Foto: Matea Leš  
 

Inia Herenčić: Fotografija kao prostor pitanja  


sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_1

Naziv izložbe I Carried a Pine Cone in My Backpack već sugeriše da Iniju Herenčić zanimaju tragovi koje mjesta ostavljaju na nama. Njena fotografija ne slijedi unaprijed zadanu priču. Nastaje intuitivno, kroz susrete sa prostorom, svjetlom i pokretom, a izložba u Sarajevu otvara se u petak, 5. juna u 18:00 sati u Galeriji MAK.

"Proces fotografiranja za mene je način razumijevanja vlastitog odnosa prema prostoru, osjećajima i ljudima koji me okružuju."

Fotografije se u njenom radu ponašaju poput fragmenata sjećanja. Značenje se ne otkriva odjednom, nego se postepeno gradi kroz posmatranje.  


sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_4
sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_2
sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_5

U razgovoru za Bonjour govori kako fotografije često nastaju intuitivno, privučene određenim svjetlom, atmosferom ili uglom nekog novog mjesta. Tek naknadno, kroz ponovno promatranje snimljenih prizora, u njima prepoznaje pitanja pripadnosti i identiteta. Kroz gradove, svakodnevne prostore i intimne situacije pokušava razumjeti vlastite korijene, ali i slojevite odnose koji nas oblikuju.

“Fotografija za mene nije konačan odgovor, već prostor za kontinuirano propitivanje, bliskost i razumijevanje slojevitosti odnosa koji me oblikuju.”  

Njena izložba ne nudi jasne odgovore. Umjesto toga, poziva posmatrača da uspori i pronađe vlastita značenja između pejzaža, tijela, svjetla i uspomena.  


sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_9
sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_6
sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_8

Foto: Inia Herenčić  
 

Vedad Divović: Potraga za domom između prošlosti i sadašnjosti  


sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_17

Dok Matea i Inia polaze od intimnih prostora, Vedad Divović fotografiju koristi kao alat za razumijevanje društava, političkih sistema i ljudi koji kroz njih prolaze.

Njegova samostalna izložba Home of the Perpetually Lost , koja se otvara u srijedu, 3. juna u 19:00 sati na Trgu Susan Sontag, nastala je u kontekstu Libana i istražuje ideju doma kao nečega što se stalno gradi, gubi i ponovo pronalazi.

"Fotografija je za mene alat da razumijem svijet oko sebe, političke sisteme i ljude koji ih oblikuju."   


sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_27
sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_18

Kako je rekao za Bonjour, najčešće radi na dugoročnim projektima koji nastaju godinama i bave se temama identiteta, doma, političkih sistema i kolektivnog sjećanja. Ne zanimaju ga fotografije koje nude brze odgovore. Mnogo mu je važnije prenijeti osjećaj i ostaviti prostor za lično čitanje rada.

U njegovim radovima identitet nije fiksna kategorija. On se neprestano pregovara između prošlosti i sadašnjosti, između odlaska i povratka, između pripadanja i udaljenosti.  


sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_20

"Važno mi je da ne nudim odgovore, nego da potaknem na razmišljanje."

U njegovim radovima protagonisti nisu tu da ispričaju vlastitu biografiju, nego da postanu dio šire priče o prostoru, društvu i vremenu u kojem živimo. Posebnu pažnju posvećuje tihim svakodnevnim momentima jer, kako kaže, upravo u njima vidi ono najiskrenije.

"Nedavno sam imao ideju da je možda sevdah upravo taj osjećaj koji tražim kroz fotografiju."   


sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_21
sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_22

Nije slučajno što se u njegovom radu često vraća i Sarajevo. Za Bonjour je podijelio da su teme doma, identiteta i pripadnosti duboko povezane s njegovim odrastanjem u ovom gradu te da je upravo Sarajevo u velikoj mjeri oblikovalo način na koji danas promišlja fotografiju i gradi vlastiti fotografski jezik.


sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_24
sarajevo_photography_festival_regionalni_autori_jadran_zagreb_bih_bonjour_ba_28

Foto: Vedad Divović


Možda upravo ta misao najbolje povezuje i sva tri autora. Svako od njih fotografijom pokušava uhvatiti nešto što je teško definisati riječima osjećaj pripadanja, doma, nostalgije ili bliskosti.   

Kroz Jadran, Zagreb i Liban, njihovi radovi govore o univerzalnim pitanjima koja svi nosimo sa sobom bez obzira gdje živimo.   

Sarajevo Photography Festival nastavlja se tokom cijele sedmice, a mi ćemo nastaviti pratiti priče koje nastaju između fotografija, prostora i ljudi koji ih stvaraju.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto:  Matea Leš, Inia Herenčić, Vedad Divović


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!