TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 22.11.2021.
Kada smo kao jedan od inspirativnih zadataka dobile priliku pogledati Masterclass Anne Wintour razmišljala sam da će se mnogo toga svoditi na svijet mode i novinarstva.
No, moram priznati da sam i sama bila iznenađena sa Anninim lekcijama koje ne samo da reflektuju njenu snagu i liderstvo da predvodi Vogue magazin dugi niz godina, već i savjete koje itekako mogu poslužiti svakome ko svoju viziju i poslovni svijet gradi u bilo kojoj branši.

Foto: Ilda Lihić-Isović
Kao editor i kao kreativni lider Anna je predstavila, kako ona kaže, ono što je njoj pomoglo da bude efektni lider. Već na samom početku upoznala nas je sa njenim odrastanjem uz oca koji je bio urednik u časopisu, no njen put se ispisuje sa praznim, početnim stranicama. Tačnije, ona sama kaže da ništa nije znala o poslu, da je sve morala učiti i biti poput „spužve“ koja sve podatke skuplja.Do danas je zadržale neke vrijednosti i načine pristupa poslu koje su u mnogočemu ogledaju i u Bonjour.ba estetici i pristupu radu.
Šta smo to naučile, staro potvrdile i novo ukorporirale u svoje ideje za Bonjour.ba pročitajte u nastavku.
***
Ilda, koje su glavne lekcije koje si naučila gledajući ovaj Masterclass?
Own your decision!
Jedna od prvih, možda čak i ključnih stavki koje Anna naglašava je rečenica koju, kako sama kaže, želi da najbolje upamtimo.
Radi se o tome da pronađemo, kreiramo i interpretiramo svoj glas na jedinstven način.
A good team is everything!
I uistinu tako i jeste jer: „You are nothing without a good team.“ – kaže Anne.
Pri tome nije nužno da konstantno tapšemo jedna drugu po ramenu, dijelimo mišljenje koje je samo potvrdno, već je krucijalno biti iskren i dijeliti svoj stav i svoje mišljenje koje ne mora nužno biti isto.
Iznenađenja i drugi stavovi su nešto što je poželjno i inspirativno stoga je kao tim bitno imati različite ljude, različite starosne grupe, profesije… jer u krajnosti to kreira nas kao Bonjour.ba.
Anne kaže: „Invest in the right people.“ – jer ljudi su ti koji su ambasadori biznisa i što je najvažnije jeste pronaći ljude koji su strastveni prema tom poslu.
Podržavanje onih sa kojima radimo je filozofija leadershipa.
Learn and gain experience!
Kreativna vizija se razvija.
Ona nije jedna statična točka, stoga je nužno posmatrati svijet oko sebe. Razvijati se kroz kulturu, umjetnost… slušati ideje, informacije koje će u nama kasnije kreirati novi put i rezultirati novim vidom reakcije.
„Istražite i to što vam se ne sviđa“, navodi Anna jer je veoma bitno ne zatvoriti se u samo jednom smjeru jer put je taj koji kreira nove vidike i na kojem se štošta nauči.
Greške su bitne. Rizici su bitni.
Leading with vision!
Neće svi dijeliti isto mišljenje kao mi.
Kritike će uvijek biti tu i ne bismo ih trebali ignorisati već sagledati i učiti iz njih. Na tom putu svakako trebamo ostati vjerni svojoj viziji i sebi.
Ono što je recimo meni bilo jedna od zanimljivosti koje je Anna pomenula jeste da analitike i brojevi mogu pomoći da pronađemo fokus, ali da na kraju vizija, srce i duša dolaze od kreativnog talenta. Govorimo o onome što i nas brine, zanima nas ono oko čega smo strastveni, ono u što sami vjerujemo… i da, vjerujemo da ako mi pričamo tim glasom i sa tom željom da sa drugima podijelimo ono što nas pokreće svaki dan, odjeknut će istim intenzitetom kojim je i nas privuklo.
Always think about big picture!
Veoma je bitno u novinarstvu znati šta se dešava u svijetu, a ne samo lokalno.
Sagledavati širi aspekt dešavanja koji kreira informacije.
Own your mistake!
