Redovan trening veoma je važan za održavanje kako fizičkog, tako i mentalnog zdravlja bez obzira na to obavljate li ga u teretani, kod kuće ili u prirodi. 

Svakodnevnim kretanjem, te obavljanjem raznih obveza aktiviramo većinu mišića, no isto tako postoje oni su manje aktivni stoga je nužna redovna ali i pravilna tjelovježba. Naime, s obzirom na to da velik broj osoba obavlja poslove sjedeći, tijekom treninga potrebno se dodatno fokusirati na dijelove tijela koje nesvjesno zapostavljamo. Stoga su vježbe za jačanje torza od iznimne važnosti jer osim što će nam pomoći kod jačanja mišića koji su manje aktivni, isto tako će učiniti da lakše odnosimo svakodnevni napor. 

Foto: Pexels

Plank

Ova jednostavna ali ne i lagana vježba idealna je za aktiviranje mišića gornjeg dijela tijela. Kako biste dodatni fokus stavili na torzo možete napraviti kombinaciju običnog planka od tridesetak sekundi, te zatim odraditi tridesetak sekundi rotirajućeg planka dodirujući kukovima tlo. 

Sklekovi

Izazovna ali veoma efikasna vježba kojom ćete aktivirati prsne mišiće, kao i mišiće ramena. Različite varijante ove vježbe pomoći će vam da dodatno ojačate mišiće, no ukoliko u početku nemate dovoljno snage za klasične sklekove probajte se koljenima osloniti na pod ili nešto lakšu verziju sklekova uz oslonac zida. 

Bočni plank na podlaktici

Osim što ova vježba jača mišiće bitne za održavanje pravilnog oblika kralježnice, a isto tako pomaže pri oblikovanju vašeg torza aktiviranjem abdominalnih mišića. 

Biciklistički trbušnjaci 

Ova zabavna vježba pomoći će vam da osnažite abdominalne mišiće i tonirate tijelo. Kao kod svake od navedenih vježbi idealno bi bilo da ih radite u tri serije od tridesetak do četrdeset sekundi, a zatim napravite pauzu cca 15 sek.

• svaku od navedenih vježbi možete uvrstiti u svoj redovan trening i prilagoditi vašim navikama. Važno je napomenuti, ako ste početnik posavjetujte se kako pravilno odraditi prethodno navedene vježbe, te umjereno i bez forsiranja odradite ih u skladu s vašim mogućnostima. 

Foto: Pexels

* * *
Naslovna fotografija: @karliekloss

Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".

Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?

Šta kažu oni koji razumiju s naučne strane te emocije?  
 

Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter

Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.

Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.

Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.

Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.

Pet jednostavnih koraka za smirenje

Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:

Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.

Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.

Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.  

Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.

Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju? 

Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
 

Foto: unsplash.com