Delila Hasanbegović Vukas: Gledajući svijet kroz oči inkluzivnosti

Današnje društvo je društvo koje se suočava s mnogim izazovima, a glas aktivista za ljudska prava postaje sve važniji i neophodniji.

U današnjem, posebnom intervjuu razgovarali smo s jednom od aktivistkinja, koja se svakodnevno bori za pravednost i jednakost.
Njeno iskustvo i posvećenost jednakosti čine je odličnim kandidatkinjom za današnji razgovor te želimo da njen glas čujete i vi. Razgovaramo s Delilom Hasanbegović Vukas, programskom koordinatoricom i pravnicom koja radi u Sarajevskom Otvorenom Centru. 

Foto: Privatna arhiva

Delila Hasanbegović Vukas

U našem inspirativnom razgovoru, dotakli smo se mnogih ključnih tema koje su sastavni dio borbe za ljudska prava kao i negativnih uticaja na mentalno zdravlje osoba koje su neprihvaćene od strane sredine. Naša okolina i način na koji nas drugi percipiraju igraju važnu ulogu u našem mentalnom zdravlju. Kada se suočimo s neprihvatanjem, to može imati dubok i negativan utjecaj na našu dobrobit, može izazvati anksioznost i depresiju, ali i socijalnu izolaciju. 
 

Koja su to prava za koja se vaše udruženje bori? 

Posvećeni smo promociji i zagovaranju priznavanja, uživanja i ostvarivanja ljudskih prava uopće, s fokusom na prava žena, rodnu ravnopravnost i ljudska prava LGBTI osoba u BiH.

 

Kako izgleda dan jedne aktivistkinje? 

Svaki je dan vrlo dinamičan i intenzivan, pun izazova. U timu smo vrlo organizirani, svako radi na svom portfoliju, istovremeno nam se podudaraju oblasti djelovanja, tako da su sinergija, konsultacije, planiranje i koordiniranje uvijek pristupni u našim kancelarijama. Česte su situacije kada moramo ad hoc djelovati - reagirati na situacije ograničavanja/kršenja ljudskih prava, tako da na različite načine vodimo i te borbe, na ulici, zagovaranjem prema institucijama i ostalim društvenim akterima.

Suština našeg posla jeste odnos s LGBTIQ+ zajednicom, osobama s kojima i za koje radimo, tako da je svaki dan ispunjen kontaktima s njima, slušanjem potreba, osmišljavanjem aktivnosti za njihovo osnaživanje i dogovorima zajedničkih akcija.

Sigurni smo da ste kroz vaš rad imali priliku učiti i raditi sa stručnim osobama, psiholozima i psihijatrima. Šta ste do sada primijetili, zašto je važna potvrda i prihvatanje sredine u kojoj živimo? 


Tako je, sarađujemo sa stručnjacima/-kinjama za mentalno zdravlje u pružanju psihosocijalne podrške LGBTIQ+ osobama. Iz dosadašnjeg iskustva i istraživanja u ovom polju vidljivo je da su podrška i prihvatanje LGBTIQ+ osoba i njihovih raznolikih identiteta ključni za njihovu dobrobit, društveni položaj i napredak, pristup ljudskim pravima.

Ovu činjenicu adekvatno oslikava istraživanje potreba i problema LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini koje je proveo Sarajevski otvoreni centar 2017. godine, a koje je otkrilo da oblici isključujućih i nasilnih interakcija prema LGBTI osobama uzrokuju ozbiljne psihološke poteškoće ili krize. Naime, više od polovice LGBTI ispitanika/-ca smatra da je imalo psihološke poteškoće ili krize zbog društvenog tretmana, kao što su epizode stresa, depresija, anksioznost i sl. 

Ove godine će biti objavljeno novo izdanje 'Istraživanje potreba i problema LGBTI osoba, kao i stavova bh. javnog mnijenja o homoseksualnosti, biseksualnosti, transrodnosti i interspolnosti'.  

Koliko na osobe s kojima ste se vi do sada susretali kroz rad zaista negativno utiče neprihvatanje? Na koje sfere života pojedinca to može djelovati? 


Zbog odnosa društva prema drugačijem identitetu (seksualna orijentacija, rodni identitet, spolne karakteristike) većina LGBTIQ+ osoba doživljava psihološke poteškoće ili krize. Problemi s kojima se zbog neprihvatanja suočavaju su: vršnjačko nasilje, nasilje u porodici, diskriminacija u pristupu zapošljavanju, na radu, obrazovanju, zdravstvu, nasilje u javnom prostoru, pri čemu je govor mržnje izrazito prisutan (posebno u online sferi).  
Ono što je istraživanje SOC-a o potrebama i problemima pokazalo jeste da LGBTIQ+ osobe nerado traže stručnu psihološku podršku zbog nedostatka povjerenja u postojeće službe i straha od autovanja. Kao neke od glavnih razloga zašto ne traže stručnu pomoć navode strah od otkrivanja svog LGBTI identiteta, sumnju da im ova usluga pomaže, nedovoljne kompetencije i senzibilnost, kao i nedostatak finansijskih sredstava za osiguranje usluga stručne pomoći.

Kao aktivisti/-ice na koji način vi pomažete osobama kojima je potrebno savjetovanje u sferi mentalnog zdravlja? 

Prije svega, okupljamo LGBTIQ+ zajednicu na različitim događajima koje organiziramo: tematska druženja, radionice, treninzi, festival queer umjetnosti i kulture (Kvirhana) i sl., koji su prilika za njihovo osnaživanje, to su sigurna mjesta razmjene iskustava, solidarnosti, pružanja uzajamne podrške gdje se jačaju u svakom smislu, najviše u pogledu osjećaja da nisu sami/-e i jedini/-e koji/-e prolaze takve izazove u društvu.

SOC je razvio servise pravnog savjetovanja, vršnjačkog i psihološkog savjetovanja za LGBTIQ+ osobe, u okviru kojih mogu dobiti pravne savjete i podršku u slučajevima kršenja ljudskih prava, razgovor s vršnjacima_kinjama (peer to peer) te stručnu psihološku i psihoterapijsku podršku.

Od 2021. godine radimo na regionalizaciji stručne podrške te su zajednici na raspolaganju organizacije civilnog društva koje pružaju sveobuhvatnu psihosocijalnu podršku LGBTIQ+ osobama širom BiH: Tuzla, Mostar, Prijedor, Zenica, Banja Luka, Goražde, Bijeljina, Sarajevo (LGBTInkluzivna mreža), kao i javne ustanove s kojima sarađujemo u vidu treninga - centri za mentalno zdravlje pri domovima zdravlja i centri za socijalni rad.
Također, okupljamo i mrežu LGBTIQ+ osoba i njihovih porodica (GRID Zagrljaj), grupu koja kontinuirano radi na povezivanju, osnaživanju i izgradnji vlastitih kapaciteta.

Napominjem da na ovaj način radimo s LGBTIQ+ osobama, dok se u pogledu prava žena fokusiramo na zagovaranje boljih javnih politika i zakona koji se tiču rodne ravnopravnosti u različitim sferama života. Sve ove procese pratimo i kroz rad Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH.

 

* * * 
Fotografije: Pexcels.com