Nerado priznamo, ali svi imamo trenutke i napisane rečenice koje bismo rado povukli ili barem editovali.
No, to ne znači nužno da je negativno. Na greškama se uči, naglašava Anna i u tom trenutku to treba shvatiti da si možda ti bio lider tog razmišljanja, stava i promatranja ili pak svjesno priznati da to možda i nije bilo najbolje rješenje.
People love change!
Očekivanje neočekivanog velika je stvar u novinarstvu.
Kada predvodimo promjene treba se sjetiti da ljudi to i vole i traže i u krajnosti očekuju.
Pratite svoje instinkte.
Kada je u pitanju lifestyle scena u BiH, gdje vidiš sebe, a gdje Bonjour.ba?
Kao dio Bonjour.ba tima vjerujem da je ključan segment razumijevanja timskog rada. Sebe vidim kao nekog ko unosi dašak novine, drugačije energije i kreativne vizije. Posebice osjećam ponos kada nam se javljaju bh. kreativci koji nakon naše objave članka dožive procvat u poslovanju, a samim tim dobiju i dodatni prostor u medijima. Ako pogledate naše članke o svim #MadeInBiH biznisima možete primjetiti da smo mi bili prvi koji su podržali te priče i u fokus stavili njihovu kreativnost koja je dalje nastavila da se širi.
Uistinu svjedočim tome da je Bonjour.ba pionir i lider na bh. sceni po pitanju davanja prostora kreativnim i inspirativnim pričama.
Bonjour.ba prvi iznosi modne trendove i što je najvažnije osluškuje priče, kako sa domaće scene tako i svjetskih metropola.
***
Marija, što je po tebi ključno za timski rad? Koje lekcije si naučila kroz masterclass i rad u Bonjour.ba?
Anna je u svom Masterclassu nerijetko spominjala koliko puta je važno imati dobar tim, tim ljudi koji su posvećeni i zaljubljeni u ono što rade.
Ljudi koji su svjesni svog doprinosa radu i koji su spremni pokretati promjene. Otkrila je kako joj u procesu zapošljavanja važno da zaposlenici pronađu veći smisao svog posla i uvide koliko jedna malena promjena može pokrenuti kotačiće.
Navela je kako je ključno da svatko od nas uvijek bude izložen kreativnosti i kulturi, jer jedino kroz malene rituale i uključenost u društvo možemo osluškivati našu publiku, posjetitelje, kupce i optimizirati sadržaj za njih.
Jedna stvar koju također ističe, a koja se brzo može preslikati i na rad u timu svakako je priznavanje vlastitih greški.
I ona sama navodi primjer Vogue naslovnice na kojoj su bili Zayn i Gigi Hadid koje su odjenuli tako da oboje nose odjeću koja je unisex i „gender fluid“.
Kroz njihove kombinacije htjeli su predstaviti fluidnost spolova i kako neki artikli ne moraju biti određeni kao 'muški' ili 'ženski'.
Nakon takve naslovnice, kroz koju su također htjeli predstaviti i trendove, Vogue se ispričao jer ni Zayn ni Gigi se ne identificiraju na taj način, što su čitatelji odmah prepoznali i komentirali.
Na ovaj način Vogue je priznao svoju grešku, stao iza nje i nastojao naučiti iz nje kako bi naučene lekcije primijenio u daljnjem radu. Nešto čemu svaki tim treba težiti, zasigurno.
Marija, kako kreirati i potaknuti promjenu svojim radom? Što si o ovome naučila kroz masterclass?
Anna kao urednica Vogue magazina ostati će dugo zapamćena radi utjecaja koji ima na modu i stil, kao i svijet magazina.
Zato od nje možemo dosta toga naučiti i o utjecaju, koji nije lako izgraditi, a vrlo brzo ga možete izgubiti. Na prvom mjestu Anna ističe riskiranje kao najvažniju stvar dok si mlad.
Kad imaš neka prva iskustva i donosiš prve odluke, tada je najvažnije igrati se, isprobati razne poslovne poduhvate i riskirati. Kasnije previše toga bude u igri i postaje sve teže napraviti određene rizike. Anna jasno navodi i važnost kreiranja petogodišnjeg plana, koliko god to neizvjesno i izazovno može biti.
Jedino uz viziju znati ćete svaki maleni pojedinačni korak i moći ćete optimizirati svoje planove na osnovu tih velikih ciljeva i velike slike koju kreirate za sebe.
Kad smo kod velike slike, Anna također navodi koliko je važno, u poslu, ali i u životu sagledati stvari iz više uglova.
Važno je postavljati sebi pitanja, stalno rasti i biti u korak s trendovima i ulagati u sebe i svoj tim.

Foto: Marija Perić
Marija, kako kreirati vlastiti glas?
U svijetu gdje informacija postaje najvažniji resurs i možete ju dobiti iz raznih kanala, teško je kreirati svoj autentični glas. No, Anna i za to ima savjete.
Za početak, uvijek sebe trebate pitati što svojim radom želite poručiti, koju poruku želite poslati i koji ideali su vama bitni u radu. Kad imate te stvari posložene, vaš glas jednostavno će progovarati kroz svaku novu minutu vašeg rada, bez obzira kakav je vaš opis posla.
Anna govori i o tome koliko je važna povezanost sa kupcima, posjetiteljima, čitateljima – tko god da je vaša ciljana publika. Osobna i značajna povezanost sa publikom nešto je što kreira održive poslove, stvara posebne lojalne veze i čini da se vi osjećate bitnim u svom poslu. Puno lakše će vam biti raditi vaš posao, ako točno znate kome se obraćate i koju boljku vaše publike želite riješiti. I posljednje, ali ne manje bitno, Anna kaže: „choose your controversies“.
U bilo kojem poslu uvijek postoje one teme koje su popularne, no sa sobom nose određenu dozu kontroverze. Kako biste iskoristili tu kontroverzu, bitno je da temi priđete na svoj način i nastojite, da tako kažem, „ubosti trenutak“ sa temom i pristupom temi.
Takav jedan članak, objava na društvenim mrežama, plakat u gradu može privući pozornost i učiniti da vas ljudi primijete samo zato što ste popularnu temu iskoristili na sebi svojstven i originalan način.
Kada je u pitanju lifestyle scena u BiH, gdje vidiš sebe, a gdje Bonjour.ba?
Izgradnja bh. lifestyle scene i komunikacija s klijentima, bilo da je to kroz pisanje članaka ili kreiranje zanimljivih digitalnih kampanja samo je jedan od važnih zadataka Bonjour tima.
Drago mi je što mogu svojim radom na kreativan način biti pokretač pozitivnih promjena kad je u pitanju povećanje imidža #MadeInBiH etikete ili podrška radu bh. poduzetnica.
U svom poslu vidim veći smisao jer jedan Bonjour.ba članak o malom kvalitetnom brendu iz BiH može značiti narudžbe do kraja mjeseca ili rasprodane ulaznice ili pak popunjenost smještaja tijekom jedne sezone.
Jedna Bonjour suradnja s klijentom može postati standard kad su u pitanju kreativne kampanje. S druge strane, jedan projekt, sve od prve Power Point prezentacije pa sve do finalnog proizvoda može biti sjajna lekcija kako kreirati isplative, unosne i projekte koji stvaraju promjene.
Kad se radni dan sastoji od ovih stvari, vrlo lako se može uvidjeti dosadašnji uspjeh i utjecaj, ali i rast i želja za nečim još većim, jačim i boljim, iz dana u dan.
Bonjour.ba je pokretač pozitivnih promjena jer svojim djelovanjem osluškuje i trendove u regiji i trendove u svijetu. Sve to Bonjour.ba nastoji spojiti u inspirativnu priču koju će svatko htjeti čuti – i mali brendovi, i mi u timu, i klijenti, a najvažnije, i naši čitatelji i čitateljice koji nas rado prate, čitaju, komentiraju i podupiru. Mislim da će upravo inspirativna priča i originalan rad učiniti da Bonjour.ba čvrsto čuva ulogu pionira promjena koji odgovara na potrebe tržišta, ali i stvara prostor za sve one lifestyle teme o kojima trebamo, želimo i moramo pisati.
***
Emina, koje lekcije si ti naučila kroz Masterclass Anne Wintour?
Kao jednu veliku zaljubljenicu u modu, prilika da poslušam Masterclass Anne Wintour me je jako obradovala.
Ukoliko vas moda i najmanje zanima, za ovu ženu ste morali čuti, a njen ogroman uspjeh me je oduvijek intrigirao, te sam mu se na neki način divila.
Ko je ta žena koja stoji iza najvažnijeg modnog časopisa na svijetu, ili kako ga mnogi nazivaju „modne Biblije“?
Annu sam mogla upoznati kroz modni dokumentarac ,,Septembar Issue“, a na nešto dramatičniji način i kroz film ,,Vrag nosi Pradu“, međutim čuti njen tok razmišljanja, o njenom trudu i radu koji je uložila u kreiranje magazina je sasvim druga stvar. Prije nego sam imala priliku odgledati Masterclass, čitala sam recenzije online i vidjela da se dosta ljudi razočaralo, nakon što sam i sama pregledala moram reći da ih baš i ne razumijem.
Kroz ograničeno vrijeme masterclassa uspjela je govoriti o mnogim temama koje mogu interesovati urednike magazina, ali i same novinare.
Foto: Emina Smaka
Vjera u sebe!
Svi znamo da oko Anne Wintour stoji jedan nepokolebljiv oklop boss žene, i sada mogu reći da razumijem i zašto.
Već i prije gledanja ovog kursa znala sam da za ovakav posao treba dosta snage, odricanja i vjere u sebe, a to je Anna i pokazala. Svjesnost i vjera u svoje sposobnosti je najveća lekcija od Anne koju sam ja naučila. Ukoliko poznajete materiju toga što radite i sigurni ste u svoje ideje, idete samo naprijed! Pomjeranje granica je druga stvar kojoj se divim kod Anne, već kroz svoj prvi broj Vogue naslovnice uspjela je promijeniti tok američke mode.
Prije nego je ona postala urednica, Vogue je bio magazin koji je predstavljao luksuz i nedostižnost, a ona je na naslovnicu stavila djevojku u jeans hlačama i dukserici ( idalje komadi nedostižni za mnoge, ali pristupačne estetike). Dala je čitateljima ono za što možda ni sami nisu znali da trebaju, ta njena vizija o tome šta plasirati čitateljima a da to nisu ni tražili je nešto čemu težim dostići jednog dana. Ne plašiti se napraviti nešto drugačije za što ste sigurni da će dati odlične rezultate!
Važnosti timskog rada
Moje kolegice su navele dosta lekcija koje sam i sama naučila, a timski rad bih dodatno podcrtala. Iako je žena koja drži modni svijet u šaci, sastanci sa ostatkom tima se ne propuštaju.
Sa razumijevanjem sasluša svakog pojedinca, jer nikada ne zna šta je i sama mogla propustiti ili šta novo može naučiti!
Kada je u pitanju lifestyle scena u BiH, gdje vidiš sebe, a gdje Bonjour.ba?
Kao neko koga je Bonjour.ba podržavao i prije mog rada na ovom portalu, mogu kristalno čisto da se prisjetim sreće i vala uzbuđenja kada bih vidjela članak o svom radu.
Danas, ja želim biti ta koja će svojim člancima dati vjetar u leđa malim poduzetnicima i kreativcima i s njima dijeliti radost pri svakom novom i uspješnom članku, te naravno kreirati što zanimljivije priče iz svijeta mode. Bonjour.ba je zasigurno lifestyle magazin koji može parirati i nekim svjetskim, a smatram da kreativnu scenu Bosne i Hercegovine uzdižemo na viši nivo i dajemo prijeko potrebnu podršku svim ženama i malim biznisima. Raduje me činjenica da smo prvi koji će vam donijeti novu vijest s red carpeta, sa revije poznatog brenda, dati preporuku za knjigu, film ili seriju ali i upoznati sve Vas sa ljudima koji zajedno s nama kreiraju pozitivne promjene na polju kulture.
***
Naslovna fotografija: Ilda Lihić-Isović
TEKST: Lamija Muratagić
Tufting je glasan, grub i fizički zahtjevan proces. Ono što iza njega ostaje djeluje potpuno suprotno. Meko, taktilno i umirujuće. Dok smo posmatrali radove izložene u Domu Zanata, upravo je taj kontrast bio jedan od prvih elemenata koji se mogao osjetiti u prostoru.
Samostalna izložba In Between the Threads okuplja tapiserije kroz koje Amila Mujanović-Hodžić istražuje pripadanje, sjećanje i ličnu transformaciju. U razgovoru za Bonjour.ba među izloženim radovima govorila nam je o njihovom nastanku, odnosu prema materijalu i iskustvima koja su oblikovala njen stvaralački proces.
Amila Mujanović-Hodžić, produkt dizajnerica i umjetnica
Foto: Edvin Kalić
Amila vunu oblikuje kroz reljef, volumen i formu, a značenja radova otvaraju se postepeno, zajedno s detaljima njihove izrade i pričama koje stoje iza njih.
Izložbu je posvetila kćerkama Amal i Djuli, koje donedavno nisu ni znale čime se njihova mama bavi.
Amila nam je otkrila da je upravo zbog njih ova postavka za nju mnogo više od predstavljanja novih radova. U njoj je sažela vrijednosti, znanje i odnos prema stvaranju koje želi prenijeti dalje.
Sarajevo i Berlin danas su dvije tačke Amilinog privatnog i stvaralačkog života. Kretanje između njih promijenilo je način na koji razmišlja o pripadanju, ali i o tragovima koje ostavljamo u prostorima kroz koje prolazimo.
Koliko je život između Berlina i Sarajeva promijenio način na koji posmatrate dom?
„Nekada sam dom doživljavala kao mjesto. Danas ga mnogo više doživljavam kao osjećaj. Život između dva grada naučio me da pripadanje nije nužno vezano za jednu adresu, već za ljude, uspomene i male rituale koje nosimo sa sobom. Zanimaju me tragovi koje ostavljamo u prostorima, ali i tragovi koje prostori ostavljaju u nama.“

I naziv studija SELICE proizašao je iz te ideje kretanja i povratka. Amila u pticama selicama prepoznaje sposobnost prilagođavanja novim prostorima uz zadržavanje veze s vlastitim korijenima.
Amilin odnos prema tekstilu nije započeo savremenom popularnošću tuftinga. S tradicionalnim tkanjem susrela se još tokom školovanja u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti, a kasnije je učestvovala u realizaciji radova Šejle Kamerić, tkajući njene ćilime u radionici Amile Smajović-Pozder.
Na projektu Poetika šare razvijala je vlastite predmete na tradicionalnim tkalačkim stanovima. Upravo su joj ta iskustva pokazala koliko su vremena, vještine i koncentracije sadržani u svakom centimetru tekstila.
Tufting je došao kasnije, tokom izrazito teškog životnog perioda. U njemu nije pronašla samo drugačiju tehniku nego mogućnost da emociju prevede u fizički materijal. Sam proces je grub, glasan i repetitivan, dok je njegova završena površina meka i topla. Taj kontrast nije tek zanimljivost zanata, nego emotivna osnova njenog rada.
Koliko dugo u prosjeku nastaje jedna tapiserija i šta taj proces od vas zahtijeva?
„Teško je reći koliko dugo nastaje jedna tapiserija jer svaka ima svoj ritam. Nekada je završim za nekoliko dana, nekada su potrebne sedmice ili čak mjesec dana. Ne mislim samo na vrijeme izrade, već i na sve ono što joj prethodi, promišljanje, istraživanje, skiciranje, odabir materijala i traženje prave forme. Najveći dio procesa zapravo se odvija mnogo prije nego što uzmem tufting alat u ruke.
Takav rad od mene traži strpljenje, potpunu prisutnost i spremnost da usporim. U vremenu u kojem smo navikli da sve nastaje brzo, upravo mi ta sporost daje osjećaj smisla. Mislim da se ona na kraju osjeti i u samim radovima.“

Tapiserije su izrađene od visokokvalitetne novozelandske vune i drugih održivih materijala. Njihove boje, volumen i mekoća neposredno privlače pogled, ali Amili je podjednako važno sve ono što na površini ne možemo odmah pročitati. Porijeklo materijala, ljudsko znanje i vrijeme sadržano u svakom dijelu rada.
Sporost je ovdje sastavni dio stvaralačkog procesa i kvaliteta koji ostaje utkan u konačni rad. Ona je sastavni dio forme. Ukloniti vrijeme iz tog procesa značilo bi ukloniti dio vrijednosti samog rada.
Posebno mjesto u postavci zauzima instalacija od sirove vune pramenke. Njome Amila pogled vraća na početak procesa, mnogo prije umjetničke ideje, dizajnerske skice i galerijskog zida.
Put jedne niti, kaže Amila, počinje mnogo prije tapiserije: od ovce, šišanja i pranja vune, preko češljanja, vunovlačarstva i predenja, do tkanja ili tuftinga. U tom procesu učestvuju brojni ljudi i zanati čiji rad u gotovom predmetu često ostaje nevidljiv.
Posebno skreće pažnju na vunovlačarstvo, zanat koji polako nestaje. S njim ne odlazi samo jedna tehnika, nego i znanje o materijalu, lokalnom podneblju i procesu kojim su generacije sirovu vunu pretvarale u trajne i vrijedne predmete.
„Danas često vidimo samo gotov proizvod, a zaboravljamo koliko rada, vremena i vještine stoji iza njega“, kaže Amila.

Za nju se vrijednost ručnog rada zato ne iscrpljuje u činjenici da je predmet izrađen rukama. Ona se nalazi u pažnji, znanju i malim odstupanjima koja ga čine neponovljivim. U svijetu serijske preciznosti trag ljudske ruke postaje ono što se ne može proizvesti u beskonačnom broju identičnih primjeraka.
Nesavršenost tada nije nedostatak koji treba sakriti, nego dokaz da je proces zaista postojao.
Održivost je jedno od temeljnih polazišta studija SELICE i prisutna je u izboru materijala, ritmu izrade i ideji da predmet treba trajati.
Amila nam je govorila o dizajnu kao načinu oblikovanja svakodnevnih navika. Predmet koji čuvamo, popravljamo i s vremenom prenosimo dalje za nju ima vrijednost koja raste zajedno s odnosom koji prema njemu razvijamo.
Koji kompromis u svom radu nikada ne biste napravili?
„Nikada ne bih pristala da ubrzam proces nauštrb kvaliteta ili da biram materijale koji nisu u skladu s vrijednostima u koje vjerujem. Važno mi je da iza svakog rada mogu potpuno stajati, od prve ideje do posljednje niti. Mislim da se iskren odnos prema materijalu i procesu uvijek osjeti u konačnom rezultatu.“

Dok smo posmatrali postavku, zanimalo nas je koliko se značenje radova mijenja sa svakom osobom koja pred njima zastane.
Šta se nadate da će neko prepoznati o sebi dok stoji pred vašim radovima?
„Ne očekujem da ljudi u mojim radovima vide isto što i ja. Zapravo, volim kada svako pronađe vlastito značenje. Ako se neko pred njima na trenutak zaustavi, prisjeti nekog mjesta, osobe ili osjećaja koji je možda dugo bio zaboravljen, onda mislim da je rad ostvario svoju svrhu. Za mene umjetnost ne mora dati odgovore, ponekad je dovoljno da postavi pitanje koje ostane s nama i nakon što odemo.“



In Between the Threads povezuje porijeklo, zanatsko znanje i savremeni umjetnički izraz, predstavljajući tradiciju kao živi materijal koji se prenosi, razvija i iznova tumači.
Jedna nit tako postaje zapis ljudi, prostora i vremena koji su joj omogućili da nastane, ali i svega što će u njoj prepoznati oni koji pred radom zastanu.

Izložba In Between the Threads realizovana je uz kustosku saradnju Džane Ajanović iz Doma Zanata. Strateški kreativni koncept, vizuelni identitet i komunikacijsku strategiju projekta oblikovala je Selma Obarčanin, ispred SO.. Quantum Growth Agency, dok je fotografkinja Amna Geljo dokumentovala postavku i otvorenje izložbe.
Izložba ostaje otvorena do 29. augusta 2026. godine u Domu Zanata u Sarajevu, na adresi Zelenih beretki 8. Ulaz je besplatan.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Amna Geljo ( @amnassiaa ) / Bonjour.ba
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!